Tajvanski poluvodički div TSMC u četvrtak je potvrdio da razmatra otvaranje svoje prve tvornice čipova u Europi. Bit će to ekonomski atraktivan, ali geopolitički osjetljiv projekt za vjerojatnu zemlju domaćina - Njemačku.
U svom izvješću o poslovanju u četvrtom kvartalu, šef TSMC-a C. C. Wei kazao je da se 'surađuje s kupcima i partnerima' u Europi 'kako bi se procijenila mogućnost izgradnje specijalne tvornice za proizvodnju'. Fokus bi bio na tehnologiji za automobilsku industriju, a izgradnja bi ovisila o zahtjevima kupaca i razini potpore vlada, rekao je Wei.
Ove izjave uslijedile su nakon izvješća s kraja prosinca, da je tvrtka u naprednim pregovorima o otvaranju trgovine u Dresdenu, usredotočenu na 22- i 28-nanometarsku tehnologiju čipova za automobilsku industriju, javlja Politico.
Diverzifikacija proizvodnje radi kineskog 'zveckanja oružjem'
Tajvan je pod pritiskom diverzifikacije proizvodnih kapaciteta za svoje vrlo napredne mikročipove u vrijeme dok se produbljuju strahovi od ratnohuškačke retorike iz Pekinga.
Tajvan proizvodi 90 posto najnaprednijih mikročipova na svijetu, a TSMC već povećava svoje proizvodne kapacitete izvan Tajvana, s predanim ulaganjima u Japanu i američkoj državi Arizoni. Wei je također spomenuo da tvrtka 'razmatra' otvaranje druge tvornice u Japanu.
Rukovoditelji EU-a udvarali su se 'velikoj trojci' industrije poluvodiča — Intelu, Samsungu i TSMC-u — da izgrade takozvane mega tvornice u Europi, kako bi europski tržišni udio u globalnom lancu vrijednosti poluvodiča povećali na 20 posto do 2030. (trenutačno je na devet posto).
Do sada se samo Intel obvezao na europski potez, obećavši izgradnju tvornice vrijedne 17 milijardi eura u Magdeburgu u Njemačkoj. Međutim, tvrtka je kasnije potvrdila odgodu datuma izgradnje izjavom da se 'mnogo toga promijenilo' otkako se na to obvezala u ožujku prošle godine. Globalno, potražnja za čipovima bila je pod pritiskom i mogla bi doživjeti daljnji udar u slučaju globalne recesije.
Također ostaje za vidjeti odgovara li proizvodni pogon TSMC-a usmjeren na automobilsku industriju opisu pogona 'prvog takvog tipa', što je jedan od preduvjeta Europske komisije da državama EU-a dopusti davanje državnih potpora.
Što Njemačka može dati zauzvrat?
Naravno, nije tajna da Tajvan neće pomoći Europi u izgradnji kapaciteta za proizvodnju čipova samo radi dobivanja državne potpore. SAD je, primjerice, sastavljao s Tajvanom ugovore o naoružanju tijekom uzastopnih administracija, dok je Japan također aktivno uzimao u obzir potencijalni sukob u Tajvanskom tjesnacu u svojoj obrambenoj politici.
Njemački zastupnici, s druge strane, obećavaju nevojnu, moralnu podršku. "Nema sumnje u slanje oružja Tajvanu. To nije pitanje", rekla je Marie-Agnes Strack-Zimmermann, predsjednica odbora za obranu Bundestaga tijekom putovanja u Taipei, dodajući da poruka političara i ljudi u Tajvanu nije 'molim te Njemačka, pošalji nam oružje'. "Ovdje je situacija drugačija. Naša je uloga manje vojna… To je ekonomsko pitanje", rekla je.
Vlada kancelara Olafa Scholza priprema novu strategiju za Kinu, no rašireno je nagađanje da bi ona mogla uključivati razvodnjavanje stroge retorike prema Kini, zbog zabrinutosti poslovne zajednice.
Tajvanska predsjednica Tsai Ing-wen, na sastanku s europskim zakonodavcima potkraj prošle godine, rekla je da bi njena zemlja željela produbiti suradnju s Europom na polju poluvodiča. Diplomati vjeruju da bi Tajvan, ako uspije postići dogovor s Njemačkom, mogao promijeniti igru u smislu utjecaja na dugogodišnju azijsku politiku Berlina usmjerenu na Peking. "Bez ulaganja na terenu, teško je uvjeriti Njemačku da dublje razmotri to pitanje", rekao je zapadni diplomat sa sjedištem u Taipeiju pod uvjetom da ostane anoniman.
