U videu koji je objavio Kremlj, a koji navodno prikazuje proboj u razvoju potpuno novog oružja, prvo upada u oči ono što se ne vidi: samo oružje.

Umjesto toga, snimka prikazuje ruskog predsjednika Vladimira Putina kako sjedi za povišenim stolom u jednostavnoj sobi za sastanke, dok ispred njega sjedi načelnik Glavnog stožera Valerij Gerasimov. Obojica nose maskirne uniforme i razgovaraju o testiranju krstareće rakete Burevestnik 21. listopada.

Posebnost ovog projektila je u tome što, umjesto konvencionalnog raketnog motora, ima nuklearni pogon. "Nitko na svijetu nema takvo oružje", tvrdi Putin.

Gerasimov govori o "neograničenom dometu" većem od 14.000 kilometara koji je raketa preletjela tijekom 15 sati leta. Krstareći projektil može nositi konvencionalne ili nuklearne bojeve glave. Rusija na ovom oružju radi još od 2001. godine, a NATO ga označava kodnim imenom Skyfall, piše Deutsche Welle.

Koliko je vjerojatna upotreba nove ruske rakete?

"Ključna testiranja su sada završena", izjavio je Putin. Norveška vojna obavještajna služba priopćila je u ponedjeljak da je test izveden prošlog tjedna s arhipelaga Nova Zemlja u Barentsovom moru. "Možemo potvrditi da je Rusija provela novi test dalekometne krstareće rakete Burevestnik na Novoj Zemlji", rekao je viceadmiral Nils Andreas Stensones, šef norveške obavještajne službe, agenciji Reuters.

Ali znači li to doista da bi oružje, predstavljeno još 2018. godine, uskoro moglo biti uvedeno u upotrebu? Stručnjaci su skeptični. Prema riječima profesora međunarodne politike Carla Masale sa Sveučilišta Bundeswehra u Münchenu, od 14 poznatih testova samo su tri bila uspješna, dok je 11 propalo.

Nico Lange, viši znanstveni suradnik Minhenske sigurnosne konferencije, izrazio se pomalo podrugljivo na platformi X. Njegova analiza videa iz Kremlja: "Cirkus oko testiranja ruske rakete Burevestnik prije svega ima za cilj da se što češće spomene riječ ’nuklearno’."

RASTU NAPETOSTI /

Putin prijeti letećim Černobilom, Trump odgovara: 'Znaju gdje je naša nuklearna podmornica...'

Zašto Rusija baš sada govori o Burevestniku?

Na pitanje zašto je sada objavljen uspješan test, Masala najprije ukazuje na nuklearne vježbe NATO-a. Godišnja vježba "Steadfast Noon" upravo je završena – dva tjedna oko 70 zrakoplova četrnaest zemalja članica NATO-a izvodilo je manevre iznad Sjevernog mora, simulirajući obranu savezničkih teritorija nuklearnim oružjem. Paralelno su i ruske nuklearne snage održavale vlastitu vježbu.

Masala vidi i drugi razlog: "Objava o uspješnom testu dolazi točno u trenutku kada Donald Trump pojačava sankcije. Podsjećanje na to da je Rusija nuklearna sila dio je Putinove uobičajene strategije."

SAD je nedavno uveo nove kaznene mjere protiv ruskih naftnih kompanija, nakon što su propali planovi o sastanku Trumpa i Putina u Budimpešti zbog nedostatka ruskog interesa za okončanje rata u Ukrajini.

Trump je testiranja nazvao "neprimjerenima". Poručio je da bi Rusija trebala „završiti rat koji traje gotovo četiri godine umjesto da testira rakete“. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je kritike, naglasivši da će se Rusija „rukovoditi isključivo nacionalnim interesima“.

'LETEĆI ČERNOBIL' /

Tonči Tadić o ruskom 'čudesnom' oružju od kojeg strepi NATO: 'Nemojte padati na Putinove fore'

Može li se NATO uopće obraniti od napada takvih raketa?

Prema ruskim tvrdnjama, Burevestnik je teško presresti. Gerasimov je rekao da raketa tijekom leta izvodi "složene horizontalne i vertikalne manevre" kako bi demonstrirala sposobnost izbjegavanja. Ogroman domet navodno joj omogućuje da više puta obiđe Zemlju i izbjegne sve obrambene sustave.

Profesor Masala potvrđuje da raketa "može letjeti različitim putanjama i da se njome može upravljati do kraja“, što otežava presretanje. "Ali to nije super oružje protiv kojeg se ništa ne može poduzeti", dodaje on. "Raketa leti sporije od brzine zvuka, što znači da se ipak može otkriti i potencijalno oboriti."

Jeffrey Lewis, stručnjak za neširenje nuklearnog oružja i kontrolu naoružanja s Instituta Middlebury u Kaliforniji, rekao je Reutersu da projektil svojom gotovo neograničenom putanjom može zaobići sustave obrane. "S druge strane, mogu se rasporediti dodatni presretači ili zrakoplovi da ju sruše. Dakle, sustav nije nepobjediv ali jest dio sve oštrije utrke u naoružanju u kojoj se trenutačno nalazimo."

OBJAVLJENA SNIMKA /

Likvidiran sin zloglasnog ruskog generala: 'Bomba je dokrajčila ubojicu'

Kako funkcionira nuklearni pogon?

Princip rada Burevestnika može se, pojednostavljeno, usporediti s klasičnim mlaznim motorom: Zrak se usisava, zatim zagrijava i stvara potisak. Kod Burevestnika umjesto sagorijevanja goriva energiju stvara nuklearni reaktor. Zbog toga mu nisu potrebne velike količine goriva, što omogućuje znatno veći domet.

Ideja o krstarećem projektilu na atomski pogon potječe još iz sredine 20. stoljeća: američka vojska je između 1957. i 1964. razvijala motor sličnog tipa u okviru "Projekta Pluton", ali je program obustavljen jer su novije tehnologije mlaznih motora bile praktičnije i nisu stvarale radioaktivne plinove.

U sličnom je razdoblju i Sovjetski Savez radio na bombarderu Tu-119 na nuklearni pogon, ali je projekt napušten jer inženjeri nisu uspjeli osmisliti dovoljan stupanj zaštite od zračenja koji ne bi bio pretežak za zrakoplov.

NUKLEARNE PRIJETNJE /

Trump očitao bukvicu Putinu, a stručnjak upozorava: 'Svi ćemo morati živjeti s tim'

Koliko je opasno zračenje ove rakete?

Ranije procjene izazvale su zabrinutost da bi nuklearni motor mogao tijekom leta ispuštati zračenje. "Oprezan sam s tvrdnjama da se radi o 'letećem Černobilu’", kaže neovisni nuklearni stručnjak Pavel Podvig za DW. "Da je došlo do radioaktivnog curenja, to bi već bilo otkriveno."

Slično smatra i Nikolai Sokov iz Bečkog centra za razoružanje i neširenje nuklearnog oružja: "Bio je to težak zadatak. Očigledno je Rosatom uspio razviti pogon koji tijekom leta ne ispušta ozbiljnu količinu radijacije."

Mnogo opasnijim scenarijem smatra se nesreća pri lansiranju ili u letu. Najteži incident u okviru projekta Burevestnik dogodio se 8. kolovoza 2019. godine, kada je na istraživačkom poligonu na Bijelom moru, tisuću kilometara sjeverno od Moskve, došlo do eksplozije. Poginulo je pet zaposlenika državne nuklearne kompanije Rosatom, a lokalno je zabilježeno povišeno zračenje. Nije poznato je li bilo smrtnih slučajeva uslijed zračenja.

POGLEDAJTE VIDEO: Putin u sve težoj situaciji, Božo Kovačević: 'Tko se usudi reći istinu riskira sedam godina zatvora'