Nada u napredak mirovnih pregovora između Ukrajine i Rusije pojačana je tvrdnjama kako će doći do "rezultata za nekoliko dana". Novi krug pregovora održan je u ponedjeljak, a već za utorak je planiran novi sastanak predstavnika obiju strana. Optimizam je temeljen i na ranijim izjavama ruskih i ukrajinskih dužnosnika o vidljivim pomacima.
Čak je i zamjenica američkog državnog tajnika, Wendy Sherman rekla da Rusija pokazuje znakove spremnosti da se uključi u suštinske pregovore o okončanju sukoba. Ukrajina, pak, tvrde da je spremna pregovarati, ali ne i predati se, odnosno prihvatiti bilo kakve ultimatume.
Prerano za optimizam
Unatoč optimizmu s više strana, neki analitičari vjeruju kako je o mogućnosti dogovora još prerano razmišljati. Stručnjakinja za rusku vanjsku i sigurnosnu politiku na Kings Collegeu u Londonu, Domitilla Sagramoso tvrdi da još nije došlo do "uvredljivog šah-mata", čime je mirovni sporazum manje izgledan.
"Ukrajinci će nastaviti borbu. Rusija je zauzvrat pokazala spremnost da i dalje koristi brutalnu silu. Dobro je da postoje pregovori i nadajmo se da će uskoro doći do nekog iskoraka. Međutim, moramo biti vrlo oprezni. Ne bismo smjeli odobravati zauzimanje stranog teritorija silom u Europi", rekla je Sagramoso za Sky News.
Rusija će pokušati inzistirati na stvaranju još "narodnih republika", odnosno ukrajinskih pokrajina pod pro-ruskom vlašću, koje bi službeni Kijev trebao priznati. Vjerojatno će inzistirati i na dosad zauzetim područjima, poput koridora od Donbasa do anektiranog Krima.
"Putin bi mogao pokušati pronaći rješenje kako bi sačuvao obraz jer će morati pokazati svojevrsno postignuće", rekla je Sagramoso, konstatirajući da Rusija nije ispunila svoje vojne ciljeve, poput zauzimanja Kijeva. "Nisam sigurna da je ovaj rat toliko popularan među elitama i stanovništvom. Troškovi rata su visoki", dodala je.
A što će biti u mirovnom sporazumu?
Osim trenutnih uvjeta na bojišnici, kao faktor zbog kojeg nije ostvaren značajniji napredak u pregovorima, spominju se i različiti politički sustavi u obje zemlje. Doduše, obje strane sugeriraju da su blizu dogovora, nakon što su ranije raspravljale uglavnom o prekidu vatre.
Ipak, upitno je što bi sadržavao mogući mirovni sporazum. Nijedna strana se nije izjasnila oko čega su konkretno ostvareni pomaci u razgovorima, no savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak naglasio je da su ukrajinski zahtjevi "završetak rata i povlačenje ruskih trupa. Vidim razumijevanje i postoji dijalog."
Glasnogovornik Kremlja, Dmitrij Peskov je prošloga tjedna rekao da će Rusija "istog trena" zaustaviti vojne operacije ako Ukrajina ispuni popis njihovih uvjeta. Među zahtjevima se spominje priznavanje Krima kao ruskog teritorija te priznavanje "narodnih republika" Donjeck i Luhansk kao neovisnih država.
Iako su oči cijelog svijeta uperene u budućnost pregovora, neki pomaci su već ostvareni. Prošloga su tjedna otvoreni humanitarni koridori prema najugroženijim gradovima, koji služe za evakuaciju civila i dopremu humanitarne pomoći onima koji ostaju. Uz to, sama činjenica da izaslanstva dviju država gotovo svakodnevno razgovaraju, makar i virtualno, daje nadu u sigurni nastavak pregovora, za razliku od prvotnih mučnih odlazaka u Bjelorusiju.
Situaciju u Ukrajini možete pratiti OVDJE.
