Petnaesti je dan ruske invazije na Ukrajinu, a u studiju Net.hr-a gostovao je bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač. Govoreći o ratu u Ukrajini, Kovač je istaknuo da ga otpor koji pruža Ukrajina prema ruskim vojnim snagama ne čudi.
"Više sam se čudio tom dojmu koji se stvarao kada je krenula invazija Rusije na Ukrajinu, da će Kijev jako brzo pasti. Gledali smo te slike, onda smo gledali procjene anonimnih američkih obavještajaca u američkim medijima da će Kijev vrlo brzo pasti… nisam sumnjao u otpor Ukrajinaca", kaže Kovač. "Ovo sve skupa je jako teška situacija za Ukrajinu, za Ukrajince, za njihovu zemlju… bit će još puno razaranja. Ukrajincima će biti vrlo teško obraniti svoju zemlju bez vojne pomoći Zapada."
Na pitanje kako komentira retoriku predsjednika Zelenskog, kaže da on kao predsjednik puno pomaže Ukrajini jer motivira ljude u svojim nastupima. "On tu radi jako dobar posao za samu Ukrajinu, diže moral svojim ljudima, na Zapadu stvara dojam da postoji jedinstvo Ukrajinaca", kaže, dodajući da su i bivši ukrajinski dužnosnici na istoj liniji kao predsjednik i premijer.
Danas su se održali mirovni pregovori na jednoj višoj razini, gdje su se sastali ministri vanjskih poslova Rusije i Ukrajine. Kovač smatra da je vrlo dobar znak da smo imali pregovore na toj razini. "Ovo je sada jedan pravi politički dijalog. Dobro je da se razgovara, dobro da je predsjednik Zelenskij pokazao fleksibilnost, da je naglasio kako se treba postići kompromis i da je spreman razgovarati o neutralnosti Ukrajine. Više-manje sad razmišlja o Ukrajini kao članici EU-a jednog dana, kada za to budu stvoreni uvjeti i ispunjeni kriteriji", rekao je, dodajući da je to puno bolje nego gurati Ukrajinu u NATO savez.
Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač gostovao je u studiju Net.hr-a
Ukrajinci se ne mogu boriti sami
Kaže da ne možemo očekivati da će Ukrajinci moći sami uspostaviti nadzor nad svojim teritorijem, da budu potpuno suvereni bez strane vojne pomoći koje za sada nema, osim što se nudi pomoć u opremi i oružju. "Trenutno ne vidim da je Zapad spreman, a tu mislim poglavito na SAD, vojno intervenirati", kaže, dodajući da su pokušali animirati Poljake da oni pomognu sa svojim zrakoplovima ukrajinskom zrakoplovstvu.
"Ako ne dođe do te konkretne vojne pomoći na terenu, s kopnenim snagama ili s uključenjem zrakoplovstava NATO saveznica ili konkretno jedne od zemalja koja je članica NATO saveza, onda ne vidim kako se Ukrajinci mogu braniti od napada Rusa. Rusi će u nedostatku konkretnih rezultata na terenu brutalno bombardirati gradove", kaže.
Za sankcije kaže da sigurno nanose štetu ruskom gospodarstvu te stvaraju probleme onima koji u Rusiji imaju više novca na raspolaganju, koji bi možda kupovali neke zapadne, luksuzne artikle, no za šire pučanstvo ne vidi neki veći problem. Kaže da će Rusija izdržati te sankcije, kao što je Kuba izdržala. No, postavlja se pitanje hoće li te sankcije nanijeti štetu zemljama Europske unije, konkretno na planu energetike. Tu postoji veliki rizik, kaže Miro Kovač.
Upitan je li europska diplomacija trebala uložiti više napora u sprječavanje sukoba, kaže da već 2014. godine Putin nije spriječen kada je krenuo na Krim. "Problem Europske unije je taj da se više nije htjelo vjerovati u upotrebu sile. Prvi veliki test nakon pada željezne zavjese bio je rat u Hrvatskoj, kada je u početku te krize u bivšoj Jugoslaviji krizni menadžment bio u rukama Europske zajednice, koja je kasnije postala Europska unija. Tu je Europska zajednica zakazala. Onda su uletjeli Amerikanci i pomogli da se rat okonča", pojašnjava.
"SAD je tu igrao veliku ulogu, što je opet pokazalo da Europa nije imala snage biti pravi krizni menadžer, zbog podjela u samoj Europi. Sada ponovo svjedočimo tome da Europa nije bila u stanju nametnuti se da ona bude puno važniji čimbenik u rješavanju konflikta na relaciji Rusija-Ukrajina. Moje mišljenje je da bi ovo trebalo konačno razbuditi Europljane i da Europljani moraju shvatiti da su oni ti koji moraju biti glavni čimbenici mira i održavanja mirovnog poretka u Europi. Sad imamo situaciju da imamo jednu izvaneuropsku silu, tu mislim u prvom redu na SAD sa saveznicom Kanadom i Velikom Britanijom koje igraju važnu ulogu na europskom kontinentu. Mi to prihvaćamo, ali bilo bi logično da postoji jedna podjela zadataka i da se dogovorimo s Amerikancima na političkom Zapadu kojem mi pripadamo tko će što raditi. I održavamo mir i mirovni i sigurnosni poredak na kontinentu, a to ne možemo samo s Twitter porukama, lijepim govorima nego se trebamo angažirati, po potrebi i vojno", kaže.
Kovač smatra da trebamo imati dovoljno i vojnih jedinica koje mogu odvratiti neke države koje bi potencijalno napale neke druge države. Kao najbolji primjer navodi misije EUFOR-a u BiH. "Vrlo je jasna poruka sada nakon ovog napada Rusije na Ukrajinu, da nema nasilnih promjena granica i da nema nikakvih invazija. To se sada i događa; pojačane su snage EUFOR-a, što je pozitivno. Tako bi Europa trebala djelovati i na drugim žarištima u Europi, biti puno aktivnija, a ne samo se prepustiti jednoj partnerskoj zemlji koja je izvaneuropska zemlja", konstatira bivši ministar.
Gubitnici će biti i Europljani
Stvorio se dojam da su glavnu riječ vodili SAD i Velika Britanija, a da je Europa ostala stajati po strani. Kovač kaže da je to najveći problem. "Naš dugoročni cilj mora biti da postignemo odnos s Rusijom da sudjeluje u nekoj vrsti kooperativne, sigurnosne mreže na kontinentu. Ne možemo graditi sigurnost na kontinentu bez Rusije, moramo doći u situaciju s Rusijom, i nakon ovog konflikta, da je uključimo u tu sigurnosnu arhitekturu na našem kontinentu", kaže, dodajući da o tome treba već sada razmišljati. "Rusija će ostati Rusija, imat će vlast kakvu će imati. Mi s tom vlašću moramo surađivati i zbog svoje sigurnosti i zbog sigurnosti na kontinentu", dodaje Kovač.
Najveći gubitnici u ovom ratu bit će Ukrajinci i ukrajinski narod kao takav. Gubitnici će biti i Europljani, a najveći dobitnici su Kinezi, kaže Kovač. Na pitanje je li ta situacija gdje Europa nije zauzela jači stav naštetila liderskoj poziciji Europe, Kovač kaže da te liderske pozicije nema. "Ona ne postoji i u tome jest najveći problem. Europska unija bi mogla imati jednu lidersku poziciju, ali nje nema", rekao je Kovač.
Komentirajući bi li situacija bila drugačija da kancelarka i dalje Angela Merkel, Kovač smatra da ne bi, jer smo vidjeli da Putina to nije sprječavalo da napadne Krim (op.a. tada je njemačka kancelarka bila Angela Merkel).
Kovač kaže da se ne radi o nekakvom avanturizmu Putina, nego je on to tako izračunao i time poslao poruku (op.a. napad na Krim). To radi i sada, samo širih razmjera. "Ne radi se tu o nekakvom ekshibicionizmu Putina, nego on smatra da u tom djelu Europe, u njegovu susjedstvu, NATO savez nema što raditi. On je tu brutalan, tako je postupio. Uopće ga ne zanimaju žrtve", kaže Miro Kovač.
Za Putina kaže da želi ostati upamćen u povijesti Rusije te da nije realno da stvara neki novi SSSR. Kaže da je Putin procijenio da je došlo krajnje vrijeme da se Rusija na tom planu vojno aktivira, ako već njezine političke poruke nisu bile prihvaćene.
"Mi sad u biti imamo odmjeravanje snaga između SAD-a i Zapada i Rusije, i to u Ukrajini. To je najgora moguća stvar za same Ukrajince, da su došli u situaciju da se preko Ukrajine prelamaju antagonizam i različiti interesi s jedne strane SAD-a i Zapada, a s druge strane i Rusije. Ovo nije samo rat Rusije protiv Ukrajine, ovo je rat Rusije protiv Zapada. Ili ako hoćete iz perspektive Rusa, rat Zapada protiv Rusije. Nama ovdje u Europi je u interesu da politički Zapad dugoročno opstane kao čimbenik na globalnoj političkoj sceni, a da bi on mogao opstati, potreban je deal između američko-britanskog i europskog dijela o podjeli poslova. Da mi kažemo: 'Mi ćemo još učiniti na vojnom i sigurnosnom planu, ali mi održavamo poredak u Europi", zaključuje Miro Kovač, dodajući da smo mi (Europa) upravljali ovom krizom, možda do ovog uopće ne bi došlo.
Što je još rekao o Kini, destabilizaciji situacije na Zapadnom Balkanu, prijetnjama kemijskim oružjem, što je po njegovu mišljenju cilj Vladimira Putina, pogledajte u cijelom videointervjuu.
