Donald Trump se vratio u Bijelu kuću prije šest tjedana. Već u tom kratkom razdoblju je uočljiv vanjskopolitički smjer za sljedeće četiri godine. Pod Trumpom će se revitalizirati odnosi Washingtona s Moskvom na štetu Ukrajine. Umjesto da uključi europske saveznike u taj zaokret, američka administracija sada naglašava razlike u nekada zajedničkim vrednotama.
U srijedu (26.02.) je Trump izjavio: „EU je stvorena da bi prevarila SAD". A u petak (28.02.) je američki predsjednik zajedno sa svojim potpredsjednikom J.D. Vanceom pred očima svjetske javnosti započeo svađu s Volodimirom Zelenskim. Ukrajinski predsjednik je zapravo došao u Bijelu kuću da bi potpisao sporazum o rijetkim metalima. Umjesto toga Trump i Vance su ga izvrijeđali.
Povjesničar Norbert Frei koji na Sveučilištu u Jeni vodi Centar za povijest 20. stoljeća, u svemu tome vidi kraj svjetskog poretka koji je ustanovljen nakon Drugog svjetskog rata i nakon raspada Sovjetskog Saveza.
Okončava li Trump zapadni svjetski poredak?
„Cilj je jasan. Globalni trijumvirat s Donaldom Trumpom, Xi Jinpingom i Putinom", rekao je Frei za javni servis Deutschlandfunk.
„Ono što Trump ne želi vidjeti je to da se Sjedinjene Američke Države bore kao svjetska sila u silasku. A trenutačno odbijaju od sebe svoje jedine preostale saveznike, naime Europu. I ta je Europa sada potpuno prepuštena sama sebi". I zbog toga su u Europi u tijeku diplomatski razgovori kako bi se našao zajednički odgovor – isprva na samitu u Londonu, a potom na izvanrednom samitu u Bruxellesu.
„Nadam se da oni razaznaju da se ovdje radi o jasnoj promjeni smjera u svjetskoj politici", rekao je Mikhail Alexeev, politolog sa Sveučilišta San Diego u Kaliforniji. „Rasprava u Ovalnom uredu nije bila samo svađa dvojice čelnika. U njoj se krije signal većeg preusmjeravanja SAD-a, dalje od Europe. Više ne možemo smatrati sigurnim američka sigurnosna jamstva ne samo za Ukrajinu, nego možda i za NATO".
Ne vidi se potpuni raskid"
Trump je i prije godinu dana tijekom predizborne kampanje doveo u pitanje vojnu podršku Washingtona onim članicama NATO koje za obranu izdvajaju manje od dogovorenog iznosa. On je rekao da će „čak ohrabriti Rusiju da radi što god želi". To je Trump rekao u veljači 2024. prilikom svog nastupa u Južnoj Karolini. Drugom prilikom je tražio od Europljana da ulože pet posto svog bruto domaćeg proizvoda u obranu.
Laura fon Daniels koja rukovodi radnom grupom Amerika u berlinskoj Zakladi znanost i politika (SWP) kaže da je došlo do velike uznemirenosti ali i da trenutačno ne može razaznati potpuni raskid transatlantskih odnosa. „Vjerujem da će situacija biti teška, da je on spreman nanijeti štetu interesima Europske unije. I u sigurnosnoj i u ekonomskoj politici, recimo kaznenim carinama. Sve je to točno. Ali nije ni u njegovom interesu da preko noći prekine sve odnose s Europom".
Von Daniels ukazuje na Trumpove ekonomske planove, kao što je tretiranje Europe kao glavnog tržišta za američki ukapljeni plin. Dakle, ekonomski pritisak će biti sve veći. „12. ožujka predstoji uvođenje carina na čelik i aluminij", kaže Von Daniels. Ona dodaje da na proljeće i ljeti Europa mora računati s uvođenjem novih carina, recimo na automobile.
Gabriel: Trump želi oslabiti Europu
Trump želi ovim mjerama izjednačiti trgovačku bilancu između EU i SAD. Prema američkim podacima, Sjedinjene Američke Države su 2024. u EU kupile robe i usluga u vrijednosti od gotovo tisuću milijardi eura više nego što je EU kupila u SAD-u.
Von Daniels smatra da su postojeći transatlantski odnosi korisni za Trumpa. „Naravno, opravdano je pitanje definiraju li se oni i dalje kao savez zapadnih vrijednosti".
Bivši socijaldemokratski ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel koji je sada na čelu organizacije „Atlantski most", smatra da Trumpova administracija Europu više ne promatra kao saveznika. Gabriel je rekao za jedan njemački list da Trump „ne može pronaći ništa zajedničko s Europom, jer je njegov pogled na svijet gotovo potpuno suprotan našim europskim shvaćanjima suradnje. Gotovo sam siguran da on želi oslabiti ili čak uništiti Europu, jer smo ipak poprilično veliki, ako se držimo zajedno. To mu smeta".
U pogledu predstojećih razgovora Trumpa I Putina o okončanju rata u Ukrajini Gabriel podsjeća na konferenciju održanu na Jalti u kojoj su SAD, Sovjetski Savez i Velika Britanija uoči završetka Drugog svjetskog rata odlučili podijeliti Njemačku.
Ukrajina prepreka za direktne pregovore s Putinom
„Trump ima na umu neku vrstu 'Jalte 2.0', gdje bi 'jaki momci ' svjetske politike podijelili svijet na interesne sfere, a mali bi morali vidjeti kako će se snaći", rekao je Gabriel.
Laura von Daniels kaže da nije jasno što je Trumpov krajnji cilj, ali je u petak postalo jasno da mu je Ukrajina prepreka na putu ka direktnim pregovorima s Putinom. O svađi u Ovalnom uredu rekla je da ona „ima crte onoga što znamo o autoritarnim šefovima država".
Vašingtonski institut za studije rata (Institute for the Study of War) je objavio analizu prema kojoj bi obustavljanje američke vojne pomoći Kijevu povećalo „vjerojatnost ruske pobjede" u Ukrajini. Putin bi mogao biti osnažen u ostvarenju strateškog cilja, u pretenziji povećanja kontrole i nad bivšim sovjetskim republikama koje su članice NATO kao što su Estonija, Letonija, Litva. A utjecaj Sjedinjenih Američkih Država u svijetu bi opao.
POGLEDAJTE VIDEO: Tko je profitirao od svađe Zelenskog i Trumpa? Božo Kovačević: 'Ovo je nepovoljno za Putina'
