Bilo kakvo rusko korištenje kemijskog oružja u napadu na Ukrajinu moglo bi dovesti do kontaminacije na teritoriju NATO-a, upozorio je u četvrtak glavni tajnik Jens Stoltenberg.
"Svaka upotreba kemijskog oružja iz temelja bi promijenila prirodu sukoba. Bilo bi to očito kršenje međunarodnog prava, a imalo bi široko rasprostranjene i teške posljedice", rekao je Stoltenberg uoči izvanrednog samita čelnika NATO-a. "Ozbiljnost upotrebe kemijskog oružja, naravno, postaje još očitija znajući da uvijek postoji rizik od kontaminacije… Mogli bi vidjeti širenje kemijskih agenasa i na teritorij NATO-a", rekao je.
Izvanredni samit
Glavni tajnik NATO-a nije rekao kako bi NATO odgovorio na takav napad. U četvrtak prije podne u sjedištu NATO-a u Bruxellesu okupljaju se čelnici 30 država članica Sjevernoatlantskog saveza na izvanrednom samitu.
Stoltenberg je također opisao rat u Ukrajini kao "najozbiljniju sigurnosnu krizu u generaciji". Saveznici moraju učiniti više, rekao je Stoltenberg, dodajući da očekuje od NATO čelnika da se slože o "ubrzanju investicija u obranu". "Današnji sastanak pokazat će važnost da se Sjeverna Amerika i Europa zajednički suočavaju s krizom".
Jačanje obrane na istoku
Stoltenberg je dodao da će čelnici NATO-a danas razgovarati i o "dugoročnom resetiranju odvraćanja i obrane". "Prvi korak je uspostava četiri nove borbene skupine na istočnom krilu Alijanse, u Bugarskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj i Slovačkoj", pojasnio je. Na današnjem samitu razgovarat će se među ostalim i o daljnjem jačanju obrane na istočnom krilu Saveza.
Stoltenberg je naglasio i da je ruski predsjednik Vladimir Putin počinio "veliku pogrešku" invazijom na Ukrajinu čiji je otpor podcijenio. Najavio je da će se video linkom čelnicima Saveza obratiti i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij.
Stoltenberg produžuje mandat za godinu dana zbog rata u Ukrajini
Stoltenberg će produžiti svoj mandat za još jednu godinu zbog rata u Ukrajini, izvijestili su u četvrtak norveška televizija TV2 i dnevnik Dagens Naeringsliv, pozivajući se na neimenovane izvore. Stoltenbergov trenutni mandat istječe 1. listopada, a trebao je preuzeti dužnost guvernera središnje banke svoje rodne Norveške do kraja 2022. godine.
Na pitanje u srijedu hoće li ostati glavni tajnik NATO-u, Stoltenberg je rekao da takvu odluku trebaju donijeti zemlje članice. Ruska invazija na Ukrajinu, koju Moskva naziva "specijalnom operacijom", dovela je do najveće izbjegličke krize u Europi od Drugog svjetskog rata, dok su zapadne zemlje počele preispitivati iz temelja svoje obrambene politike. Stoltenberg, ekonomist po obrazovanju i bivši čelnik norveške Laburističke stranke, bio je norveški premijer od 2000. do 2001. te od 2005. do 2013. Godinu dana kasnije postao je glavni tajnik NATO-a, a ranije je bio i na pozicijama norveškog ministra financija i energetike.
Norveška vlada prošlog mjeseca imenovala je zamjenicu šefa središnje banke Idu Wolden Bache guvernerkom Norges Banke na period do devet mjeseci, a Stoltenberg je trebao preuzeti čelnu poziciju do kraja godine. Guverner središnje banke zadužen je za određivanje kamatnih stopa i upravljanje financijskom stabilnošću, kao i za nadzor nad norveškim državnim fondom, najvećim na svijetu s imovinom od 1,4 bilijuna dolara.
Situaciju u Ukrajini možete pratiti OVDJE.
