Koronavirusi već duže vrijeme stvaraju probleme čovječanstvu. Zna se da nekoliko poznatih sojeva izazivaju tek običnu prehladu, ali u posljednje vrijeme dvije su vrste izazvale pojavu smrtonosnih bolesti: teški akutni respiratorni sindrom (SARS) i respiratorni sindrom Bliskog Istoka (MERS).
Međutim, njihov je utjecaj bio blag u usporedbi s onim što je koronavirus izazvao prouzročivši pandemiju bolesti Covid-19. U samo nekoliko mjeseci praktički je zaustavio život u skoro cijelom svijetu te odnio više od 100 tisuća života. Bolest se, k tomu, širi i dalje, piše Guaridan.
Mali 'napadač' koji je srušio cijelo čovječanstvo
To je izvanredno postignuće za šiljastu kuglu genetskog materijala presvučenu lipidima, koja je u promjeru velika 80 nanometara. No i tako malen "napadač" uspio je srušiti cijelo čovječanstvo. S druge strane, naše je znanje o Sars-CoV-2, virusu koji uzrokuje Covid-19, također nevjerojatno. Do prije pet mjeseci taj je mikroorganizam bio nepoznat znanstvenicima, a danas je predmet proučavanja neviđenih razmjera. Šire se projekti cjepiva, pokrenuta su ispitivanja protuvirusnih lijekova, pojavljuju se novi dijagnostički testovi...
Što smo, dakle, naučili u proteklih pet mjeseci o koronavirusu? Guardian donosi odgovore na nekoliko ključnih pitanja.
Odakle potječe i kako je uspio zaraziti ljude?
Virus Sars-CoV-2 gotovo sigurno potječe od šišmiša koji su razvili snažnu imunološku otpornost na viruse - otkrili su istraživači. No, ta otpornost potakla je viruse da se brže repliciraju kako bi mogli probiti imunološku obranu šišmiša. Zauzvrat, šišmiš se pretvara u rezervoar brzoreproducirajućih i visokoprenosivih virusa. Kad se ovi virusi sa šišmiša prenesu na druge sisavce slabije imunološke otpornosti, virusi se u svojim novim domaćinima brzo šire. Većina dokaza upućuje na to da se Sars-CoV-2 počeo širiti na ljude preko posrednika, najvjerojatnije pangolina iliti ljuskavca.
"Ovaj virus vjerojatno je "skočio" sa šišmiša na drugu životinju, a ta je životinja vjerojatno bila u blizini čovjeka, možda na tržnici", kaže virolog prof. Edward Holmes sa sveučilišta u Sydneyu. "Pa, ako je ta divlja životinja imala virus koji je pokupila od šišmiša, a čovjek je bio u doticaju s njom, postoji velika šansa da je virus tada prešao na osobu koja je dodirivala tu životinju. Zatim ga je ta osoba prenijela na nekog drugoga i tako smo dobili epidemiju."
Kako se virus širi i kako utječe na ljude?
Prijenos Sars-CoV-2 događa se kada zaražena osoba kašljanjem ili kihanjem izbacuje kapljice u kojima se nalazi virus. Čestice koje preuzimaju virus udišu se i dolaze u kontakt sa stanicama kojima su obloženi grlo i grkljan. Te stanice imaju veliki broj receptora na površini koji igraju ključnu ulogu u ovom prijenosu.
"Ovaj virus ima površinski protein koji je natopljen da bi zaključao taj receptor i ubacio njegovu RNK u stanicu", kaže virolog Jonathan Ball sa sveučilišta u Nottinghamu.
Jednom kada je unutra, ta RNA se ubacuje u vlastitu mašinu za umnožavanje te stvara višestruke kopije virusa. One izbijaju iz stanice, a infekcija se širi. Antitijela koja stvara čovjekov imunosni sustav na koncu ciljaju virus i u većini slučajeva zaustavljaju njegovo širenje.
"Zaraza Covidom-19 uglavnom je blaga i to je glavna tajna uspjeha ovog virusa. Mnogi i ne znaju da su zaraženi pa na poslu, kod kuće ili u trgovini šire zarazu na druge", dodaje prof. Ball.
Nasuprot tomu, SARS, koji je također uzrokovan koronavirusom, čini pacijente mnogo bolesnijima i ubija otprilike jednog od 10 zaraženih. U većini slučajeva ovi se pacijenti hospitaliziraju i tim se presijecanjem prijenosnog lanca zaustavlja zaraza drugih. U tom smislu, Covid-19 je blaži, ali podmukliji jer zaobilazi takav scenarij.
Zašto virus ponekad uzrokuje smrt?
Ponekad, međutim, virus može izazvati ozbiljne probleme. To se događa kada se kreće niz dišne putove i ulazi u pluća, koja su bogatija stanicama s Ace-2 receptorima. Mnoge od ovih stanica bivaju tada uništene, a pluća postaju zagušena komadićima razbijenih stanica. U tim slučajevima bolesnicima je potreban tretman na intenzivnoj njezi.
Još gore od toga, u nekim slučajevima imunološki sustav zaražene osobe napreže se i privlači stanice sve do pluća kako bi ondje napao virus, što rezultira upalom. Ovaj proces može izmaći kontroli kada se više imunoloških stanica ulije, a upala pogorša. Ta je pojava poznatakao citokinska oluja i u nekim slučajevima može ubiti pacijenta. Jedino je nejasno zašto se citokinske oluje javljaju samo kod nekih bolesnika. Jedna od pretpostavki je da neki ljudi imaju osjetljivije verzije Ace-2 receptora od većine drugih.
Austrian medics take care of two French patients infected with the novel coronavirus upon their arrival at Salzburg's airport to be treated at a hospital on April 1, 2020. The patients arrived in a military helicopter from the north-eastern French city of Metz. - 20200401_PD6571 (Photo credit should read "BARBARA GINDL/APA-PictureDesk via AFP"), Image: 511538251, License: Rights-managed, Restrictions: AUSTRIA OUT, GERMANY OUT, SWITZERLAND OUT, UK OUT SOUTH TYROL OUT, Model Release: no, Credit line: BARBARA GINDL / AFP / Profimedia
Koliko smo zaštićeni ako se zarazimo?
Liječnici koji pregledavaju pacijente koji su se oporavili od Covida-19 pronalaze prilično visoku razinu neutraliziranih antitijela u njihovoj krvi. Ta antitijela proizvodi naš imunološki sustav, a oni u određenim točkama blokiraju invazivni virus u njegovom pokušaju proboja u stanice.
"Jasno je da se kod zaraženih ljudi javlja odgovor imunosnog sustava", kaže virolog Mike Skinner s Imperial Collegea u Londonu. "I antitijela stvorena tim odgovorom pružit će zaštitu protiv budućih infekcija, ali treba napomenuti da je malo vjerojatno da će ta zaštita biti doživotna", dodaje.
Umjesto toga, većina virologa vjeruje da će imunitet protiv Covid-19 trajati tek godinu ili dvije.
"To je u skladu s drugim koronavirusima koji inficiraju ljude", kaže Skinner. "To znači da čak i ako većina ljudi na kraju postane izložena virusu, vrlo je vjerojatno da će on postati endemičan, što znači da ćemo biti suočeni sa sezonskim epidemijama ove bolesti."
Ukratko, virus će biti s nama neko vrijeme, no ne zna se može li promijeniti svoju virulenciju. Neki znanstvenici sugeriraju da bi mogao postati manje smrtonosan. Drugi tvrde da bi mogao mutirati i postati smrtonosniji nego sada. Skinner je oprezan: "Moramo razmotriti ovu pandemiju s pozicije virusa. Posve lijepo se širi svijetom i čini to vrlo dobro. Zasad ništa ne utječe na njega." Na kraju će razvoj i uvođenje učinkovitog cjepiva osloboditi nas prijetnje Covid-19, kaže Skinner.
Kada ćemo dobiti cjepivo?
U petak je časopis Nature objavio kako je diljem svijeta pokrenuto čak 78 projekata razvoja cjepiva, a u pripremi je još 37 projekata. Među onima koji su u tijeku program je razvoja cjepiva na Sveučilištu Oxford koji je već u fazi ispitivanja. U istoj su fazi i dva prijekta u američkim biotehnološkim korporacijama te još tri u kineskim znanstvenim skupinama. I drugi timovi koji rade na cjepivu planiraju već ove godine započeti testiranje na ljudima. Sve to daje nam nadu da bi cjepivo protiv Covid-19 moglo biti razvijeno u prilično kratkom vremenu.
Međutim, cjepiva zahtijevaju opsežne studije provjere sigurnosti i učinkovitosti. Tisuće ljudi dobilo bi cjepivo ili samo placebo kako bi se utvrdilo je li učinkovito. Dobivanje cjepiva neizbježno je dugotrajan proces. Srtoga su neki znanstvenici predložili da se proces ubrza namjernim izlaganjem volontera virusu kako bi se utvrdila učinkovitost cjepiva.
"Ovaj pristup nije bez rizika, ali može ubrzati testiranje za više mjeseci", kaže Nir Eyal, profesor bioetike na Sveučilištu Rutgers.
S druge strane, prof. Adam Finn sa Sveučilišta Bristol satra da je namjerno zaraziti ljude, volonterem vrlo kontorverzno pitanje. "O tome se mora jako pažljivo razmisliti", kaže.
