Novi koronavirus opasniji je nego što se u početku mislilo. Nakon što su znanstvenici iz Southamptona nedavno otkrili da se on zapravo maskira u šećere kako bi prevario imunosni sustav i ušao u ljudsko tijelo potpuno neprimijećeno, blokirajući imunosni odgovor pacijenta, hrvatska liječnica naglašava kako nakon bolesti COVID-19 više nikada nismo isti.
Virus, za koji se zna da napada prvenstveno pluća i u većoj ili manjoj mjeri ih oštećuje, ostavlja trajne posljedice na zdravlje pacijenta i zahtijevaju promjenu načina života te cjeloživotni liječnički nadzor.
Kod osoba s oslabljenim imunitetom događaju se 'najdramatičnije' promjene
"Virus je odabrao idealnu strategiju za preživljenje: osim promjene genetike, tri se puta brže širi, koristi receptor za enzim ACE-2 da uđe u stanice koje oblažu bronhalni sustav i grade alveole (zato je 'ubojitiji' od drugih koronavirusa) i, u konačnici, umnožava se u široko razgranatom dišnom sustavu, kroz koji svaki dan prometuju ogromne količine zraka", kazala je prof. dr. sc. Asja Stipić Marković, specijalistica internistica pulmologinja, alergologinja i klinička imunologinja iz Specijalne bolnice za plućne bolesti, za 24 sata.
"Taj zrak dopire do dubine ljudskog organizma tj. do završnih dijelova bronhalnih ogranaka te završnih mjehurića - alveola u kojima se izmjenjuju plinovi sa krvlju iz kapilara koje 'omataju' alveole. U tom području se kod osoba s disfunkcionalnim imunološkim sustavom (ili ako se virus replicira brže nego imunološki sustav stigne odgovoriti) događaju najdramatičnije promjene kao posljedica bitke između napadača i obrambenih snaga", objasnila je.
Kod bolesnika se, dodaje profesorica, može javiti virusna upala pluća te teški respiratorni sindrom, kojim se označava nemogućnost unosa kisika u organizam. Zbog toga nastaje nekontrolirana imunosna reakcija organizma i javljaju se oštećenja i na drugim organima.
"Iako su blage infekcije i upala u gornjem respiratornom traktu (odgovor imunosnog sustava na ozljedu virusom) najčešći oblik bolesti, nužan je ipak njihov ozbiljan tretman iz nekoliko razloga: izvor su za širenje bolesti kroz populaciju i opasnost za osobe slabije imunokompetentnosti, mogu biti bolne i dugotrajne, nije potpuno sigurno koliko dugo su oboljele osobe kontagiozne", pojasnila je prof. Stipić Marković.
A researcher works on the development of a vaccine against the new coronavirus COVID-19, in Belo Horizonte, state of Minas Gerais, Brazil, on March 26, 2020. The Ministry of Health convened The Technological Vaccine Center of the Federal University of Minas Gerais laboratory to conduct research on the coronavirus COVID-19 in order to diagnose, test and develop a vaccine., Image: 509929955, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: DOUGLAS MAGNO / AFP / Profimedia
Postoje četiri stadija, s vrhuncem bolesti u trećem stadiju
Liječnici su kod oboljelih s blagom i srednje teškom upalom pluća promjene dokazali računalnom tomografijom, tj. radiološkom metodom snimanja organa ili dijela tijela u nizu slojeva uz pomoć rendgenskih zraka.
"Postoje četiri stadija, s vrhuncem bolesti u trećem stadiju, koji nastupa od devet do 13 dana od početnih simptoma. Vrlo važna činjenica je da se čak u 60 posto bolesnika bez simptoma bolesti mogu vidjeti abnormalnosti na jednom plućnom krilu, a u simptomatskih bolesnika promjene se nakon sedam dana nalaze na oba plućna krila", otkrila je profesorica za 24 sata.
"Nakon 14 dana plućna bolest ulazi u mirniju fazu, a resorpsopcija promjena na plućima traje još nekoliko tjedana", dodala je te istaknula kako su za stupanj težine plućne bolesti odgovorni okolišni čimbenici poput kvalitete zraka, ali vrlo važnu ulogu igra i činjenica je li oboljeli bio pušač ili ne.
Posljedica koja ostaje nakon upale su ožiljci
Ova pulmologinja kaže kako svjetski stručnjaci tek prikupljaju dokaze o posljedicama COVID-19 kod oboljelih od raznih imunoloških, kao i kroničnih plućnih bolesti bolesti, a pogotovo onih ljudi koji uzimaju kortikosteroide.
"Pregled mikroskopskih preparata pluća pokazuje krvarenje i nakupljanje tekućine s fibrinom u plućima, čepove sluzi (što je različito od SARS-a) i obilno nakupljanje sluzi u dubini pluća, oštećenje epitela bronha i alveola, ekscesivno (spektakularno, kako navodi jedan članak) nakupljanje stanica makrofaga (alveolarnih žderača) inficiranih SARS-CoV–2 virusom", kazala je prof. Stipić Marković.
"Nalaz koji ukazuje na posljedicu koja zaostaje nakon upale su ožiljci, tj. zamjena oštećenog plućnog tkiva nefunkcionalnim ožiljcima (fibroza pluća). Reparatorni procesi plućnog tkiva sa agregacijom guste sluzi i bujanjem novih stanica u malim dišnim cjevčicama sprječavali su čišćenje dišnih puteva i eliminaciju sluzi u najtežih bolesnika", objasnila je.
Foto Claudio Furlan/LaPresse 26 Marzo 2020 Pavia (Italia) cronaca L’ospedale San Matteo di Pavia durante l'emergenza coronavirus Nella foto: il reparto di terapia intensiva
Photo Claudio Furlan/LaPresse 26 March 2020 Pavia (Italy) news The San Matteo hospital in Pavia during the coronavirus emergency Pictured: the intensive care unit, Image: 509872093, License: Rights-managed, Restrictions: *** World Rights Except China and Italy ***, Model Release: no, Credit line: LaPresse / ddp USA / Profimedia
Nakon bolesti je nužno uvesti trajne promjene načina života
"Nakon što je bolesnik prebolio bolest, ostaje pravilo praćenja funkcije i strukture pluća uz obaveznu rehabilitacijsku terapiju medicinskim vježbama disanja, metodama pozicioniranja, promjenom obrasca disanja, disanjem protiv otpora itd. Ožiljne promjene koje mogu zaostati u plućima mogu utjecati na smanjenje respiratorne pokretljivosti i difuziju kisika kroz pluća pa je redovitim vježbama potrebno poboljšati i održavati plućnu funkciju. Prestanak pušenja je obvezan", upozorila je profesorica.
Važno je, kako kaže, nakon bolesti redovito izvoditi kondicijske vježbe i uvesti zdrave životne navike uz prilagođenu prehranu, smiren psihički život i što češći boravak u prirodi, kako bi se ojačao imunitet organizma.
"S preboljelom infekcijom stječe se specifična imunost za obranu od ovoga virusa, ali ožiljni procesi koji su se razvili na plućima ostaju doživotno. Oni mogu biti teren za obolijevanje od drugih infekcija respiratornog sustava ako postoje područja pluća sa slabijom ventilacijom ili retencijom sekreta", zaključila je prof. Stipić Marković za 24 sata.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
