Za šarlah kažu da je "dječja zarazna bolest". U prošlosti je to bilo ozbiljna i potencijalno smrtonosna bolest, no danas se uspješno liječi. Dr.med, pedijatrica, Miranda Pervan za Net.hr objasnila je koji su simptomi bolesti, kako se liječi i prenosi šarlah.
Što je šarlah?
"Šarlah je akutna infektivna, tj. zarazna bakterijska bolest, karakterizirana pojavom osipa, od koje najčešće obolijevaju djeca u dobi od dvije do 15 godina, tijekom hladnijih mjeseci. Uzročnik šarlaha je bakterija beta hemolitički streptokok grupe A (Streptococcus pyogenes, BHS-A) koji proizvodi i izlučuje tzv. eritrogeni toksin koji dovodi do pojave karakterističnog osipa crvene boje, lat. 'scarlatus' znači 'grimizan'", rekla je.
Kako se prenosi šarlah?
Šarlah se najčešće prenosi kapljičnim putem kašljanjem i kihanjem ili direktnim kontaktom s oboljelom osobom ili kliconošom.
"Izvor je infekcije, u većini slučajeva, osoba oboljela od streptokokne upale ždrijela. Rjeđi izvor infekcije su osobe u fazi oporavka od streptokokne bolesti ili osobe koje su kliconoše, tj. nositelji beta hemolitičkog streptokoka, bez znakova bolesti. Prijenos infekcije je najčešće kapljičnim putem preko sluznice nosa i ždrijela, tj. kašljanjem i kihanjem ili direktnim kontaktom s oboljelim ili kliconošom. Vrlo rijetko se prenosi indirektnim putem tj. kontaminiranom vodom, hranom ili predmetima koje je koristila zaražena osoba. Vrijeme od zaraze do pojave prvih simptoma, tj. vrijeme inkubacije je tri do pet dana", objasnila je dr. Pervan.
Šarlah simptomi
Simptomi šarlaha počinju iznenada. Najčešće se pojave visoka temperatura, grlobolja, glavobolja, a drugog dana bolesti izbija sitnotočkasti i crvenkast osip.
"Početak bolesti je iznenadan, uz pojavu vrućice, glavobolje, grlobolje, boli u trbuhu, povraćanja i malaksalosti. Jezik je obložen u bijelo, ždrijelo i tonzile su žarko crveni, uz točkaste i crvene promjene na sluznici tvrdog i mekog nepca, tzv. enantem. Limfni čvorovi na vratu su uvećani i bolni", kazala je pedijatrica.
Dr.med, pedijatrica, Miranda Pervan
Šarlah osip
"Najčešće drugog dana bolesti izbija osip. On se prvo pojavi na vratu, potom se širi na trup i udove. Osip je sitnotočkast i crvenkast, najgušći u području pazušnih jama, prsištu, donjem dijelu trbuha i unutarnjim stranama bedara, a blijedi na pritisak. Koža zahvaćena osipom na dodir je gruba, poput brusnog papira. Osip traje četiri do pet dana. Dlanovi i tabani nisu zahvaćeni osipom", dodala je.
"Obrazi djeteta oboljelog od šarlaha su često žarko crveni, uz izraženo blijedilo kože oko usana. Jezik oboljelog djeteta trećeg ili četvrtog dana bolesti postaje žarko crven, izgleda poput maline. Nakon sedam do deset dana od izbijanja osipa javlja se ljuštenje kože, koje je najizraženije u području prepona, pazuha i na vršcima prstiju, a može trajati i do šest tjedana", istaknula je dr. Pervan.
Komplikacije šarlaha
Moguće komplikacije šarlaha su rijetke, a mogu biti toksične, septičke i imunološke.
"Toksični šarlah je praćen iznimno povišenom temperaturom, tzv. hiperpireksijom, uz poremećaj svijesti i stanje šoka. Septički šarlah je karakteriziran jakom lokalnom gnojnom upalom uz širenje infekcije betahemolitičkim streptokokom putem krvi u različite organe. Imunološke komplikacije zahvaćaju bubrege, tzv. poststreptokokni glomerulonefritis, te srce i zglobove, tzv. reumatska groznica", otkrila je dr. Pervan.
Ako primijetite simptome šarlaha kod djeteta, važno je što prije posjetiti liječnika kako bi se započelo liječenje i spriječile moguće komplikacije.
"Dijagnozu šarlaha liječnik daje nakon kliničkog pregleda, temeljem anamneze, epidemioloških podataka, kliničke slike i tijeka bolesti uz laboratorijske nalaze i dokazivanje uzročnika iz obriska ždrijela ili dokazom streptokoknog antigena brzim antigenskim testom (tzv. BAT na BHS)", objasnila je dr. Pervan.
Šarlah osip
Šarlah se liječi antibioticima, koje treba uzimati tijekom deset dana, uz potpornu simptomatsku terapiju antipireticima - paracetamolom ili ibuprofenom u obliku sirupa, čepića ili tableta te optimalnom hidracijom.
Koliko dugo je šarlah zarazan?
"Lijek izbora je penicilinski antibiotik. Ukoliko postoji alergija na penicilin, liječenje se provodi drugim antibioticima – azitromicinom ili cefalosporinima III. generacije. Dijete prestaje biti zarazno drugog dana antibiotske terapije. Potporne mjere liječenja su snižavanje povišene tjelesne temperature, povećani unos tekućine i mirovanje", istaknula je dr. Pervan.
Širenje šarlaha može se smanjiti, odnosno spriječiti adekvatnim antibiotskim liječenjem oboljelih uz provođenje higijenskih mjera, osobito u predškolskim ustanovama i školama.
"Širenje šarlaha se sprječava liječenjem antibiotikom kojeg ordinira liječnik nakon kliničkog pregleda i potvrde dijagnoze. Izuzetno je važno uzimati antibiotik redovito u punoj dozi, tijekom deset dana. Preventivno antibiotsko liječenje osoba koje su bile u kontaktu s oboljelim, a koje nemaju simptome bolesti nije opravdano, kao ni liječenje kliconoša!", upozorila je dr. Pervan.
"Za efikasno sprječavanje širenja šarlaha važno je i provođenje higijenskih mjera, osobito u predškolskim ustanovama i školama. One obuhvaćaju redovito pranje ruku, osobito nakon kihanja ili kašljanja, čišćenje predmeta s kojim su oboljela djeca dolazila u kontakt, adekvatnu temperaturu i vlažnost prostorije uz redovito prozračivanje i čišćenje prostora u kojem djeca borave. Od izuzetne je važnosti i redovito prijavljivanje streptokoknih infekcija, u suradnji s liječnicima, tj. epidemiolozima, kako bi se spriječile epidemije u dječjim kolektivima", naglasila je pedijatrica.
Mogu li odrasli dobiti šarlah?
Iako je to vrlo rijetko, i odrasli mogu oboljeti od šarlaha. Odrasle osobe kod kojih je imunološki odgovor slab, uslijed kroničnih bolesti ili zbog uzimanja imunosupresivne terapije, kemoterapije i sl., podložniji su različitim infekcijama, uključujući i streptokokne infekcije. Takve osobe češće oblijevaju od streptokokne angine, a u rijetkim slučajevima i od šarlaha.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: Neurologinja o moždanom udaru kod žena: 'Dvije su vrste, a vrijeme reakcije je ključno'
