Izrael, svjetski predvodnik u kampanji cijepljenja, suočen je s novim izazovom - kako napraviti balans između prava cijepljenih i onih koji još nisu primili cjepivo ili se pak ne žele cijepiti jer poslodavci najavljuju kako im takvi ljudi nisu poželjni zaposlenici.
Polovica Izraelaca dobila je barem jednu dozu cjepiva protiv korone, a vlada je prošlog tjedna počela s otvaranjem gospodarstva, poslije godine dana restrikcija i rada od kuće, piše Reuters. No, neki dijelovi gospodarstva neće otvoriti vrata onima koji nisu cijepljeni, bez obzira na to koji je razlog neprimanja cjepiva, dakle ako se ne mogu cijepiti iz zdravstvenih razlika ili uvjerenja.
'HITNO TREBAMO BACITI ISKREN POGLED NA SEBE!' Je li pandemija razotkrila mit o njemačkoj učinkovitosti i organiziranosti?
Hoće li necijepljeni radnici dobiti otkaz?
Dio tvrtki u planu ima zabraniti necijepljenim zaposlenicima dolazak u uredske i poslovne prostore, što skupine za zaštitu ljudskih prava smatraju uvertirom u podjelu otkaza. Kompromisno rješenje u rukavu ima sindikat koji predlaže testiranje svakih 72 sata.
A healthcare worker displays a dose of COVID-19 vaccine at Maccabi Health Services in the Israeli coastal city of Herzliya, north of Tel Aviv, on December 21, 2020. Israel has ordered 14 million doses of the vaccine -- covering seven million people, as two doses are required per person for optimal protection -- from Pfizer as well as US biotech firm Moderna.,Image: 577640174, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no
"Već sam se pomirila s činjenicom da neću biti pozvana na neka događanja ili da će mi biti dopušten ulazak u neke prostore", veli za Reuters Hila Bar, vlasnica firme koja se ne namjerava cijepiti. Kaže da cjepivo neće primiti jer je skeptična prema medicinskoj znanosti. Inače, kampanja cijepljenja u Izraelu, u svijetu već poznata po svojoj dinamici, nije obvezna.
Budući da je Izrael otišao tako daleko u procjepljivanju, druge države pomno motre iskustva te zemlje kako bi uvidjele kako riješiti pitanje ravnoteže između zaštite javnog zdravlja i prava pojedinca. Yuli Edelstein, izraelski ministar zdravstva, nedavno je upozorio da će ostati po strani svatko tko nije cijepljen. Jasno je poručio kako su nedavno uvedene potvrde o cijepljenju te da one omogućuju neograničeno korištenje teretana i ulazak u kino-dvorane i turistička središta Mrtvog mora.
Riječ je o djelu inicijative promocije imunizacije.
Poslodavci će možda morati uvesti vlastita pravila
Osim toga, izraelski parlament Knesset prošle je srijede izglasao zakon koji ministarstvu zdravstva dopušta da lokalnim vlastima otkrije imena necijepljenih zaposlenika. Jedan dio poslodavaca i aktivista zabrinut je što parlament nije donio nikakvu regulativu za povratak radnika na radna mjesta, a brine ih i činjenica što nije ponuđena zaštita onima koji nisu cijepljeni. Pojašnjavaju da će to prisiliti poslodavce na uvođenje vlastitih pravila.
Da će zaštita javnog zdravlja biti prioritet, pokazuju prvi dogovori oko smjernica. Tako primjerice Intelova podružnica Mobileye iz Jeruzalema kaže kako necijepljeni zaposlenici neće moći doći u urede do 4. travnja, no da će imati mogućnost rada od kuće. Od 1.500 radnika njih 10 posto neće biti cijepljeno, procjene su kompanije. Radnici koji će morati dolaziti u ured bit će obavezni pokazati negativni PCR test star 48 sati.
"Naša je odgovornost učiniti urede sigurnim mjestom – veća dobrobit za naše zaposlenika i njihove obitelji važnija je od bilo čega drugog", prenosi Reuters mail izvršnog direktora Amnona Shashua upućen njegovim zaposlenicima.
Kršenje prava privatnosti radnika
U istraživanju objavljenom prošlog tjedna vidi se da je Pfizerovo cjepivo, koje je masovno korišteno u Izraelu, pokazuje učinkovitost od 94 posto u sprječavanju simptomatskih slučajeva oboljenja od Covida. Neslužbene procjene dijela vladinih dužnosnika vele da se 10 posto stanovnika, starijih od 16 godina, planira cijepiti što je brojka od otprilike 650.000 osoba.
Stručnjaci iz područja zaštite osobnih podataka misle kako bi zahtjev poslodavaca da radnici otkriju jesu li cijepljeni predstavljao kršenje regulative o zaštiti privatnosti, s potencijalnim posljedicama na osobne slobode. To bi pak moglo imati epilog na sudu.
Što sa skupinama koje se ne mogu cijepiti?
"Pitanje je kako da otvorimo tržište, gospodarstvo i život bez narušavanja prava ljudi koji ne mogu ili ne žele biti cijepljeni", naglašava Sharon Abraham-Weiss, izvršna direktorica Izraelske udruge za zaštitu ljudskih prava (ACRI). "To su ranjive skupine, radnici koji nisu sindikalno organizirani ili oni s ugovorima na određeno vrijeme", istaknula je i pozvala zakonodavce da pravno urede tu problematiku.
23.02.2021., Bjelovar - Organiziran prvi punkt za cijepljenje protiv COVID-a 19 na podrucju Bjelovarsko-bilogorske zupanije. Pfizer cjepivo su primile osobe starije od 65 godina i kronicni bolesnici, a na cijepljenje su pozvane 324 osobe.
Photo: Damir Spehar/PIXSELL
Osim aktivista, na donošenje zakona računaju i poslodavci, međutim ministarstvo zdravstva Reutersu nije odgovorilo na pitanje priprema li prijedlog zakona za zaštitu radnih mjesta zaposlenika koji nisu cijepljeni. Stoga su velike udruge poslodavaca počele pripremati vlastite smjernice, kao što je učinila Udruga proizvođača Izraela u kojoj je 1.800 tvrtki sa skoro pola milijuna zaposlenih. Šef udruge Ron Tomer, kaže da članice udruge neće ljude loviti po ulici, lijepiti im etikete i prisiljavati ih na cijepljenje, premda će učiniti sve u svojoj moći da ih ohrabre na primanje cjepiva.
Udruga je zatražila i pravno mišljenje, pa prema njemu, poslodavci mogu upitati zaposlenike jesu li cijepljeni u kontekstu sigurnosne mjere sprječavanja širenja zaraznih bolesti. Tada to ne bi predstavljalo kršenje regulative o zaštiti privatnosti. U pravnom mišljenju stoji da poslodavci moraju poduzeti "razumne korake" kako bi omogućili necijepljenim zaposlenicima rad od kuće ili u dijelu ureda koji je izoliran. No, oni koji neće pristati, mogu biti poslani na neplaćeni dopust, ali mogu dobiti i otkaz.
"Ako netko ne želi primiti cjepivo, to je u redu. Zaposlenik ima pravo zaštititi svoju privatnost. No, s druge strane stoji pravo javnosti, poslodavaca, klijenata, ljudi kojima pružamo usluge", rekao je za Reuters, Nachum Feinberg autor mišljenja te ugledni stručnjak za pitanja radnog prava.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
