Prošlo je više od mjesec dana otkako je Vladimir Putin poslao svoje vojnike u Ukrajinu. Vojna akcija izazvala je strah u drugim dijelovima Europe i svijeta, pogotovo stoga što se Rusija u međuvremenu nije ustručavala prijetiti.
I nije to Rusiji bilo prvi put, podsjeća novinar britanskog Expressa. U rujnu 2014. godine Putin je upozorio Poljsku, Rumunjsku i baltičke države na vojnu snagu Rusije. Sve su te države unutar EU, bloka kojemu je Ukrajina također željela pristupiti u to vrijeme.
Prema njemačkom listu Suddeutsche Zeitung, Putin je navodno rekao tadašnjem ukrajinskom predsjedniku Petru Porošenku: "Da sam htio, za dva dana sam mogao imati ruske trupe u Kijevu. I ne samo u Kijevu, već i u Rigi, Vilniusu, Tallinnu, Varšavi i Bukureštu." Iz današnje persšektive ova navodna izjava ne djeluje nimalo bezazleno s obzirom da su Latvija, Litva, Estonija, Poljska i Rumunjska članice NATO-a.
Ova izjava, ako je izrečena kao prijetnja, predstavljala je prvi put da je Putin govorio o ideji da ruske snage prodru u državu članicu EU ili NATO-a.
Potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis izjavio je za Politico ranije ovog mjeseca da će Putin, pobijedi li u Ukrajini, vrlo vjerojatno povećati svoje vojne ambicije i izazvati NATO u zemljama Baltičkog mora - Litvi, Latviji i Estoniji. Rekao je: “Ako ne podržimo Ukrajinu, to se neće zaustaviti u Ukrajini. Jasno je da je Putin sada u nekoj vrsti agresivnog ratnoga raspoloženja i, nažalost, vjerojatno će se ta agresija nastaviti i u drugim zemljama.”
Upitan je li posebno zabrinut za Moldaviju, Dombrovskis je istaknuo baltičke zemlje kao najveći razlog za uznemirenost. Rusija je također prijetila i zemljama koje nisu članice NATO-a.
Upozorenje Finskoj i Švedskoj
Glasnogovornica ruskih vanjskih poslova Maria Zakharova nedavno je upozorila da bi se Finska i Švedska također mogle suočiti s vojnim posljedicama ako pokušaju ući u NATO. "Očito bi pristupanje Finske i Švedske NATO-u, koji je prvenstveno vojni savez, imalo ozbiljne vojne i političke posljedice. I to bi od naše zemlje zahtijevalo odgovor", rekla je.
Moldavija je također zabrinuta nakon što se učinilo da je bjeloruski predsjednik Alexander Lukašenko sugerirao da bi zemlja također mogla biti meta. Naime, pozirao je ispred karte s ruskim vojnicima postavljenim u blizini te države. Ukrajinska zastupnica Inna Sovsun nedavno je izjavila za Express.co.uk da Putin zasigurno neće stati nakon Ukrajine, te je upozorila da bi mogao napasti članice NATO-a.
"Zamislite da Rusija u potpunosti napadne Ukrajinu i preuzme kontrolu nad državom, to bi Rusiju stavilo na istočnu granicu Europske unije i Poljske. Putin je već izjavio da mu se ne sviđa to što su Poljska, baltičke zemlje i Mađarsku u EU.
Ne sviđa mu se ni neutralnost Finske i Švedske. Moldavija mu je u susjedstvu.Vjeruje li netko stvarno da će stati na Ukrajini? Ići će dalje, a onda će Zapad morati intervenirati", rekla je Sovsun.
