- 32. je dan rata u Ukrajini
- Zelenskij spreman pregovarati o neutralnosti Ukrajine
- Novi krug pregovora bit će održan u utorak u Istanbulu
- Prije ponoći u Kijevu odjeknula snažna eksplozija
- Zelenskij dao intervju ruskim medijima, odmah je zabranjen
- Ukrajinska vojska vratila nekoliko sela kod Harkiva i Mariupolja
- Pored nuklearne elektrane u Černobilu izbio veliki požar
- U Kijevu se otvaraju kafići i trgovine, počinje i online nastava
- Separatisti iz Luganska odustali od referenduma o priključenju Rusiji
- Bijela Kuća kaže da nema strategiju promjene režima u Moskvi
- Šef ukrajinskih obavještajaca: Žele 'korejski scenarij' u Ukrajini
- Od početka rata u Poljsku izbjeglo 2,25 milijuna Ukrajinaca
PRATITE TIJEK DOGAĐANJA:
Rusija izolirala Ukrajinu od pomorske trgovine
23:50 - Rusija je blokadom ukrajinske obale Crnog mora učinkovito izolirala Ukrajinu od međunarodne pomorske trgovine, priopćilo je britansko Ministarstvo obrane
U Kijevu odjeknula snažna eksplozija
23:36 - Glasna eksplozija praćena sirenama za uzbunu čula se večeras prije ponoći u Kijevu, javljaju reporteri CNN-a s lica mjesta. Sirene za uzbunu oglasile su se i u Lavovu, a u gradu Lutsku navodno je pogođeno spremište nafte.
Neki ruski oligarsi ponudili pomoć Ukrajini
23:35 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u nedjelju da su neki ruski poduzetnici ponudili novčanu pomoć Ukrajini i njezinoj vojsci. U razgovoru s ruskim glasilima putem video veze, Zelenski je rekao da je dobio "signale" nekoliko ruskih poduzetnika, pa tako i milijardera Romana Abramoviča, bliskog Vladimiru Putinu, koji je pod sankcijama Europske unije i Velike Britanije.
"Dobili smo signale od njega i još nekih poduzetnika koji su nam rekli: 'možemo pomoći na ovaj ili na onaj način, možemo nešto učiniti' ", rekao je. "Neki su rekli da su spremni pomoći u obnovi zemlje nakon rata. 'Spremni smo prenijeti poslove u Ukrajinu, živimo u Engleskoj ili negdje u Švicarskoj, mi to želimo. Ali što da učinimo da više ne budemo na listi za sankcije'?", dodao je.
"Neki ne žele otkriti ime i kažu da žele pomoći našoj vojsci, iako su državljani Ruske Federacije", rekao je Zelenski.
Istaknuo je da je Ukrajina, bez obzira na to tko su poduzetnici koji žele financijski poduprijeti ukrajinsku vojsku, spremna "zajamčiti njihovu sigurnost, osigurati im posao i omogućiti razvoj poslovanja".
"Govorim konkretno o sankcijama u našoj zemlji. Možemo o njima razgovarati, možemo razgovarati o promjeni državljanstva tih ljudi", rekao je, istaknuvši da se to "ne mora učiniti javno".
Kako u srijedu piše Wall Street Journal, Zelenski je zamolio Joea Bidena da ne sankcionira Romana Abramoviča, ocijenivši da bi mogao posredovati u mirovnim pregovorima između Ukrajine i Rusije.
U Ukrajini se povećao broj prijevremenih poroda
22:38 - Ukrajinski liječnici su primijetili nagli porast broja prijevremenih poroda u nekim područjima zemlje,. U rodilištima u Lavovu i Harkivu kažu za BBC da se stopa prijevremenih poroda udvostručila ili utrostručila posljednjih tjedana, kao rezultat stresa i zdravstvenih problema povezanih s ratom.
''Infekcije, nedostatak medicinske pomoći, loša prehrana - rat stvara opasnost od prijevremenog poroda”, kaže Irina Kondratova, ravnateljica rodilišta u Harkivu. Dodaje da rani porođaji sada čine 50 posto svih poroda u njezinoj bolnici.
U rodilištu u Lavovu, koje bilježi velik priljev majki iz zona sukoba, prijevremeni porođaji su se udvostručili s jednog od 10 slučajeva na jedan od pet.
Plenković se preko Twitera uključio u koncert za Ukrajinu
22:08 - Cijela Europa, uključujući Hrvatsku, solidarna je s ukrajinskim narodom i njihovom borbom za slobodu i vrijednosti koje svi mi dijelimo, poručio je u nedjelju navečer premijer Andrej Plenković u sklopu velikog koncertnog maratona za Ukrajinu. Glazbenici, umjetnici, političari, sportaši iz cijeloga svijeta svojim porukama pružaju potporu Ukrajini tijekom velikog međunarodnog dobrotvornog koncertnog maratona koji se pod nazivom "Spasite Ukrajinu - Zaustavite Rat" održava u poljskoj prijestolnici Varšavi i pozivaju međunarodnu zajednicu da se uključi u zaustavljanje ruske agresije.
"Dragi ukrajinski i poljski prijatelji, Ukrajina je žrtva ruske agresije", poručio je hrvatski premijer na Twitteru. "Cijela Europa, uključujući nas u Zagrebu u Hrvatskoj, izražava snažnu solidarnost s ukrajinskim narodom i njihovom borbom za slobodu", kazao je.
Ukrajinci se "osim za svoju zemlju bore i za vrijednosti koje svi mi dijelimo".
"Stoga će Hrvatska i hrvatski narod nastaviti izražavati solidarnost, potporu i pomoć u političkom, humanitarnom, tehničkom i bilo kojem drugom smislu kako bismo im pomogli u borbi za njihovu zemlju i da ostanu neovisna i slobodna država. Slava Ukrajini!", poručio je premijer Plenković.
Zelenskij: Rusi iz Mariupolja odveli 2000 djece
22:05 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je u nedjelju da je ruska opsada Mariupolja "humanitarna katastrofa" te da su ruske snage iz tog grada odvele 2.000 djece. Ukrajinska strana tvrdi da ruske snage prisilno deportiraju civile iz Mariupolja.
"Prema našim informacijama, više od dvije tisuće djece je odvedeno, znači oteto. Njihova točna lokacija se ne zna. Mogu biti tamo s roditeljima ili bez njih. Sve u svemu, to je katastrofa. Ne mogu vam reći kako to uopće izgleda. To je zastrašujuće', kazao je Zelenskij tvrdeći da je moguće da ruske snage drže djecu kako bi ih razmijenile za zarobljene ruske vojnike.
CNN piše da se tu tvrdnju Zelenskog zasad nije moguće provjeriti iz neovisnih izvora.
Rusija blokirala pristup njemačkom Bildu
22:00 - Ruske vlasti blokirale su pristup internetskim stranicama dnevnika Bild u Rusiji, priopćila je izdavačka kuća Axel Springer u nedjelju.
"Blokada domene bild.de od strane ruske cenzure je potvrda našeg novinarskog djelovanja i rada u korist demokracije, slobode i ljudskih prava", rekao je glavni urednik Bilda Johannes Bolt.
On je potvrdio vijest ruske agencije Interfax koja je prije toga javila kako je rusko državno odvjetništvo naložilo blokadu Bildovih stranica. Bild od početka rata u Ukrajini na svojim stranicama objavljuje i tekstove na ruskom jeziku namijenjene korisnicima u Rusiji.
Johannes Bolt je rekao kako će se Bild i dalje truditi ruskim građanima nuditi novosti i činjenice "koje nemaju veze s ruskom propagandom". On je preko Twittera korisnike u Rusiji pozvao da Bild i dalje prate preko Telegram kanala. Ruske vlasti su još prije invazije na Ukrajinu blokirale rad Deutsche Wellea u Rusiji.
Novi krug pregovora u utorak u Istanbulu
21:42 - Iako je ranije bilo najavljeno da će novi krug pregovora Ukrajine i Rusije početi sutra u Turskoj, večeras su turski dužnosnici priopćili da će ipak započeti u utorak u Istanbulu. Iz ureda za odnose s javnošću turskog predsjednika večeras je rečeno da su se Recep Tayyip Erdogan i Vladimir Putin suglasili da sastanak ruskog i ukrajinskog izaslanstva bude održan u Istanbulu. Prethodni krug pregovora bio je održan u turskom gradu Antaliji. Erdoganov glasnogovornik Ibrahim Kalin rekao je za CNN da će razgovori biti održani u utorak.
U Poljsku izbjeglo 2,25 milijuna Ukrajinaca
21:36 - Više od 2,25 milijuna ljudi pobjeglo je u Poljsku iz Ukrajine od početka ruske invazije, javlja BBC. Poljska granična straža kaže da je broj prelazaka granice u posljednje vrijeme opao, ali je u subotu došlo do blagog porasta. Prije početka rata, Poljska je bila dom velike ukrajinske zajednice i većina izbjeglica u početku je otišla kod obitelji i prijatelja koji su već ondje živjeli. No, kako tjedni prolaze, dolazi sve više žena i djece koji nemaju gdje boraviti. Tisuće Poljaka otvorile su im svoje domove, ali to je privremeno rješenje.
Lokalni dužnosnici u velikim gradovima, uključujući Varšavu i Krakov, koji su primili najviše izbjeglica, kažu da im je ponestalo prostora. Pozvali su vladu da provede plan za njihovo dugoročno stambeno zbrinjavanje. Neki od izbjeglica već su otišli iz Poljske u druge zemlje. Procjenjuje se da ih je u Poljskoj ostalo 1,3 milijuna.
Zelenskij: Spremni smo razgovarati o neutralnosti Ukrajine
21:12 - Ukrajina je spremna razgovarati o tome da prihvati status neutralne države kao dio mirovnog sporazuma s Rusijom, ali za to treba jamstva treće strane i potvrdu na referendumu, rekao je u nedjelju predsjednik Volodimir Zelenskij.
Ukrajinski predsjednik to je kazao u 90-minutnom obraćanju ruskim novinarima videopozivom.
“Sigurnosna jamstva i neutralnost, nenuklearni status države. Mi smo spremni na to. O toj točki pregovora se razgovara, temeljito”, rekao je Zelenskij, kako prenosi agencija France presse.
“Ali ne želim da to bude još jedan od dokumenata u stilu memoranduma iz Budimpešte”, rekao je aludirajući na sporazume koje je Rusija potpisala 1994. jamčeći cjelovitosti i sigurnost triju bivših sovjetskih republika, među kojima je Ukrajina, ako se one odreknu nuklearnog oružja naslijeđenog iz Sovjetskog Saveza.
Zelenskij dao intervju za četiri ruska medija, odmah je zabranjen
20:08 - Nakon što je ukrajinski predsjesnik Volodimir Zelenskij dao intervju za četiri ruska medija (Meduza, TV Dožd, Novaja Gazeta i Kommersant) govreći više od sat i pol o ruskoj agresiji na njegovu zemlj, rusko medijsko regulatorno tijelo Roskomnadzor ubrzo je zabranilo emitiranje intervjua.
"Roskomnadzor upozorava ruske medije da se trebaju suzdržati od objaljivanja tog intervjua", priopćila je ta agecija za nadzor, ali bez daljnjih objašnjenja.
Ukrajina odbacuje mogućnost referenduma u Donbasu
19:32 - Nakon što je separatistički čelnik tzv. Luganske Narodne Republike u istočnoj Ukrajini rekao da bi uskoro mogao biti održan referendum o pridruživanju Rusiji, reagiralo je ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova poručivši da će svi referendumi održani u okupiranim dijelovima Ukrajine biti "ništetni".
Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Oleg Nikolenko rekao je nijedna zemlja na svijetu nikada neće priznati nasilnu promjenu međunarodno priznatih granica Ukrajine.
"Umjesto toga, Rusija će se suočiti s još snažnijim međunarodnim odgovorom, dodatno produbljujući svoju izolaciju", dodao je.
Međuti, lider Luganske Narodne Republike Leonid Pasečnik kazao je novinarima da tamošnje vlasti ipak ne pripremaju održavanje referenduma o stupanju u sastav Rusije te da je ono što je rekao novinarima bilo njegovo osobno mišljenje.
''Dao sam takvu izjavu. No, želio bih pojasniti: ovo je moje osobno, privatno mišljenje. Ne poduzimamo nikakve radnje u cilju održavanja referenduma u bliskoj budućnosti", kazao je.
Rusija zabranjuje intervjue sa Zelenskim
19:29 - Ruski državni regulator za medije, Roskomnadzor, izdao je upozorenje ruskim medijima zbog intervjua s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Regulator je upozorio novinare da ne smiju objavljivati intervju te da je ''pokrenuta istraga kako bi se utvrdila razina odgovornosti i kakav će se odgovor poduzeti'' u odnosu na medije koji su intervju vodili. Roskomnadzor napominje da su neki od medija koji su vodili intervju označeni kao "strani agenti" u Rusiji.
Ranije je liberalna ruska medijska kuća Meduza objavila da je intervjuirala Zelenskog, zajedno s TV Dožd i ruskim listom Kommersant. Meduza i Dožd blokirani su u Rusiji, a Dožd je obustavio sve novinarske aktivnosti. Rusija je nedavno donijela nove zakone koji ograničavaju način na koji ruski mediji mogu izvještavati o ratu u Ukrajini. Najstroži od novih zakona, protiv širenja "lažnih vijesti" o aktivnostima ruskih oružanih snaga, nosi teške kaznene prijave do 15 godina zatvora.
Kijev: Od sutra ponovno online nastava
19:19 - Životu u Kijevu donekle se vraća u normalno stanje. Nakon što je najavio ponovno otvaranje trgovina i kafića, gradonačelnik Vitalij Kličko rekao je danas da će školska nastava od ponedjeljka ponovno biti online.
"28. ožujka nastavit će se obrazovni proces u glavnom gradu - u online formatu. Bit će više prilagođen trenutnim uvjetima. I koristiti različite obrazovne platforme za studente", kazao je Kličko.
"Danas je važan zadatak da grad živi i radi čak i pod tako strogim vojnim stanjem. Oni nas pokušavaju zastrašiti. To neće uspjeti! Nećemo odustati", poručio je.
Veliki požar kod nuklearke u Černobilu
18:36 - Povjerenica za ljudska prava ukrajinskog parlamenta, Ljudmila Denisova, izvijestila je o požaru koji bukti u šumi u blizini nuklearne elektrane Černobil.
''U zoni isključenja u blizini nuklearne elektrane Černobil gori više od 10.000 hektara šuma. Zabilježen je 31 požar, što dovodi do povećanja razine radioaktivnog onečišćenja zraka", upozorila je Denisova na Twitteru.
Denisova je apelirala na Međunarodnu agenciju za atomsku energiju (IAEA) da što prije pošalje stručnjake i protupožarnu opremu u Ukrajinu kako bi se ''spriječile nepopravljive posljedice ne samo za Ukrajinu, nego i za cijeli svijet''.
“Kao rezultat izgaranja, u atmosferu se ispuštaju radionuklidi koje vjetar prenosi na znatne udaljenosti”, istaknula je.
O požaru je izvijestio i ukrajinski parlament. Navode da radionuklidi koji se ispuštaju u atmosferu mogu doći do Bjelorusije, ali i drugih europskih zemalja.
“Zbog vjetrovitog i suhog vremena pojačat će se intenzitet i površina požara, što će dovesti do požara većih razmjera, s kojima se teško boriti i u vrijeme mira. Plamen može zahvatiti skladišta istrošenog nuklearnog goriva i skladišta nuklearnog otpada u černobilskoj zoni”, upozorava ukrajinski parlament.
U Osijeku održan skup potpore Ukrajini
18:32 - Mirni skup potpore Ukrajini održan je u nedjelju u Osijeku, a ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Vasilj Kirilič istaknuo je kako se protiv Ukrajine ne vodi samo rat, nego i genocid protiv Ukrajinaca, ali da će se, unatoč tome, Ukrajina obraniti. Na središnjem osječkom Trgu Ante Starčevića Kirilič je kazao kako je skup organiziran da bi se "još jednom dala podrška Ukrajini u brutalnom ratu kojeg je pokrenula Ruska Federacija".
Smatra kako u pitanju nije samo rat, nego i genocid protiv ukrajinskog naroda, navodeći kako se u ruskim napadima uništavaju stambene četvrti, škole, bolnice i dječji vrtići, a do sada je, rekao je, u Ukrajini poginulo 138 djece.
U ovom brutalnom ratu, s jedne strane nalazi se kult grube sile, kult diktatora i tiranina, a s druge strane je istina i obrana svoje zemlje. Mi smo na svojoj zemlji i branimo je. Hrvatska je bila obranjena hrabrošću, a na taj način i mi branimo svoju zemlju, poručio je Kirilič. Zahvalio je hrvatskoj Vladi, Osječko-baranjskoj županiji i Gradu Osijeku na snažnoj podršci Ukrajini i zbrinjavaju ukrajinskih izbjeglica, a govor zaključio pozdravom: "Slava Ukrajini! Živjela Hrvatska!".
Francuska upozorava na 'kolektivnu krivnju' ne pomogne li se stanovnicima Mariupolja
17.55 Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian u nedjelju je izjavio da će, ne napravi li se ništa da se pomogne civilima u Mariupolju, uslijediti "kolektivna krivnja". "Mariupolj je upečatljiv primjer vojne opsade, a vojne opsade su strašan oblik rata jer se civilno stanovništvo masakrira, uništava. Patnja je strašna", rekao je Le Drian na međunarodnoj konferenciji Doha Forum.
"Upravo zbog toga mora biti bar jedan trenutak u kojemu civilno stanovništvo može disati", rekao je, dodajući da je na tomu angažiran francuski predsjednik Emmanuel Macron. Macron je u petak rekao da s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u sljedećim danima želi održati više razgovora o situaciji u Ukrajini i o inicijativi da se pomogne stanovništvu da napusti Mariupolj.
Kličko: Kijev se brani, otvaramo trgovine, kafiće, frizerske salone
17.43 Kijevski gradonačelnik Vitalij Kličko je objavio na Telegramu da se nastavlja obrana Kijeva, a u funkciji je i najvažnija gradska infrastruktura. Ponovno se otvaraju i trgovine, kafići i frizerski saloni.
Od ponedjeljka pregovori u Turskoj
17.22 Ukrajina i Rusija ćpregovore voditi u Turskoj i to od ponedjelja do srijede, javlja Sky News.
Ukrajinska veleposlanica u SAD-u: Rusiju vodi ratni zločinac
17:06 - Ukrajinska veleposlanica u SAD-u Oksana Markarova danas je oštro prozvala Rusiju zbog invazije na njezinu zemlju. Za CNN je rekla da je Rusija "teroristička država koju vodi ratni zločinac".
"Vladimir Putin, zajedno sa svima, svaki Rus koji je odgovoran za to, morat će završiti u zatvoru zbog ovog ratnog zločina. Svi bi trebali biti izvedeni pred lice pravde. Mislim da će biti teško voditi državu iz Haaga'', kazala je misleći na Međunarodni kazneni sud u Nizozemskoj.
Tisuće životinja u Ukrajini mogle bi uginuti
17:00 - Voditelji ukrajinskih ekoparkova, zooloških vrtova i prihvatilišta za životinje izražavaju bojazan da bi, zbog posljedica invazije na Ukrajinu, tisuće životinja mogle uginuti od posljedica gladi, hladnoće i stresa. Vitalij Ilčenko, voditelj ekoparka koji se nalazi blizu drugoga po veličini ukrajinskog grada Harkiva, kazao je da su dio parka zauzele ruske vojne snage i da je troje zaposlenika ubijeno dok su pokušavali životinjama dopremiti hranu. Kazao je i da su odlučili pustiti jelene, losove, crvene vukove i neke ptice ne bi li im na taj način omogućili preživljavanje na slobodi. No Ilčenko kaže kako strahuje da bi lavovi i tigrovi iz ekoparka, među kojima je i njegova zvjezdana atrakcija, lav Simba, mogli umrijeti od gladi. I osoblje zoološkog vrta u središtu Harkiva ulaže maksimalne napore da bi životinje bile site i da bi im bilo toplo u nastambama.
"Naši majmuni trebaju voće i povrće, a naši grabežljivci trebaju meso, a slično je i s ostalim životinjama", rekla je BBC-ju Karina Detiuk, zamjenica ravnatelja zoološkog vrta. "Činimo nemoguće nastojeći ih sve održati na životu. Naši vukovi zavijaju gore od sirena za zračni napad i to nam para srca."
Žitelje Mariupolja odvode na područja pod ruskom kontrolom
16:58 - Stotine stanovnika Mariupolja, ukrajinskog grada koji je neprekidno pod ruskom paljbom, nisu dobili nikakvu drugu opciju nego otići na područja Ukrajine koja su pod ruskom kontrolom ili u samu Rusiju, rekla je u nedjelju za BBC volonterka Crvenog križa u Mariupolju. Upitana jesu li ruske snage prisilno evakuirale stanovnike grada, Irina je za BBC odgovorila: "Da, rekla bih tako... Ako ćemo biti potpuno iskreni, svi smo mi prisilno odvedeni".
Irina kaže da su svi s istočne strane grada odvedeni u nepriznatu 'Donecku Narodnu Republiku', teritorij koji je okupirala Rusija i proglasila ga neovisnim. Jednom kada tamo stignu, priča Irina, ljudi moraju odlučiti hoće li tamo i ostati ili otići u Rusiju. Ona je sa kćerkom uspjela naći smještaj kod rođaka u Rusiji, ali Irina kaže da neki stariji ljudi koje poznaje i koje je srela i "ne znaju kamo idu i zbog čega".
Černihiv bez vode, grijanja i struje
15.58 - Razmjeri uništenja ukrajinskog grada Černihiva su takvi da su stanovnici trenutno bez vode. grijanja i struje, dok ruske postrojbe stežu obruč oko tog grada na sjeveru zemlje, javlja u nedjelju dpa. Gradska infrastruktura je stradala u "aktivnim borbama", no u tijeku su napori za popravkom štete, napisao je na Telegramu regionalni čelnik Vjačeslav Čaus.
Opskrba plinom djelomično funkcionira, dodao je dužnosnik. Ruske trupe već neko vrijeme drže grad pod opsadom. Ključna cesta iz grada prema Kijevu nalazi se u blizini ruske i bjeloruske granice.
Prema riječima gradonačelnika Vladislava Atroženka, u posljednjih nekoliko tjedana je poginulo oko 200 civila, a više od polovice od nekadašnjih 250.000 stanovnika je pobjeglo. Ukrajinski mediji pišu da ruske snage napadaju i nuklearno istraživačko postrojenje Neutron Source u Harkivu.
Postrojenje se nalazi na popisu Agencije za atomsku energiju (IAEA) kao istraživački reaktor, a ne klasični reaktor, priopćio je njemački regulator za nuklearnu sigurnost GRS. IAEA je ranije objavio da se u njemu ne odvija lančana nuklearna reakcija te da su u postrojenju uskladištene male količine radioaktivnog materijala.
Dolazak sirijskih boraca u Ukrajinu je ruska propaganda
15.52 - Kako bi zastrašili neprijatelje Rusije, ruski predsjednik Vladimir Putin i ministar odbrane Sergej Šojgu inscenirali su sredinom ožujka brifing pred kamerama: 16.000 boraca na Bliskom istoku dobrovoljno se prijavilo za borbu na strani Rusije u Ukrajini, rekao je Šojgu. A Putin je na to spontano odgovorio: "Ako vidimo da ovi dobrovoljci žele pomoći našim ljudima u Donbasu, a da za to ne traže novac, onda ih treba podržati i pomoći im da dođu u zonu borbenih djelovanja“.
Ubrzo nakon toga, rusko Ministarstvo obrane je plasiralo video snimke entuzijastičnih sirijskih boraca koji mašu transparentima sa znakom Z - ruskim simbolom "za pobjedu".
Više doznajte OVDJE.
Rusi se prebacuju na bjeloruski teritorij kako bi se pregrupirali
15.49 - Ruske trupe prebacuju se na teritorij Bjelorusije, izvijestio je Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine.
“Ove se mjere poduzimaju radi rotacije postrojbi koje su pretrpjele značajne gubitke, jačanja postojećih skupina, punjenja zaliha hrane, goriva, streljiva i radi organiziranja evakuacije ranjenih i bolesnih vojnika”, izvijestio je Glavni stožer.
U Lavovu uhićena dva ruska 'spavača'
15.48 - Maksim Kozicki, šef regionalne vojne uprave Lavov, poručio je da su na teritoriju Lavovske oblasti uhićene dvije osobe zbog moguće povezanosti s Rusijom.
"26. ožujka, na aveniji Čornovil u Lavovu, patrole su zaustavile sumnjivi automobil. Provjeravajući vozačeve dokumente i telefon, policija je pronašla video zapise i fotografije naših vojnih kretanja. Imao je i fotografije na kojima su bile putovnice muškaraca s luganskom adresom i mnogo kontakata s ruskim brojevima", otkrio je Kozicki na Telegramu.
Na mjestu granatiranja skladišta goriva, policija je otkrila čovjeka koji je navodno snimio let i udar projektila. Kod njega su pronađene i fotografije kontrolnih točaka u oblasti, koje su poslane na ruske brojeve mobitela. Obje su osobe predane ukrajinskoj Službi sigurnosti.
Macron nakon Bidenovih izjava: Ne bih nazvao Putina koljačem
15:39 Emmanuel Macron je, nakon što je Joe Biden nazvao Vladimira Putina "koljačem", upozorio na opasnost od "eskalacije riječima i akcijama u Ukrajini" i poručio da Europa nije u ratu s ruskim narodom.
"Ja ne bih koristio tu vrst izraza jer nastavljam razgovarati s predsjednikom Putinom", rekao je Macron za televizijski kanal France 3. Joe Biden je prilikom susreta s ukrajinskim izbjeglicama u Poljskoj rat u Ukrajini ocijenio "strateškom pogreškom Rusije", a za Putina je rekao da je "koljač".
Macron je, komentirajući Bidenove izjave o predsjedniku Ruske Federacije, kazao da želi "bez rata zaustaviti rat koji je Rusija pokrenula u Ukrajini". "To je cilj i ako ga želimo postići ne treba nam eskalacija ni riječima niti akcijama", rekao je Macron, koji će u ponedjeljak ili utorak ponovno razgovarati s Putinom.
Ukrajina: Ruski referendumi u okupiranim područjima neće imati pravnu osnovu
14.38 - Glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova poručio je da Rusija nastavlja svoje napore "potkopavanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine" najavom referenduma u područjima koje drže separatisti, javlja Sky News. Dodao je da svi "lažni" referendumi, koje će Rusija održati na okupiranim područjima, neće imati nikakvu pravnu osnovu.
Rusija će se suočiti s još snažnijim odgovorom međunarodne zajednice, što će produbiti njezinu globalnu izolaciju, dodao je glasnogovornik.
Izrael otvorio poljsku bolnicu u Ukrajini
14.35 - Izraelski premijer Naftali Bennett rekao je da Izrael čvrsto stoji uz Ukrajinu, dodavši da je već uspostavljena poljska bolnica te pokrenuti napori u zaustavljanju rata. Poručio je to novinarima nakon sastanka s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom u Jeruzalemu.
“Što se tiče rata u Ukrajini, Izrael čvrsto stoji uz narod Ukrajine. Nastavit ćemo s našim naporima da pomognemo u smanjenju patnje i okončanju krvoprolića. Već smo poslali naše vrhunske medicinske timove da uspostave najnapredniju poljsku bolnicu unutar Ukrajine. Rečeno mi je da su već zbrinuli i liječili preko 500 pacijenata. U ovom trenutku, liječnici i medicinske sestre riskiraju svoje živote kako bi spasili živote onih kojima je potrebna. Ponosan sam na ono što Izrael radi. I naravno, činimo sve što možemo kada se od nas zatraži da doprinesemo naporima da se ovaj rat okonča. To činimo održavajući blisku koordinaciju sa Sjedinjenim Državama i našim europskim partnerima", poručio je Bennett.
Macron upozorava na eskalaciju zbog Bidenovih riječi
14.29 - Francuski predsjednik Emmanuel Macron upozorava na potencijalnu eskalaciju rata u Ukrajini, dan nakon što je njegov američki kolega Joe Biden nazvao ruskog čelnika Vladimira Putina mesarom i rekao da on ne smije ostati na vlasti.
Macron je francuskim medijima rekao da je cilj bio prekid vatre u Ukrajini, a potom i povlačenje ruskih vojnika i dodao da to neće biti moguće uz eskalaciju riječima ili djelima, javlja BBC..
Američke vlasti su zanijekle da je Biden pozivao na promjenu režima u Rusiji nakon njegovih nepisanih komentara tijekom posjeta Poljskoj. Macron je održavao komunikaciju s ruskim predsjednikom tijekom ukrajinske krize i rekao je da će ponovno razgovarati s Putinom u sljedeća dva dana kako bi organizirao evakuaciju civila iz Mariupolja.
Rusi bijesni zbog Bidenove izjave: 'On je slab, bolestan i nesretan'
14.27 - Jučerašnja izjava američkog predsjednika Joea Bidena, koji je prilikom govora u Varšavi rekao da Putin ne može ostati na vlasti, izazvala je bijes među političarima u Moskvi te je protumačena kao dramatičan zaokret u američkoj vanjskoj politici.
Predsjednik ruskog parlamenta Vjačeslav Volodin nazvao ih je "nediplomatskim izjavama" i "histerijom". Na Telegramu je napisao: "Biden je slab, bolestan i nesretan. Američki građani trebali bi se sramiti svog predsjednika. Moguće da je bolestan. Za njega bi bilo dobro da prođe liječnički pregled."
Papa osudio mučeništvo Ukrajine i barbarizam Rusije
14.03 - Papa Franjo u nedjelju je osudio "mučeništvo" Ukrajine i "barbarsku i svetogrdnu" rusku agresiju na tu zemlju. "Prošlo je više od mjesec dana otkad je počela agresija na Ukrajinu, otkad je počeo ovaj okrutni i besmisleni rat, koji je, poput svakoga rata, neuspjeh za sve, za sve nas", rekao je Sveti Otac nakon nedjeljnog Angelusa.
"Rat ne uništava samo sadašnjost, već i budućnost društva. Čitao sam da je od početka agresije na Ukrajinu tu zemlju napustilo svako drugo dijete. To uništava budućnost zemlje, uzrokuje dramatične traume za najmlađe i najnevinije među nama. Eto, to je ta bestijalnost rata. Barbarski čin pun svetogrđa", rekao je Papa.
UNICEF je u četvrtak objavio da je više od pola ukrajinske djece, njih oko 4,3 milijuna, moralo napustiti svoje domove od početka ruske invazije 24. veljače. "U mjesec dana rata u Ukrajini raseljeno je 4,3 milijuna djece, što je više od pola od 7,5 milijuna procijenjene dječje populacije u toj državi“, navodi se u priopćenju.
"Molim se da svaki politički vođa promisli o tomu, da se angažira i shvati, dok razmišlja o mučeničkoj Ukrajini, kako svaki novi ratni dan pogoršava situaciju za sve nas. Zato ponavljam svoj apel: bilo je dosta", dodao je argentinski papa koji je se obratio hodočasnicima okupljenim na Trgu svetog Petra.
Kanada će osigurati naftu i plin zemljama koje se odreknu ruskih energenata
13.55 - Kanada će osigurati više nafte, plina i urana kako bi pomogla u rješavanju globalne energetske krize zemljama koje se odreknu ruskih energenata, piše BBC.
Kanadski ministar prirodnih resursa Jonathan Wilkinson kaže da su mnoge zemlje predane "pomoći koliko god mogu u smislu istiskivanja ruske nafte i plina".
Četvrti najveći svjetski proizvođač nafte obvezao se na izvoz dodatnih 200.000 barela nafte. Najveća naftovodnatvrtka u zemlji Enbridge rekla je za BBC da je "spremna učiniti sve što može kako bi povećala energetsku sigurnost i za Sjevernu Ameriku i za Europu".
Njemačka razmišlja o nabavci proturaketnog sustava
13.52 - Njemačka zbog novonastale sigurnosne situacija uzrokovane napadom Rusije na Ukrajinu razmišlja o nabavci proturaketnog sustava o čemu se već vode razgovori s Izraelom, prenose njemački mediji u nedjelju.
"Mi se moramo bolje zaštititi od prijetnji iz Rusije. Zbog toga nam je hitno potreban proturaketni sustav za područje čitave zemlje", rekao je socijaldemokratski političar Andreas Schwarz u razgovoru za nedjeljno izdanje dnevnika Bild.
Schwarz, koji je u proračunskom odboru Bundestaga zadužen za obrambena pitanja, je rekao kako u obzir dolazi izraelski proturaketni sustav Arrow 3. "Mi mislimo da bi sustav Arrow 3 bio dobro rješenje za Njemačku", rekao je Schwarz.
Prema informacijama Njemačke novinske agencija (dpa), političari Bundestaga zaduženi za obrambena pitanja bi još u nedjelju trebali otputovati u Izrael gdje bi trebali voditi razgovore o eventualnoj nabavci sustava Arrow 3.
Arrow 3 služi obrani od raketa dugog dometa. Za obranu od raketa kratkog dometa Njemačka već posjeduje proturaketni sustav tipa Patriot. Odmah nakon napada Rusije na Ukrajinu njemačka vlada je najavila jačanja njemačkih obrambenih snaga i osjetno podizanja vojnog proračuna. Za hitnu modernizaciju Bundeswehra je previđen izvanredni fond u visini od 100 milijardi eura.
Rusi odlikovali veterane rata u Ukrajini
13.27 - Na ruskim tv kanalima danas je prikazana ceremonija odlikovanja veterana specijalne vojne operacije u Ukrajini. Na snimci je red mladih vojnika, svih redom u invalidskim kolicima.
Više doznajte OVDJE.
Njemački predsjednik ugostio koncert solidarnosti s ukrajinskim, ruskim i bjeloruskim glazbenicima
13.25 - Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier danas je bio u palači Bellevue u Berlinu bio domaćin "koncerta solidarnosti" s Ukrajinom, na kojem su nastupili glazbenici iz Ukrajine, Rusije i Bjelorusije. Berlinska filharmonija svirala je djela ukrajinskih, ruskih i poljskih skladatelja.
“Budimo na oprezu zbog velikih neprijateljstava i ne podlegnimo Putinovoj pseudo-povijesnoj nacionalističkoj zabludi.Ne dopustimo da Putinova mržnja postane mržnja među ljudima… ni u našem društvu", rekao je Steinmeier u pozdravnom videu, s obzirom na to da zbog koronavirusa nije mogao prisustvovati koncertu.
No, njegova je poruka prekasno stigla do ukrajinskog veleposlanika, Andrija Meljnika, koji je odbio doći na koncert tvrdeći da na njemu nastupaju "samo ruski solisti".
Žitelji Lavova i izbjeglice u skloništima
13.20 - Žitelji Lavova i izbjeglice koje su došle u taj grad, pobjegle su u skloništa nakon novog niza eksplozija, javlja Sky News. Ukrajinske vlasti poručile su da ne mogu vjerovati infromacijama iz Rusije o koncentriranju vojnih snaga na istoku zemlje, s obzirom na to da je nastavljena okupacija Černihiva, Harkiva i Mariupolja.
Ukrajinska zastupnica: Ljudi u Kijevu gladuju i piju vodu iz kanalizacije
13.14 - Ukrajinska zastupnica Lesja Vasiljenko je u razgovoru za Times Radio poručila da stanovnici Kijeva gladuju i piju vodu iz kanalizacije, jer je grad i dalje pod ruskim napadima, a zavladala je i nestašica hrane. Dodala je da su ljudi uglavnom smješteni u podrumima i postajama podzemne željeznice.
"U Mariupolju se tisuće ljudi prisilno deportira preko granice u Rusiju, naizgled na sigurno, ali onda su poslani u nepoznatom smjeru i nitko ih više ne čuje. Dakle, zvjerstva su posvuda ista", poručila je Vasiljenko.
Indija će udvostručiti uvoz koksa iz Rusije
12.52 - Indija planira nastaviti uvoziti koks iz Rusije, rekao je danas ministar za čelik Ramchandra Prasad Singh, javlja Sky News. Unatoč sankcijama, dodao je, Indija planira udvostručiti uvoz koksa, koji je ključan sastojak u proizvodnji čelika. Dosad su u neodređenom razdoblju iz Rusije uvezli 4,5 milijuna tona te rude.
Ukrajinka s hrvatskom adresom dočekuje izbjeglice
12.34 - Darija Pavlešen, viša lektorica za ukrajinski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, rođena Ukrajinka sa zagrebačkom adresom, ovih dana radi od "jutra do sutra“, gotovo svo vrijeme dok ne radi na fakultetu provodi s izbjeglicama koje u sve većem broju dolaze u Hrvatsku, prevodi za njih, pomaže popunjavati formulare, dokumentaciju.
"Jedva viđam svoju obitelj, ali svi su puni razumijevanja. I odmah naglašavam, ja sam samo jedna od mnogih. Svi mi Ukrajinci u Hrvatskoj odmah smo reagirali, volontiramo od prvog dana, odmah smo se povezali i tu smo da pomognemo svima koji dolaze iz Ukrajine…“, kaže četrdesetdvogodišnja Darija u razgovoru za Net.hr.
Više doznajte OVDJE.
Turska: Svijet treba pomoći Ukrajini, ali i razgovarati s Rusijom
12.32 - Turska i druge države i dalje moraju razgovarati s Rusijom kako bi pomogle u okončanju rata u Ukrajini, rekao je danas glasnogovornik turskog predsjednika, Ibrahim Kalin na Forumu u Dohi. Dodao je da Kijevu treba više podrške da bi se obranio, prenosi Sky News.
"Ako svi spale mostove s Rusijom, tko će onda na kraju s njima razgovarati? Ukrajince treba podržati svim mogućim sredstvima kako bi se mogli braniti, ali ruski slučaj se mora saslušati, na ovaj ili onaj način", ustvrdio je Kalin.
Ukrajinska zastupnica: Nećemo šutjeti o užasima silovanja tijekom rata
12.30 - Ukrajina neće šutjeti o užasima silovanja žena tijekom ruske invazije, rekla je u razgovoru za Sky parlamentarna zastupnica Marija Mezenceva. Osvrnula se na slučaj koji istražuje ukrajinsko tužiteljstvo.
"Postoji jedan slučaj o kojem se u posljednje vrijeme vrlo naširoko raspravljalo jer je zabilježen i vođen u tužiteljstvu. Ne ulazim u detalje, ali to je prilično zastrašujuća scena nakon što je civil ubijen u svojoj kući u gradiću pored Kijeva. Njegova supruga je, žao mi je, ali moram to reći, nekoliko puta silovana pred svojim maloljetnim djetetom", opisala je Mezenceva.
Dodala je da bi Ukrajina mogla imati koristi od iskustva drugih zemalja u tome kako pomoći žrtvama silovanja nakon rata.
Crveni križ odbacio tvrdnje da provode evakuacije Ukrajinaca u Rusiju
12.23 - Međunarodni odbor Crvenog križa kategorički je odbacio ukrajinske tvrdnje da je otvorio ured u Rostovu na Donu te da olakšava deportaciju ukrajinskih državljana u Rusiju, javlja CNN.
Iako se ne obraćaju javnosti, izdali su priopćenje komentirajući "lažne informacija koje kruže internetom" da pomažu Rusiji da iseli desetke tisuća ljudi iz Ukrajine.
“Nikad ne pomažemo organizirati ili provoditi prisilne evakuacije. To je istina u Ukrajini i to vrijedi svugdje gdje radimo. Ne bismo podržali nijednu operaciju koja je protiv volje ljudi”, tvitao je Crveni križ.
U petak je potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk optužila čelnika Crvenog križa Petera Maurera da je donio "vrlo upitnu odluku" o otvaranju ureda u Rostovu, ruskom gradu koji se nalazi 60 kilometara od granice s Ukrajinom. Takav ured je "legitimirao" ruske deportacije, sugerirala je.
U Hrvatsku ušlo 10.409 ukrajinskih izbjeglica
12.16 - Do nedjelje je u Hrvatsku ušlo 10.409 raseljenih osoba iz Ukrajine, od kojih 2136 u posljednjih sedam dana, objavilo je Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) na internetskoj stranici Hrvatska za Ukrajinu. Od 10.409 raseljenih osoba iz Ukrajine koje su došle u Hrvatsku, 5064 je žena, 3996 djece i 1349 muškaraca.
Od 25. veljače Ravnateljstvo Civilne zaštite mobiliziralo je 36 objekta za zbrinjavanje raseljenih osoba, tri prihvatna i 33 kolektivna smještaja, jednu tvrtku za pripremu i dostavu hrane te jednu za prijevoz. Trenutno je u privatnom smještaju 29 osoba, u kolektivnom 1338, a u pojedinačnom 9042 osobe.
Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) predstavilo je 20. ožujka dvojezičnu internetsku stranicu koja svakodnevno donosi informacije od značaja za raseljeno stanovništvo Ukrajine te za hrvatske građane koji nude pomoć pred ratnim vihorom izbjeglim ljudima.
Stranica Hrvatska za Ukrajinu na hrvatskom jeziku sadrži brojne podatke - od broja raseljenih osoba koje dolaze u Hrvatsku do podataka o kapacitetima, kako se može pomoći ljudima do toga što sve trebaju učiniti sugrađani koji su prihvatili raseljene osobe. Raseljene osobe pak na ukrajinskoj inačici kroz više kategorija mogu dobiti odgovore na najčešće postavljana pitanja.
Šef ukrajinskih obavještajaca: Pokušaju stvoriti Sjevernu i Južnu Koreju u Ukrajini
11.50 - Rusija pokušava podijeliti Ukrajinu na dva dijela kako bi stvorila regiju pod svojom kontrolom, nakon što nije uspjela preuzeti cijelu zemlju, rekao je u nedjelju šef ukrajinske vojne obavještajne službe Kirilo Budanov, prenosi Guardian.
"Zapravo, to je pokušaj stvaranja Sjeverne i Južne Koreje u Ukrajini", naveo je Budanov u priopćenju, dodajući da će Ukrajina uskoro pokrenuti gerilski rat na teritoriju pod okupacijom Rusije.
Putinovi generali-ubojice
11.25 - Generali ubojice Vladimira Putina su bezdušni krvnici koji gase dječje živote, bombardiraju bolnice i obaraju zrakoplove. Iako su neki likvidirani, i dalje je na vlasti nekoliko monstruma koji provode mračne naredbe ruskog diktatora.
Ruski predsjednik pretrpio je značajne gubitke u svom navodno vrhunskom timu; skupilo se već 15 likvidiranih bitnih ljudi oko Putina. No nažalost, ruski diktator ima još groznih ljudi za izvršavanje najmračnijih zadaća koje smo u zadnjih mnogo godina vidjeli na europskom tlu.
Više doznajte OVDJE.
U Francusku stiglo oko 30.000 izbjeglica
11.20 - Oko 30.000 ukrajinskih izbjeglica stiglo je u Francusku, a polovica njih putuje kroz zemlju u druge države, potvrdila je francuska ministrica stanovanja, Emmanuelle Wargon za radio Franceinfo.
Dodala je kako je Francuska spremna dočekati 100.000 izbjeglica. Bit će im izdane privremene dozvole za boravak u EU, što im omogućuje pristup zdravstvu, obrazovanju i tržištu rada. Inače, do početka rata u Francuskoj je živjelo 40.000 Ukrajinaca.
Moguć referendum o pridruživanju Luganske NR Rusiji
11.16 - Leonid Pasečnik, lider samozvane Luganske Narodne Republike, odmetnute ukrajinske regije kojom upravljaju proruski separatisti, a čiju neovisnost priznaje samo Rusija, u nedjelju je najavio mogućnost organiziranja referenduma o priključenju te regije Ruskoj Federaciji.
"Mislim da će vrlo brzo na teritoriju republike biti održan referendum na kojem će narod iskoristiti svoje apsolutno ustavno pravo i iznijeti svoje mišljenje o ulasku u Rusku Federaciju. Uvjeren sam da će to biti upravo tako", Pasečnik za ruske medije.
Blinken: SAD nema strategiju promjene režima u Rusiji
11.14 - Američki državni tajnik Antony Blinken izjavio je danas da SAD nema strategiju promjene režima u Rusiji. Ova izjava referira se na jučerašnji govor američkog predsjednika Joea Bidena u kojem je, između ostalog, rekao da ruski predsjednik Vladimir Putin “ne može ostati na vlasti”.
"Mislim da su predsjednik i Bijela kuća sinoć istaknuli jednostavno da predsjednik Putin ne može imati moć voditi rat ili sudjelovati u agresiji protiv Ukrajine ili bilo koga drugog. Kao što znate, više puta smo ponovili da nemamo strategiju promjene režima u Rusiji ili bilo gdje drugdje", rekao je Blinken tijekom posjeta Jeruzalemu.
Inače, jučerašnja izjava američkog predsjednika izazvala je podijeljene reakcije. Jedni smatraju da je već opasnu situaciju dodatno otežao, dok drugi pozdravljaju čvrst stav prema Putinu.
Putin je stvorio opasan ideološki koktel
10.25 - Godinu dana, pet mjeseci i tri tjedna. Toliko je trajalo putovanje Petra Velikog u zapadnu Europu 1697. i 1698. godine. Vladar je htio otvoriti Rusiju ka zapadu i pridobiti saveznike za pothvat protiv Osmanskog carstva. Car je naložio geografima da nacrtaju nove karte, tako da Ural bude granica Europe i Azije, te da zapadni dio Rusije bude viđen kao dio Starog kontinenta. Sankt Peterburg je razvijan po ugledu na Rim i Versailles, a veze Baltičkim morem trebale su biti ''prozor ka Zapadu".
Je li Rusija Europa ili ne? To pitanja se od Petra Velikog provlači kao crvena nit, a u danima agresije na Ukrajinu ponovno je aktualno, piše Deutsche Welle.
Više doznajte OVDJE.
Ruski vojnici u Bjelorusiji mijenjali hranu i oružje za alkohol?
10.22 - Ukrajinsko Ministarstvo obrane ustvrdilo je da su ruski vojnici koji se nalaze u Bjelorusiji korumpirani, jer su gorivo, namirnice i vojnu opremu mijenjali za alkohol, piše Sky News.
Ukrajinska vojska dodaje da je Rusija izgubila 582 tenka, 1664 drugih oklopnih vozila, 294 komada artiljerije, 93 višestruka raketna sustava (MLRS), 52 protuzračna sustava, 1144 ostalih kopnenih vozila i 73 cisterne za gorivo.
Bivši veleposlanik Montgomery bi se rado borio u Ukrajini
9.52 - Bivši američki veleposlanik u Hrvatskoj William Montgomery u velikom intervjuu za Dubrovački vjesnik objasnio je svoje viđenje sukoba u Ukrajini.
"Hladno govoreći, po meni bi najbolje bilo kad bi sukob ostao unutar Ukrajine. Dok god je on u granicama Ukrajine, Zapad neće morati odgovarati na mnoga pitanja. Znam da je to jako frustrirajuće, više od svega volio bih da se i sam mogu priključiti obrani Ukrajine. Obučen sam kao specijalac, međutim, moje bi godine mogle biti problem. Bilo bi mi drago boriti se uz Ukrajince, baratam dobro oružjem, i u nekim drugim okolnostima, što znači da sam puno mlađi, rado bi im se pridružio", rekao je, između ostalog Montgomery.
Rusi priznali napad na Lavov
9.40 - U svojem redovitom dnevnom izvješću, glasnogovornik ruskog Ministarstva obrane, Igor Konašenkov rekao je da su ruske snage u subotu na području Lavova ciljale dvije mete: veliko skladište goriva iz kojeg su se, kako tvrdi, opskrbljivale ukrajinske snage te pogon remontnog zavoda u kojem su se obavljali popravci i modernizacija protuzračnih raketnih sustava, radarskih stanica, sredstava za elektroničko ratovanje i nišana za tenkove, javlja TASS.
RIA Novosti piše da je Konašenkov potvrdio i napad na skladište prtuzračnih raketnih sustava u selu Plesecki nedaleko od Kijeva. Istaknuo je kako su uništeni sustavi S-300 i BUK.
Američki diplomat: Biden je tešku situaciju učinio težom
9.35 - Američki predsjednik Joe Biden je u govoru tijekom jučerašnjeg posjeta Poljskoj poručio da Vladimir Putin "ne može ostati na vlasti". Time je izazvao kritike diplomatskih dužnosnika, iako se kasnije pravdao kako je mislio na legitimnu promjenu vlasti, a ne na Putinovo nasilno uklanjanje. Među najžešćim kritičarima je i jedan od veterana američke diplomacije, Richard Haass.
Bidenova izjava je "tešku situaciju učinila još težom, a opasnu situaciju još opasnijom", objavio je na Twitteru Haass, inače predsjednik američkog Vijeća za međunarodne odnose.
"To je očito. Ono što je manje očito kako poništiti nastalu štetu. Sugeriram da predsjednikovi glavni pomoćnici konaktiraju svoje kolege u Rusiji i daju im do znanja da je Amerika spremna pregovarati s ovom ruskom vladom", napisao je Haass.
Haass je komentirao i intervenciju Bijele kuće, koja je odmah nakon Bidenova govora u Varšavi poručila da "predsjednik nije pozvao na promjenu režima u Moskvi".
"Reakcija Bijele kuće na izjavu predsjednika o promjeni režima vjerojatno neće proći. Putin će to vidjeti kao potvrdu svega onog u što je vjerovao cijelo ovo vrijeme. Veliki propust zbog kojeg raste rizik da će rat potrajati i postati još gori", napisao je Haass.
U ukrajinskoj 'legiji stranaca' ima i Hrvata
9.10 - Ukrajina je oformila međunarodne Legije za obranu u koju pristupaju strani i iskusni vojnici. Više od 50 nacionalnosti bori se na prvoj liniji bojišnice, a među njima ima i Hrvata, donosi RTL.
"U Moskvi su smatrali da će Ukrajina pasti treći ili četvrti dan, da će ih u Ukrajini dočekati s cvijećem. To se nije dogodilo“, kazao je Markijan Lubkivskij, tajnik ukrajinskog Ministarstva obrane.
Ukrajinci tvrde da su eliminirali već sedam ruskih generala, a kad je riječ o moralu uspoređuju se s hrvatskom vojskom.
Više doznajte OVDJE.
Pet ozlijeđenih u jučerašnjem napadu na Lavov
9.07 - Najmanje pet osoba ranjeno je u jučerašnjem raketnom napadu na Lavov, grad koji se nalazi šezdesetak kilometara od poljske granice. Prema dosadašnjim informacijama, pogođeni su skladište goriva i infrastrukturni objekti.
CNN piše da su projektili navodno doletjeli iz Sevastopolja, najvećeg grada na Krimu kojeg je Rusija anektirala 2014. Obje mete se nalaze u rezidencijalnim četvrtima Lavova. Požar na skladištu goriva je gašen punih 14 sati.
Dogovoreni humanitarni koridori iz Donjecka i Luhanska
9.00 - Zamjenica ukrajinskog premijera, Irina Vereščuk potvrdila je da su za nedjelju dogovorena dva humanitarna koridora, kojima bi trebali biti evakuirani civili iz Donjecka i Luhanska. Uz to, evakuirani će biti i stanovnici Mariupolja, koji će grad napustiti automobilima, javlja Sky News.
Žitelji Donjecka će biti evakuirani u Zaporižju, a stanovnici Rubižne u Luhanskoj oblasti će biti prebačeni 80 kilometara dalje, u grad Bahmut, javlja Guardian.
Putin: Drugovi, borba uključuje povećani rizik
8.39 - Ruski predsjednik Vladimir Putin obratio se povodom dana Nacionalne garde vojnicima koji ratuju u Ukrajini te im poručio da "borba uključuje povećani rizik", javlja ruska državna novinska agencija TASS.
"Čestitam vam Dan ruske Nacionalne garde. Nacionalna garda, koja je utemeljena prije šest godina, postala je nezamjenjiv i pouzdan dio državnog sustava koji osigurava vladavinu prava i provođenje zakona te zaštitu prava i interesa naših građana Želim se posebno obratiti osoblju Nacionalne garde uključenom u specijalnu vojnu operaciju u Donbasu i Ukrajini. Drugovi, borbeni uvjeti uključuju povećani rizik", rekao je ruski predsjednik.
"Svjestan sam kako se držite u ovoj situaciji: Izuzetno hrabro i profesionalno, stručno i neustrašivo, ispunjavate najkompleksnije zadatke kompetentno i precizno dok u isto vrijeme pokazujete herojstvo", dodao je.
Ukrajina zatražila od Crvenog križa da ne otvara ured u Rostovu na Donu
8.37 - Ukrajina je zatražila od Međunarodnog odbora Crvenog križa da ne otvara ured u ruskom Rostovu na Donu, prenosi Reuters. Ukrajinci tvrde da bi to legitimiralo ruske "humanitarne koridore", odnosno otmice i prisilne deportacije Ukrajinaca.
Rostov na Donu je najveći ruski grad na istočnoj granici Ukrajine i administrativni glavni grad regije Rostov, u kojoj je Rusija izgradila privremene smještajne kampove za ljude prevezene iz ratne zone.
Rusija je prošlog tjedna priopćila da je evakuirala nekoliko stotina tisuća ljudi iz Ukrajine od početka "specijalne vojne operacije", dok Ukrajina tvrdi da su Rusi ilegalno deportirali nekoliko desetaka tisuća ljudi, uključujući i oko 15.000 stanovnika opkoljenog grada Mariupolja.
Rusija uništava ukrajinska skladišta nafte i hrane
8.33 - Rusija je počela s razarenjem ukrajinskih skladišta nafte i hrane, potvrdio je ministar unutarnjih poslova Vadim Denisenko. To znači da bi uskoro mogle biti uvedene redukcije, piše Sky News.
Denisenko je dodao da Rusija dovodi veći broj postrojbi na zamjenu kako bi još jednom pokušala ostvariti teritorijalno napredovanje.
Černihiv bi mogao postati novi Mariupolj
8.30 - U Černihivu se nalaze 44 teško ranjene osobe, od kojih je troje djece. Oni ne mogu biti evakuirani i poslani na liječenje, jer je ruska vojska odsjekla grad, poručio je gradonačelnik, prenosi Sky News.
Strahuje se da bi Černihiv, koji je pod napadima od prvog dana rata, mogao postati novi Mariupolj. Grad se nalazi na sjeveru Ukrajine, nedaleko od bjeloruske granice i na strateški važnom pravcu prema Kijevu. U gradu je nestalo struje i pitke vode, a bombardiranja su učestala.
Zelenskij: 'Traktorske snage' uzimaju posljednje modele ruske opreme
8.20 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, novim se videom obratio ukrajinskoj, ruskoj i svjetskoj javnosti.
"Odgovor ruskim snagama bit će samo jedan - mržnja i prijezir. Naše oružane snage će nesumnjivo odgovoriti. To je razlog zašto ukrajinski seljaci zarobljavaju pale ruske pilote u našoj zemlji. Zato naše 'traktorske snage', ukrajinski farmeri, uzimaju rusku opremu po poljima i predaju je ukrajinskoj vojsci. A naročito posljednje modele, one koje Rusija pokušava držati tajnima. A sad ih okupatori ostavljaju na našoj zemlji i bježe… Zapravo, čine pravu stvar. Jer za njih je bolje da pobjegnu nego da umru. Nema i neće biti alternativa", rekao je Zelenskij.
Poslao je i poruku Europi, zatraživši jačanje pomoći svojoj zemlji.
"Čekamo već 31 dan", rekao je Zelenskij nahvalivši branitelje Mariupolja. Potom je dodao: "Želim barem mali dio njihove hrabrostima onima koji već 31 dan razmišljaju kako poslati 10 ili 20 tenkova ili aviona."
Britansko ministarstvo: Rusi pokušavaju okružiti Ukrajince u separatističkim regijama
8.15 - Britansko ministarstvo obrane objavilo je svoje redovito dnevno izvješće o ratu u Ukrajini.
"Čini se da ruske snage usredotočuju svoje napore kako bi pokušale okružiti ukrajinske snage koje su izravno suočene u separatističkim regijama na istoku zemlje, napredujući iz smjera Harkiva na sjeveru i Mariupolja na jugu.
Bojno polje diljem sjeverne Ukrajine ostaje uglavnom statično s lokalnim ukrajinskim protunapadima koji ometaju pokušaje Rusije da reorganiziraju svoje snage", stoji u izvješću.
Ukrajinska vojska: Rusija nije dovršila nijedan zadatak
8.12 - Rusija nije dovršila nijedan od svojih zadataka u subotu, ali je djelomično uspjela'u nekim područjima, izvijestio je Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine. Dodaju da su se ruske snage diljem Ukrajine pregrupirale.
Pojedine jedinice 35. kombinirane crvenozastavne armije Dalekoistočnog vojnog okruga ruskih kopnenih snaga pretrpjele su značajne gubitke. Nekoliko jedinica je otišlo u Černobil kako bi obnovile borbeno djelovanje.
"Moguće je da nakon pregrupiranja i jačanja snaga okupatori nastave s napadom na Kijev iz jugozapadnog smjera", navodi se u izvješću.
Neprijateljske jedinice zaustavljene su u Brovarima, istočnom predgrađu Kijeva, navodi Glavni stožer i dodaje da su u dva sela istočno od Kijeva, Lukjanivki i Rudnicki, ruske snage pretrpjele značajne gubitke i povukle se u naselja Piski i Nova Basan.
Ukrajinci vratili nekoliko sela kod Harkiva i Mariupolja
7.57 - Ukrajinske snage su oslobodile nekoliko sela istočno od Harkiva, priopćio je šef regionalnog stožera, Oleh Sinjehubov. Ukrajinski vojnici kontroliraju Vilhivku, koja se nalaze na tridesetak kilometara od ruske granicea zauzeli su i brojna sela oko Male Rogane, piše CNN.
Branitelji su imali uspjeha i stotinjak kilometara sjeverozapadno od Mariupolja, gdje su preuzeli kontrolu nad dva sela. "Bojna teritorijalne obrane Melitopolja, zajedno s drugim postrojbama obrambenih snaga Zaporižje, uspješno je oslobodila sela Poltavka i Malinivka istočno od Huljajpolja od ruskih okupatora", objavila je regionalna uprava na svom Telegram kanalu u subotu navečer.
SAD šalje još 100 milijuna dolara pomoći Ukrajini
7.52 - Američka dministracija objavila je da će u Ukrajinu poslati dodatnu pomoć vrijednu 100 milijuna dolara. Državni tajnik Antony Blinken naveo je da pomoć uključuje "oklopna vozila i opremu za ukrajinsku graničnu i nacionalnu policiju, koja je na prvoj crti bojišnice i štiti civile od Putinove brutalne agresije"
Heroji ili nacisti - što je pukovnija Azov?
6.49 - Jedni ih nazivaju ratnim herojima, drugi neonacistima - ukrajinska Azovska pukovnija nalazi se u središtu propagandnog rata između Kijeva i Moskve, koja tvrdi da nastoji "denacificirati“ Ukrajinu.
Jedinica za specijalne operacije Azov, ranije poznata kao "Azovski bataljun“, a sada kao "Azovska pukovnija“, česta je tema proruskih objava na društvenim mrežama, uključujući i ruska veleposlanstva u Parizu, Londonu i drugdje.
Pukovnija je trenutno utaborena u južnom lučkom gradu Mariupolju i odlučno brani grad koji je svjedočio nekim od najtežih oblika ratovanja otkako je počela ruska invazija na Ukrajinu 24. veljače.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov iskoristio njihovo prisustvo kako bi opravdao bombardiranje tamošnjeg rodilišta, tvrdeći da su se pukovnija i „ostali radikali“ skrivali u toj zgradi.
Pukovniju su 2014. godine osnovali ekstremni desničari, a njezino prvo borbeno djelovanje bilo je protiv proruskih separatista na istoku Ukrajine. U međuvremenu je integrirana u ukrajinsku nacionalnu gardu koja je pod zapovjedništvom ministarstva unutarnjih poslova.
Britanske sankcije mogu biti ukinute ako Putin povuče vojsku
6.01 - Sankcije protiv ruskih oligarha, banaka i kompanija mogle bi biti ukinute ako ruski predsjednik povuče svoje snage iz Ukrajine i obveže se da neće ponovo napasti, rekla je britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss u nedjelju.
"Sankcije bi mogle biti ukinute jedino nakon potpunog prekida vatra i povlačenja, ali i uz obavezu da neće biti ponovljenih agresija", rekla je Truss. "I naravno, sankcije možemo odmah vratiti u suprotnom".
Pošto se ruske snage muče u Ukrajini, njezina izjava može biti mogući poticaj Vladimiru Putinu da smanji svoje gubitke i pristane na sporazum s Ukrajinom. Truss je u razgovoru za Sunday Telegraph rekla da je u Foreign Officeu uspostavljena "pregovaračka jedinica" za pomoć u mogućim mirovnim pregovorima.
Moskva je nakon mjesec dana ratovanja naznačila da bi mogla smanjiti svoje ambicije u Ukrajini i boriti se samo za kontrolu nad Donbasom. Izjave britanske ministrice u skladu s izjavama američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena koji je rekao da sankcije nisu trajne i da mogu "nestati" u slučaju nepovratnog povlačenja ruskih snaga.
U Ukrajini ubijeno 12 novinara
4.11 - Dvanaest novinara ubijeno je u Ukrajini otkako je počela ruska agresija, objavila je ukrajinska državna tužiteljica na svojoj Facebook stranici.
"Govoriti istinu o Putinovoj agresiji je smrtnosno - 12 novinara dosad je ubijeno", objavila je Irina Venediktova. Među njima su američki, irski i ruski novinari. Tvrdi da ih je još desetero ranjeno.
Po Venediktovoj, sve novinare usmrtila je ruska vojska, ali tu informaciju nije bilo moguće neovisno provjeriti. U dosadašnjem tijeku rata najmanje je 56 predstavnika medija napadnuto, uključujući 15 stranaca. Napadnuti strani novinari bili su iz Britanije, Češke, Danske, Švicarske, Ujedinjenih Arapskih Emirata i SAD-a, napisala je Venediktova.
