Na snagu je stupio istek ugovora Novi START, potpisanog 2010. godine, kojim su Rusija i Sjedinjene Američke Države regulirale svoje nuklearne arsenale.

Američki predsjednik Donald Trump odbio je ponudu Vladimira Putina za produljenje sporazuma, poručivši kako je Novi START 'loše ispregovaran' te da bi SAD trebale angažirati „svoje nuklearne stručnjake kako bi radili na novom, poboljšanom i moderniziranom sporazumu“.

Riječ je o odgovoru Washingtona na ruski prijedlog da se obje strane još godinu dana nastave pridržavati ograničenja utvrđenih sporazumom iz 2010., koji se odnose na razmještaj strateških nuklearnih bojevih glava, interkontinentalnih raketa, bombardera i podmornica koje ih nose.

O posljedicama isteka sporazuma, mogućim novim pregovorima i sigurnosnim implikacijama razgovarali smo s bivšim veleposlanikom Republike Hrvatske u Moskvi, Božom Kovačevićem.

OGLASIO SE TRUMP /

Više nema ograničenja! Svijet strepi, a Tonči Tadić tvrdi: 'Vraćamo se u hladni rat'

'Trump nije svjestan posljedica'

Kovačević smatra da Trumpovo odbijanje produljenja ne ostavlja mnogo prostora za optimizam. "To samo znači da američki predsjednik nije zainteresiran za produženje dosadašnjeg sporazuma. Vrlo je vjerojatno da on sam i nije svjestan svih mogućih posljedica nepostojanja tog sporazuma", kaže Kovačević.

Dodaje kako je američki pristup definiran programskom odrednicom o snazi, kao glavnom uporištu za sve diplomatske akcije. U tom kontekstu podsjeća da Trump inzistira na uključivanju Kine u buduće pregovore o kontroli nuklearnog naoružanja, što Peking odbija, dok i Rusija postavlja dodatne uvjete.

"Velika Britanija i Francuska su nuklearne sile i članice NATO-a, a dosadašnji sporazumi nisu uzimali u obzir njihove nuklearne potencijale", upozorava Kovačević. Prema njegovu mišljenju, svijet je ulaskom u razdoblje bez važećeg sporazuma o strateškom nuklearnom naoružanju ušao u zonu povećane nesigurnosti.

"Zasad smo ušli u prostor velikog stupnja nesigurnosti i od iznimne je važnosti da pregovori o kontroli nuklearnog naoružanja odmah započnu", ističe. Izostanak takvih pregovora, dodaje, mogao bi imati izravne posljedice na režim neširenja nuklearnog oružja. "Broj nuklearnih sila mogao bi se povećati jer bi ove dvije glavne, Amerika i Rusija, nezadovoljne time što njihovi uvjeti nisu prihvaćeni, mogle svaka svoje pulene i štićenike poticati da se naoružaju", navodi Kovačević.

Jesmo li u hladnom ratu?

Na tvrdnju nuklearnog fizičara Tončija Tadića da se svijet vraća u sedamdesete godine i najopasnije razdoblje hladnog rata, Kovačević odgovara bez zadrške.

"Ne, mi smo u stanju koje je puno opasnije od hladnog rata“, kaže i objašnjava: 'U hladnom ratu postojale su dvije jasno definirane strane koje su se prvenstveno ideološki razlikovale. Danas imamo više velikih igrača, a odnosi među njima znatno su kompliciraniji nego što su bili u vrijeme hladnog rata'.

Posebno naglašava razliku u diplomatskim mehanizmima. "U vrijeme hladnog rata postojala je intenzivna diplomacija čija je svrha bila spriječiti da neki neplanirani incident izazove sukob širih razmjera. Danas se odnosi u svijetu razvijaju kao da sve veći broj aktera želi izazvati rat, a ne da ga želi izbjeći", smatra naš sugovornik.

Zbog toga, zaključuje, aktualna situacija bez sporazuma o nadzoru nuklearnog naoružanja opasnija je nego prije pedeset godina.

'MOGU SE SAMO IGRATI' /

Iranci zaplijenili tankere: 'Hormuški tjesnac postat će pakao za SAD!'

Novi START u praksi

Govoreći o tome kako su se sporazumi poput Novog START-a u praksi provodili, Kovačević podsjeća da nepovjerenje između Washingtona i Moskve nikada nije nestalo, ali su postojali mehanizmi kontrole. "Provode se ciljane inventure. Ključno je bilo da i jedna i druga strana imaju pristup oružanju suprotne strane", kaže.

Istodobno obje su strane u hladnom ratu nalazile načine za zaobilaženje pravila. "Sporazumom je bilo točno definirano o kojim tipovima oružja je riječ. Napretkom tehnologije bilo je moguće proizvesti novi tip oružja koji nije bio obuhvaćen prethodnim sporazumom, pa je svaka strana pronalazila načine da ga izigra", govori Kovačević.

Unatoč tome, temeljna logika odvraćanja funkcionirala je. "Sporazumi su se provodili i bili su zasnovani na očekivanju uzajamno zajamčenog uništenja. Ako bi Rusija lansirala rakete prema Americi, Amerika bi prije njihova dolaska mogla lansirati svoje. Uzajamno uništenje bilo je zajamčeno", navodi Kovačević.

Danas se, upozorava, ta ravnoteža dodatno narušava razvojem proturaketnih sustava i smanjenom transparentnošću. "Kako se povećava ono što suprotstavljene strane ne znaju jedna o drugoj, tako raste i opasnost."

Rastu nuklearni apetiti

Na pitanje koje bi države mogle posegnuti za razvojem nuklearnog oružja ako se režim kontrole dodatno uruši, Kovačević navodi već poznata imena.

"Već su se izjasnile Južna Koreja, Japan, Poljska i Njemačka. Iran vjerojatno ima takve ambicije. Svojedobno je i Južnoafrička Republika bila uhvaćena u pokušaju proizvodnje nuklearne bombe, a tu je i Izrael, za koji se zna da posjeduje nuklearno oružje", govori Kovačević.

Zaključno upozorava da bez obnove sporazuma rastu izgledi i za nuklearni sukob i za daljnje širenje nuklearnog oružja. "Ovako kako sada stvari stoje, povećavaju se obje te opasnosti", kaže Kovačević.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: Tresu se moćnici svijeta: Trump, princ Andrew i političke ostavke zbog Epsteina