Najmanje 16 vojnika ali i određen broj civila poginulo je u nedjelju u najžešćim borbama između Armenije i Azerbajdžana od 2016., koje bude strahove oko stabilnosti na području južnog Kavkaza, koridora za naftu i plin za svjetska tržišta.
Sukobi između dviju bivših sovjetskih republika, koje su ratovale devedesetih godina prošlog stoljeća, počeli su u nedjelju ujutro a nastavili su se i u ponedjeljak raspoređivanjem teškog topništva na obje strane.
Radi se o najnovijem odmjeravanju snaga u dugogodišnjem sukobu oko Nagorno-Karabaha, odmetnute regije unutar Azerbajdžana naseljene uglavnom Armencima.
Nagorno-Karabah je objavio da je 16 njegovih vojnika ubijeno a više od 100 ranjeno nakon što je Azerbajdžan pokrenuo zračni i topnički napad rano u nedjelju. Armenija i Nagorno Karabah proglasili su ratno stanje i opću mobilizaciju muškog stanovništva.
Azerbajdžan, koji je također proglasio ratno stanje, rekao je da su njegove snage odgovorile na armenski napad u kojem je ubijeno pet članova jedne obitelji.
Također je kazao da je Baku preuzeo kontrolu nad sedam sela. Nagorno-Karabah je najprije zanijekao takva izvješća ali je kasnije priznao da je izgubio "neke položaje" i da je imao civilnih gubitaka, ali nije precizirao brojke.
Sukobi su izazvali živu diplomatsku aktivnost kojom se žele smanjiti nove tenzije u više desetljeća dugom sukobu većinski kršćanske Armenije i muslimanskog Azerbajdžana.
Rusija je pozvala na hitni prekid vatre a Turska je objavila da će dati potporu Azerbajdžanu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin telefonski je razgovarao s armenskim premijerom Nikolom Pashinyanom ali nisu objavljeni detalji razgovora.
State Department osudio nasilje
Turski je predsjednik Tayyip Erdogan razgovarao s predsjednikom Azerbajdžana Ilhamom Alijevim. Erdogan, obećavši pomoć svom tradicionalnom savezniku, rekao je da je Armenija "najveća prijetnja miru u regiji" i pozvao čitav svijet da "stane iza Azerbajdžana u njegovoj borbi protiv invazije i okrutnosti".
Predsjednik Donald Trump rekao je u nedjelju da će SAD pokušati zaustaviti nasilje.
Američki State Department osudio je nasilje pozivajući na hitno zaustavljanje neprijateljstava kao i bilo kakve retorike ili akcija koje bi pogoršale situaciju.
Europska unija i Organizacija za europsku sigurnosti i suradnju zatražile su od obaju strana da zaustave vojne akcije i vrate se pregovorima, što je bila želja koju je iskazao i papa Franjo.
Kaspijski plin i nafta koji idu prema svijetu prolaze naftovodima i plinovodima kroz Nagorno-Karabah.
Nagorno-Karabah se odcijepio od Azerbajdžana u sukobu koji je buknuo nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991.
Iako je prekid vatre dogovoren 1994, nakon što su tisuće ljudi poginule a puno više je raseljeno, Azerbajdžan i Armenija često se optužuju za napade oko Nagorno-Karabaha i duž linije razdvajanja na granici.
Armenija je rekla da su snage iz Azerbajdžana napade civilne mete, uključivo i one u glavnom gradu Nagorno-Karabaha Stepanakertu i obećao je "srazmjeran odgovor".
Baku je zanijekao izjave iz Erevana da su njegovi helikopteri i tenkovi uništeni, te je optužio armenske snage da su pokrenule "osmišljene i ciljane" napade uz granicu.
"Branimo svoj teritorij, naša je stvar ispravna", rekao je u obraćanju naciji azerbajdžanski predsjednik Alijev.
