Rusija je po prvi put nakon 1918. defaultirala, odnosno bankrotirala, prema pisanju stranih medija. Nije uspjela uplatiti 100 milijuna dolara dospjelih obveza čak ni uz poček koji je istekao 27. lipnja u ponoć, odnosno 30 dana od obveze plaćanja.
Pritom treba napomenuti da Rusija ima novac te ga je bila voljna uplatiti na vrijeme, ali zbog sankcija Zapada to nije uspjela. Naime, 100 milijuna dolara duga poslano je u Euroclear, novčarsku instituciju koja distribuira plaćanja investitorima, no ta tranša jednostavno nije isporučena prema investitorima.
Iz Eurocleara nitko nije komentirao ovu situaciju, pa nije poznato niti je li novac blokiran zbog sankcija. Tajvanski investitori također tvrde da nisu dobili isplatu ruskih dugova denominiranih u eurima, piše Reuters. Čini se tako da je međunarodna monetarna razmjena Rusije u potpunosti blokirana.
100 godina financijske stabilnosti
Posljednji puta se Rusija našla u takvoj situaciji 1918., kada je Vladimir Iljič Lenjin odbio platiti carske dugove. Za vrijeme vladavine Borisa Jeljcina, 1998. godine, Rusija je prošla i kroz valutnu krizu rublja.
Ako je točno da su Rusi uplatili novac, ali da on nije došao do investitora moguća je duga pravna bitka. Zapadne države i institucije bi mogle tužiti Rusiju, a i inozemni investitori će tražiti način da ne izgube svoj uloženi novac. Inače, ukupan ruski dug iznosi oko 40 milijardi dolara i denominiran je u dolarima i eurima. Pola tog iznosa drže strani investitori, pa nije jasno kome je u interesu blokirati Rusiju u plaćanju obveza stranim investitorima. Na taj način njihove devize ostaju u Rusiji.
"Svi shvaćaju kako ovo uopće nije default… Cijela ova situacija nalikuje farsi", naglasio je ruski ministar financija Anton Siluanov za ruske Novosti.
Žrtvovanje vlastitih investitora?
Čini se da je Kremlj ipak bio spreman na to. Proteklog četvrtka su naložili podmirenje svih dugovanja u rubljima preko Ruske banke, čak i u slučaju da međunarodni ugovori određuju drugačije. Siluanov je već ranije upozorio da strani investitori "neće moći primati novac" te da su na plaćanje u rubljima prinuđeni zbog zabrane poslovanja stranih korespodentnih banaka, sustava namirenja i depozitarnih institucija s Rusijom.
To sa sobom povlači i neke posljedice. Rusija više neće moći posuđivati na zapadnim tržištima, što u ekstremnim situacijama jača njenu ovisnost o Kini. Ipak, Siluanov tvrdi da im izvoz energenata još uvijek omogućuje financiranje bez zaduživanja, jer na taj način dobivaju oko milijardu dolara dnevno.
Sankcije s ciljem siromašenja Rusije kako bi odustala od vojnog pohoda u Ukrajini bi mogle, u nešto drugačijem narativu, značiti da je Zapad na štetu vlastitih investitora režirao ruski bankrot kako bi mogao odašiljati poruke da je Rusija bankrotirala, iako je zapravo podmirila svoje obveze.
Situaciju u Ukrajini možete pratiti OVDJE.