Kina i Rusija su u završnoj su fazi izgradnje prvog plinovoda kojim će plin iz Sibira stizati do Šangaja.
Moć Sibira — kako se zove dio plinovoda koji se nalazi u Rusiji — počeo je isporučivati prirodni plin sjevernoj Kini u prosincu 2019. godine. U Kini naftovod prolazi istočnom stranom zemlje, pokraj glavnog grada Pekinga pa sve do Šangaja. Srednja faza započela je s radom u prosincu 2020. godine, a posljednjim, južnim dijelom plinovoda isporuka plina trebala bi početi 2025. godine, tvrde kineski državni mediji.
Samo jedna od mnogih energetskih opcija za Kinu
Državne energetske kompanije, ruski Gazprom i China National Petroleum Corp., grade taj plinovod oko osam godina. On dolazi u trenutku kada je Moskva suočena s prijetnjom gubitka tržišta prirodnog plina u Europskoj uniji, koja namjerava smanjiti uvoz ruskog plina za dvije trećine zbog rata u Ukrajini. Kina je tražila diverzifikaciju svojih izvora energije, a Peking je odbio osuditi rusku invaziju na Ukrajinu krajem veljače.
Opseg kinesko-ruskog plinovoda pokazuje da je to samo jedna od mnogih energetskih opcija za Peking, piše američki CNBC. Iako je Rusija navodno uložila 55 milijardi dolara u ovaj projekt, izvoz prirodnog plina kroz plinovod Moć Sibira od prosinca 2019. iznosio je samo 3,81 milijardu dolara, prema podacima kineske carine. Tempo kineskih kupnji plina ubrzao se u prvoj polovici ove godine i gotovo je utrostručen u odnosu na prošlu godinu - na 3,81 milijardu dolara. Istodobno je kineski uvoz plina iz Turkmenistana bio daleko veći - iznosio je 4,52 milijarde dolara, što je 52 posto više nego prije godinu dana.
Prije invazije na Ukrajinu, Kina i Rusija proširile ugovor
Prirodni plin čini manji dio kineskog uvoza energije, koji se velikom većinom odnosi na sirovu naftu. Prema obujmu, Gazpromov izvoz plina u Kinu putem plinovoda porastao je za 63,4 posto - na 7,5 milijardi kubnih metara tijekom prve polovice ove godine, navodi ruska novinska agencija Interfax. Izvorni ugovor je ciljao na 38 milijardi kubnih metara godišnje isporuke u nadolazećim desetljećima.
U izvješću Interfaxa stoji da je Gazpromov ukupni izvoz u zemlje koje nisu bile dio Sovjetskog Saveza pao za 31 posto na 68,9 milijardi kubnih metara u prvih šest mjeseci ove godine.
Početkom veljače Kina i Rusija proširile su svoj godišnji ugovor o kupnji plina za 10 milijardi kubnih metara. Nisu precizirale kada će se to dogoditi, ali su rekle da je to ''dugoročni ugovor''. Reuters je procijenio dodatnu prodaju u vrijednosti od 37,5 milijardi dolara tijekom 25 godina.
Putin i Xi dogovorili i gradnju nuklearnih elektrana
Dvije su zemlje razgovarale i o izgradnji dodatnih plinovoda, uključujući onaj koji bi trebao ići iz Sibira kroz Mongoliju. Financial Times je ovog mjeseca izvijestio da Mongolija očekuje početak izgradnje novog plinovoda, poznatog kao Moć Sibira 2 u roku od dvije godine.
I Kina i Rusija također surađuju na razvoju nuklearne energije. U svibnju 2021. kineski predsjednik Xi Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin održali su virtualni sastanak o gradnji dviju nuklearnih elektrana u Kini.
Velik dio energije Kina još uvijek dobiva iz ugljena, većinu kojeg sama proizvodi za svoje potrebe. No posljednjih mjeseci Kina kupuje više ruskog ugljena, koji se prodaje s popustom, zbog sankcija drugih zemalja.
