Na masovne prosvjede režim u Teheranu sada reagira blokadom mobilne telefonije i interneta. Iran je od četvrtka navečer (8. siječnja) u velikoj mjeri izvan mreže.

„Ogromni su poremećaji svih komunikacijskih putova, posebno mreže Starlink“, potvrdio je Amir Rashidi, direktor za digitalna prava i sigurnost u organizaciji Mian. Time misli na sustav satelita koji pripada tvrtki SpaceX milijardera Elona Muska. Vlasti bi još dugo mogle držati internet isključenim, kaže Rashidi za Deutsche Welle.

„Za režim je ovo pitanje opstanka.“

Snimke iz prvih sati prosvjeda pokazuju da su diljem zemlje brojni ljudi izašli na ulice. „Mi samo želimo šetati“, pisali su mnogi u privatnim porukama ili su to objavljivali na društvenim mrežama. Prema navodima aktivista, u ovom valu prosvjeda ubijeno je do sada najmanje 116 građana, dok je uhićeno između dvije i tri tisuće.

Princ izlazi iz sjene

Od četvrtka su okupljanja bila poluorganizirana, uvijek u 20 sati po lokalnom vremenu. Građani su pozvani da se okupe i da na ulicama ili s balkona uzvikuju parole protiv režima. Akciju je inicirao princ Reza Pahlavi (65), sin posljednjeg šaha, koji od 1979. godine živi u egzilu u SAD-u. „Ovisno o vašoj reakciji objavit ću sljedeće pozive na akciju“, obećao je Pahlavi u snimci koja je na Instagramu pregledana više od 80 milijuna puta.

No nije jasno koliko je demonstrantima stalo do monarhije. Ona je ukinuta 1979. godine tijekom revolucije. Mali broj Iranaca uopće se sjeća vremena šaha, no Pahlaviju ide u prilog to što u samoj zemlji nema jasne oporbe.

ČETIRI DESETLJEĆA POBUNA /

Krv, bijes i otpor: Povijest iranskih prosvjeda puna je slomljenih nada i mrtvih

Strukture otpora unutar Irana jedva da se mogu uspostaviti. Represivne mjere, ciljani napadi i demonizacija oporbe dio su svakodnevice još od 1979. godine.

Tada je vjersko krilo oko ajatolaha Homeinija preuzelo kontrolu i od tada sustavno potiskuje svaku oporbu. Masovni prosvjedi na razini cijele zemlje u posljednjih 25 godina više su puta brutalno ugušeni.

Krvavo gušenje prosvjeda

U ovoj situaciji odvjetnica Marzieh Mohebi apelira na svjetsku zajednicu. „Ne smije ostaviti demonstrante u Iranu same“, navodi ona u odgovoru na upit DW-a. Tijekom vala prosvjeda 2022. godine, pod sloganom „Žena, život, sloboda“, i sama se pravnica našla na meti snaga sigurnosti i morala je napustiti zemlju. Već dvije godine živi u egzilu u Francuskoj.

BIJES EKSPLODIRAO /

Zbog ovog poteza Iranke bi slali u smrt, sad to rade pred kamerama! Režim prijeti

„U mom rodnom gradu Mashhadu ljudi su sada u svim dijelovima grada doživjeli ogroman odaziv“, kaže Mohebi. „Prosvjedi su poprimili novi oblik: sudjelovali su ne samo mladi, nego i mnoge obitelji. Dok je internet još bio dostupan, bilo je izvješća o sukobima između demonstranata i snaga sigurnosti.“

Ali sada su svi elektronički komunikacijski putovi blokirani. „Izolacija bi mogla imati za cilj uspostavu vojnog režima i provođenje masakra velikih razmjera“, strahuje Mohebi.

„Iranski narod je bespomoćan. Njegov glas je utišan. Ne postoji mogućnost komunikacije.“

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: Prosvjednici u Iranu zapalili državnu televiziju i džamiju, bolnice pune ranjenih. Najavljen protuprosvjed