Dok je u svojoj predsjedničkoj kampanji Donald Trump bio vatreni podržavatelj Izraela, snažni kritičar Kine, Putinov saveznik i pristaša nemiješanja SAD-a u unutarnja pitanja drugih zemalja, čini se da je o nekim stvarima promijenio mišljenje ili ublažio svoje stavove nakon niti mjesec dana u Bijeloj kući.
Ipak poštuje "princip jedne Kine"
Za kampanje je kritizirao gospodarsku politiku Kine, a u prosincu je obavio telefonski razgovor s tajvanskom predsjednicom Tsai Ing-Wen, što je bio prvi put da je jedan američki predsjednik ili izabrani predsjednik razgovarao s nekim tajvanskim čelnikom otkad su Peking i Washington uspostavili diplomatske odnose 1979. Činilo se da Trump dovodi u pitanje "princip jedne Kine" koji zabranjuje trećim zemljama da imaju diplomatske odnose s Tajvanom, kojeg Peking smatra kineskom provincijom.
Međutim, u petak 10. veljače, u telefonskom razgovoru s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom, Trump je obećao poštivati princip "jedne Kine", što je i objavila Bijela kuća.
Oprezniji odnosi s Izraelom
Dok se za vrijeme kampanje Trump predstavljao kao najveći prijatelj Izraela i obećao odmah premjestiti ambasadu iz Tel Aviva u Jeruzalem, to se još nije dogodilo. U svojim je nedavnim intervjuima iznio stavove koji podsjećaju na tradicionalne stavove Bijele kuće po pitanju koloniziranja. Naime u razgovoru je s izraelskim novinama rekao "da nije netko tko misli da je daljnji razvoj kolonija dobar za mir".
Zapelo prijateljstvo s Rusijom
Iako je Trump već tijekom kampanje naznačio da gleda na Rusiju i Putina kao saveznike, a za Putina je rekao da ga "poštuje iako je on ubojica", postao je mnogo oprezniji po pitanju ukidanju sankcija Rusiji. Tako je već prilikom svog prvog državničkog sastanka, onoga s britanskom premijerkom Theresom May, izjavio da "skidanje sankcija još nije na programu". Također, prilikom svog prvoga telefonskoga razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Trump je kritizirao nuklearni sporazum između dvije države, te je Putinu rekao da je sporazum znatno povoljniji za Rusiju. A iako se ukrajinski predsjednik Porošenko bojao da će Trump odmah stati na stranu Rusije po pitanju konflikta u istočnoj Ukrajini koji traje od ruskog pripajanja Krima 2014. godine, Trumpova reakcija je ipak bila mnogo opreznija pa je u telefonskom razgovoru s Porošenkom izjavio da se "SAD zalaže za razgovor između Rusije i Ukrajine".
Neslavna intervencija u Jemenu
Iako je Donald Trump obećao da će borba protiv terorizma biti njegov prioritet, pa u tome svjetlu treba gledati na njegovu vojnu akciju na bazu Al-Kaide u Jemenu prošlog mjeseca, koju je uostalom "naslijedio" od Obamine administracije, simptomatično je da je Jemen nakon nje povukao svoje dopuštenje vojnim snagama SAD-a za obavljanje specijalnih vojnih akcija na svom tlu. U napadu na bazu Al-Kaide stradalo je trideset civila, a nekoliko je jemenskih službenih izvora reklo da nisu bili pravodobno ni obaviješteni o akciji prije nego se dogodila. Ne pomaže zasigurno ni Trumpova anti-imigracijska uredba prema kojoj se zabranio ulazak u SAD državljanima sedam zemalja s većinskim muslimanskim stanovništvom, među kojima je i Jemen...
