Drugi je dan kako su oči svijeta uprte u Ukrajinu koja je pod napadom ruskih vojnih snaga. Sve je krenulo kada je ruski predsjednik Vladimir Putin u noći sa srijede na četvrtak naredio invaziju.
Prema posljednjim informacijama, ruske su snage već ušle u glavni grad Kijev. Ruske vojne snage pogodile su desetke civilnih objekata, a "Rusi kažu da ne udaraju na civilne objekte, iako su u posljednja 24 sata pogođena 33 civilna mjesta", rekao je dužnosnik ukrajinskog Ministarstva unutarnjih poslova Vadim Denisenko.
Rat na europskom tlu sablaznio je svijet. Poruke osude stižu sa raznih strana, a Starim kontinentom proširio se osjećaj straha i nesigurnosti. Svi se pitaju samo jedno – koji je Putinov cilj? Kada misli stati, i što je važnije, gdje?
Nekoliko mjeseci ranije ruski je predsjednik odbijao bilo kakvu mogućnost o ulasku Ukrajine u NATO i činjenicu da bi time došli na samu rusku granicu. Posjetio je tada na više puta prekršeno obećanje koje su zapadni lideri tada navodno dali posljednjem predsjedniku SSSR-a, Mihailu Gorbačovu, da se, ako pristane na ujedinjenje istočne Njemačke sa zapadnom, NATO neće širiti na istok.
"Nismo vidjeli adekvatno razmatranje naša tri ključna zahtjeva u vezi sa sprječavanjem širenja NATO-a, odbijanjem raspoređivanja udarnih objekata u blizini ruskih granica i vraćanjem vojne infrastrukture bloka u Europi u stanje kakvo je bilo 1997. godine", rekao je Putin početkom veljače. Stoga se postavlja jasno pitanje, kreće li Putin prema NATO članicama.
Gubitak moći
"On će zasigurno trpjeti vojne gubitke u Ukrajini što je već vidljivo i nakon toga neće imati dovoljnu količinu kinetičke moći da bi potencijalno napravio nešto približno slično prema bilo kojoj državi NATO-a", objašnjava nam vanjskopolitički analitičar i stručnjak za međunarodnu sigurnost, prof. Vlatko Cvrtila.
"Putinu je jasno da sukob s NATO-om mijenja geopolitičku situaciju, ali i njegovu sudbinu, i on će to sigurno izbjegavati. Napad na Ukrajinu je bio pod pretpostavkom da se NATO i njezine članice neće miješati u taj sukob. Na neki način mu je otvoren prostor da svojom kinetičkom moći i drugim elementima postigne određene ciljeve", dodaje.
Ciljevi su već vidljivi, smatra Cvrtila, a vezani su uz činjenicu da Putin želi izorati Ukrajinu od bilo kakvih budućih poteza koji bi ugrožavali sigurnost i interes Rusije.
‘Zapad se neće uključiti’
Time je isključen bilo kakav potez koji bi išao u smjeru zahtjeva da se stvari vrate na stanje iz 1997. godine.
"Putin sigurno neće ići silom da bi NATO otišao tako daleko. On nije rekao da ove države koje su ušle u Savez nakon 1997. trebaju prestati biti članice. On je htio da se snage NATO-a maknu iz novih članica, dakle zemalja Baltika, Poljske i Rumunjske. Odnosno da se s tih teritorija maknu ofenzivni raketni sustavi koji potencijalno mogu ugroziti sigurnost Rusije", objašnjava Cvrtila.
Drugim riječima, Zapad neće vojno odgovoriti na rusku invaziju na Ukrajinu. "Neće sigurno. I Sjedinjene Države su prve rekle da neće slati svoje vojnike u Ukrajinu" dodaje.
Vlatko Cvrtila
Kraj civilizacije
Na dan kada je pokrenuta invazija Putin je poslao jako oštru poruku svima. "Imam nekoliko vrlo važnih riječi za one koji bi mogli biti u iskušenju da se umiješaju u događaje: tko god nas pokuša omesti ili čak stvoriti prijetnju našoj državi i narodu, mora znati da će odgovor Rusije biti trenutan i da će dovesti do takvih posljedica s kojima se nikada u svojoj povijesti niste suočili", poručio je.
Mnogi su pretpostavili da je ovo izravna prijetnja nuklearnim oružjem. "To je velika prijetnja, ali ne mora nužno značiti da će upotrijebiti nuklearno oružje jer to bi bio sigurno sukob velikih sila, a to bi ustvari bio kraj ove civilizacije. Ima i drugo oružje na raspolaganju, Ako bi koristio kinetička i materijalna sredstva moći ili neka druga, poput 'soft-powera' ili cyber-napada u vidu blokade kritične infrastrukture, to bi isto bilo to. Tako da ne mora značiti da je mislio nužno na nuklearno oružje", kaže Cvrtila.
Postavlja se pitanje želi li Putin novu podjelu svijeta na blokove jer su u ovom trenutku mnoge zemlje diljem svijeta osudile ovaj napad.
"Bez obzira što je sada s druge strane samo Rusija i ona ima saveznike koji su sada malobrojni. Ovo je definitivno nova podjela svijeta. I ranije sam naglasio kako smo sada u situaciji Hladnog rata 2 gdje imate visoku razinu konfliktnosti i gdje imate dva izuzetno jaka bloka, Zapad i Rusiju. Postoje i neke druge države u međunarodnom poretku koje su protivne Zapadu i liberalno-demokratskom poretku. Dakle, tu će se konstruirati ta neka podjela svijeta u odnosu na moć, a to je novi hladni rat. Drugim riječima, ulazimo u razdoblje visoke konfliktnosti", objašnjava Cvrtila.
Kina kao ključni igrač?
Jučer su oči svijeta bile uprte i u Kinu te se čekala njihova reakcija. Kina je odbila nazvati napad na Ukrajinu invazijom ustvrdivši kako neće žuriti sa zaključcima. Poručili su tek kako ukrajinsko pitanje ima složenu povijesnu pozadinu te razumiju legitimnu zabrinutost Rusije oko sigurnosnih pitanja.
"Ne možemo reći da će Kina apsolutno stati uz Rusiju jer Kina nikada nije bila država koja je na takav način funkcionirala u međunarodnom poretku. Oni su uvijek gledali sebe i bili sami sebi dovoljni. No, ova im je situacija stvorila velike prednosti je oni mogu biti neutralni u cijeloj priči naglašavajući ono što je njima važno, primjerice da je Rusija natjerana u tu cijelu priču i da ih je Zapad izazvao", govori.
"S druge strane će htjeti zadržati mogućnost daljnjih veza sa Zapadom zbog ekonomskog jačanja jer im treba tržište. Pritom će tražiti mogućnost potencijalne financijske potpore koja neće biti uvjetovana prema Rusiji. Time će ojačati svoju globalnu moć. Kina je sada u povoljnom položaju i neće se svrstavati jer za to nema potrebu", zaključuje Cvrtila.
Sve najnovije informacije o ratu u Ukrajini pratite ovdje.
