Došlo je do stanke u najžešćim borbama velikog opsega dok Rusija i Ukrajina razmatraju svoje mogućnosti u nadolazećoj zimi. Ukrajina, nakon pobjede i ponovnom preuzimanju strateški vitalnog južnog lučkog grada Hersona, morala je stati dok su se trupe odmarale i ponovno opremale, piše Al Jazeera u svojoj analizi agresije Vladimira Putina u Ukrajini.
Mogućnosti Kijeva trenutačno su ograničene za borbene operacije jer rijeka Dnjepar čini prirodnu barijeru koja će zahtijevati značajan napor i planiranje da bi se zauzeo i zadržao mostobran dok se trupe i vozila dovlače u broju potrebnim za ofenzivne operacije protiv Rusa koji su ukopani. Rusija je iskoristila svoje iskusne Wagnerove plaćenike na sjeveroistoku i borbe su se intenzivirale, koncentrirane oko grada Bakhmuta. Ukrajinske trupe poslane su u ovaj sektor kako bi ojačale obranu i zaustavile sporo napredovanje Rusije.
Četiri ključne promjene koje donosi zima
Kako temperature polako padaju, priroda borbi će se naglo promijeniti. Obje su vojske obučene za borbu na hladnoći, doista, Rusija je izvršila invaziju, a Ukrajina je uzvratila, tijekom jednog od najhladnijih mjeseci 2022. – veljače – ali Kijev je od NATO-ovih vojski dobio daleko bolju zimsku odjeću i opremu.
Na dan invazije u Kijevu je temperatura bila oko 3 stupnja Celzijusa . Ove subote bila je jedan stupanj iznad nule. Promjene u borbi na temperaturama ispod ništice su značajne.
1. Noćno gledanje
S manje dnevnih sati, koja vojska bude vještija u noćnim borbama imat će prednost. Naočale za noćno gledanje i termovizijske kamere bile su na vrhu liste opreme koju Ukrajina traži od Zapada.
2. Preživljavanje ranjenih
Šanse za preživljavanje u "zlatnom satu" - kritičnih 60 minuta nakon ranjavanja na bojnom polju - povećavaju se ako se vojnici liječe ili prebace u stanicu prve pomoći, a padaju ako su izloženi teškim vremenskim uvjetima.
3. Kvar opreme
Na hladnoći je veća vjerojatnost kvara opreme. Oružje se zaglavljuje jer niske temperature smrzavaju vitalne dijelove. Tenkovi prolaze bolje kada tlo očvrsne, ali je obrambene položaje puno teže iskopati jer se tlo smrzne, što topničku baražu čini još smrtonosnijom.
4. Stradanje civila
I naravno, nije samo vojska ta koja će se morati boriti s promjenjivim uvjetima, civilno stanovništvo Ukrajine Rusija je označila zbog kolektivne patnje kao poluge u sukobu. Dok je svijet ovaj tjedan bio usredotočen na nešto što je izgledalo kao neispravna raketa koja je zalutala u Poljsku i ubila dvoje ljudi, 10 milijuna Ukrajinaca ostalo je bez struje jer su deseci ruskih projektila pogodili čvorove u elektroenergetskoj mreži, uništavajući instalacije koje će biti teško zamijeniti .
Ovo je situacija koja će se samo pogoršati ako se ti napadi nastave. Sada se čini da je ovo Putinova strategija - Rusija čuva teritorij, ciljajući na male dobitke dok razbija elektrane, opskrbne vodove, skladišta goriva i skladišne objekte kako bi bacila Ukrajinu na koljena, a time i za pregovarački stol.
Razmatra se evakuacija Kijeva
Situacija je toliko ekstremna da ukrajinska vlada navodno sada razmatra evakuaciju glavnog grada Kijeva kako bi sačuvala živote jer grijanje grada više nije zajamčeno. Energija ne grije samo domove – bez nje ne mogu raditi tvornice, ne može se pumpati benzin, a ulična svjetla ne mogu svijetliti.
Ukrajinska infrastruktura bila bi osakaćena, a građanski život bi se počeo zaustavljati. Gotovo 40 posto ukrajinske elektroenergetske mreže je uništeno ili oštećeno, a popravak će trajati mjesecima jer rezervne opreme i dalje nedostaje.
Rusiji ponestaje streljiva
Iako je Rusija ovo možda identificirala kao učinkovitu strategiju, trupe će trebati velike zalihe jeftinih krstarećih i balističkih projektila, oružja koje vojsci sve više nedostaje. Morat će ovisiti o uvozu jer se ruska obrambena industrija bori da ih proizvede u potrebnim količinama. Oslanjanje Rusije na Iran samo će rasti kako on postaje glavni dobavljač jeftinog, učinkovitog oružja. Oružje poput lebdećeg streljiva Shahed-136 i borbene bespilotne letjelice Mohajer-6 učinkovito je korišteno, posebno kada se lansira u rojevima.
Ipak, ukrajinska protuzračna obrana uspjela je oboriti veliku većinu. Još nisu viđeni na ukrajinskom bojištu, ali vrijedni pažnje su arsenali jeftinih, relativno preciznih balističkih projektila koje Iran nudi. Oružje kao što su Fateh 110 i balističke rakete Zolfaghar imaju domet do 700 km (435 milja) i dovoljno su precizne da unište ciljane mete poput deponija zaliha, radarskih instalacija ili elektrana daleko iza prve linije bojišnice.
Ako Ukrajina želi oboriti sve ove ruske projektile i bespilotne letjelice, trebat će joj jednak broj ili više projektila protuzračne obrane. Ukrajina je obavila impresivan posao integrirajući široku lepezu raketnih i radarskih sustava u svoju postojeću mrežu protuzračne obrane, ali ratom razorenu naciju treba brzo opskrbiti kako bi obranila ruske napade ove zime.
Nadolazeća bitka za jug
Ukrajina se ne oslanja samo pasivno na svoju protuzračnu obranu kako bi dobila ovaj rat, ofenzivne borbene operacije bile su vrlo uspješne otkako su počele početkom rujna. U nekoliko mjeseci kijevske su snage ponovno zauzele barem polovicu teritorija koje su izgubile od početka invazije.
U nekoj će fazi Ukrajina morati prijeći rijeku Dnjepar kako bi tamo uništila ruske obrambene položaje. Ovo područje, od obala Dnjepra pa sve do Melitopolja, okosnica je ovog sukoba. Tko god ga kontrolira, kontrolira slatkovodni kanal koji teče od rijeke u Novoj Kakhovki do Krima, osiguravajući poluotok s 85 posto vode – to je bio strateški ruski ratni cilj otkako je Ukrajina blokirala Sjevernokrimski kanal 2014. kada je Rusija nezakonito anektirala poluotok.
Rezanje opskrbe Krima
Uspješan ukrajinski napredak prema istoku prerezao bi vrat Krimu, izolirajući ga od ostatka zemlje. To bi također učinilo rusku okupaciju nuklearne elektrane Zaporizhzhia neodrživom jer bi se vojska suočila sa sve većom opasnošću da bude odsječena i okružena. Ruske trupe tamo, koje su već na kraju dugog klimavog opskrbnog lanca, imat će daljnjih problema s obranom jer bi ukrajinske baterije Himarsa, nakon što su krenule na istok, mogle uništiti skladišta opskrbe i željeznička čvorišta potrebna moskovskim vojnim logističkim jedinicama.
Napad preko rijeke ne bi bio lak. Ukrajina će morati napasti udaljenu obalu Dnjepra na nekoliko točaka i održavati obalu Dnjepra pod vatrom dok će prevoziti dovoljno vojnika, vozila, zaliha i opreme za početak – i održavanje – ofenzivnih operacija. Rusija ne može obraniti cijelu riječnu obalu, a Ukrajina je pokazala više vještine i sofisticiranosti u operacijama kombiniranog naoružanja za pokretanje riječnog napada, u kombinaciji s helikopterskim desantiranjem i dalekometnom vatrom.
'Vrata Krima'
Glavna nagrada bi bio Melitopol. Poznat kao "vrata Krima", važno je prometno, željezničko i logističko čvorište. Ponovno zauzimanje ovog grada od strane ukrajinskih snaga, zajedno s blokiranjem slatkovodnog kanala, počelo bi činiti rusku vojnu prisutnost na Krimu sve nesigurnijom i najavljivalo bi potpuni poraz moskovskih trupa.
Može li Rusija spriječiti poraz uvezenim projektilima i velikim brojem novih vojnih obveznika bačenih u prve redove? Priča se da je Josef Staljin rekao: "Kvantiteta ima svoju vlastitu kvalitetu." Hoće li to biti dovoljno da spriječi Rusiju da izgubi ovaj rat postaje sve manje vjerojatno, zaključuje Al Jazeera.
