- 239. je dan ruske invazije na Ukrajinu
- Ukrajina će danas ograničiti struju građanima
- Evakuacija civila u Hersonu
- Rusi planiraju povlačenje na jugu i napad na hidroelektranu?
- EU uvodi sankcije Iranu
TIJEK DOGAĐANJA:
Zaharova: 'Isporuke oružja Ukrajini približavaju NATO izravnom sukobu s Rusijom'
23.02 - Dotok oružja NATO-a u Ukrajinu i vojna potpora Kijevu približavaju savez opasnoj liniji izravnog vojnog sukoba s Rusijom, rekla je glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova na brifingu za novinare u četvrtak. “Čini se da se zemlje NATO-a utrkuju jedna s drugom u opskrbi kijevskog režima oružjem i streljivom, davanju obavještajnih podataka, obuci osoblja i izdavanju uputa za vođenje borbenih operacija, čime se sve više približavaju opasnoj crti izravnog oružanog sukoba s Rusijom“, rekla je Zaharova, javlja TASS.
Zaharova je skrenula pozornost na činjenicu da je zapadna vojna potpora Ukrajini, prema posljednjim podacima, već dosegla 42,3 milijarde dolara, od čega je SAD dao 28,3 milijarde dolara. "Vi (zemlje NATO-a) niste samo suučesnici zločina koje čini kijevski režim, vi ste upravo oni koje redovito spominjete u svojim izjavama i deklaracijama. Vi ste pokrovitelji terorističkih aktivnosti koje se odvijaju pod okriljem režima u Kijevu i uz izravno sudjelovanje NATO-a – i kao saveza predvođenog SAD-om i kao njegovih pojedinačnih članica”, rekla je Zakharova.
Iranci na Krimu pomogli Rusiji u napadima dronovima na Ukrajinu
22.53 - Iranci su na Krimu pomogli Rusima u napadima na Ukrajinu iranskim bespilotnim letjelicama, a američki napori da se obnovi iranski nuklearni sporazum zasad su na čekanju, objavila je Bijela kuća u četvrtak. John Kirby, glasnogovornik Bijele kuće za pitanja nacionalne sigurnosti, novinarima je rekao da rusko vojno osoblje, koje na daljinu djeluje iz Krima, upravlja iranskim bespilotnim letjelicama kojima proteklih dana gađa ciljeve u Ukrajini, uključujući Kijev. "Procjenjujemo da je iransko vojno osoblje bilo na terenu na Krimu i da je pomoglo Rusiji u ovim operacijama“, rekao je Kirby, dodavši da se čini da je riječ o relativno malom broju Iranaca.
To otkriće predstavlja novi izvor napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, čije je nasilno gušenje prosvjeda, izazvanih smrću žene uhićene u Teheranu zbog „neprimjerene odjeće“, osudio američki predsjednik Joe Biden. Kirby je naznačio da SAD trenutno ne vidi potrebu za nastavkom pregovora s Iranom u vezi obnavljanja iranskog nuklearnog sporazuma sa šest svjetskih sila iz 2015. SAD je sada zabrinut da bi Rusija mogla pokušati nabaviti napredno konvencionalno oružje iz Irana, poput raketa zemlja-zemlja, kako bi ga koristila protiv Ukrajine, kazao je Kirby. „Iran i Rusija mogu lagati svijetu, no zasigurno ne mogu sakriti činjenice, a činjenica je sljedeća: Teheran je sada izravno uključen na terenu“, rekao je Kirby.
Zelenskij tvrdi da Rusi planiraju teroristički napad
21.50 - Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskij izjavio je da su Rusi minirali branu i jedinice hidroelektrane Kahovka (KHPP) i da planiraju izvršiti teroristički napad. "Rusija namjerno priprema radove za katastrofu ogromnih razmjera na jugu Ukrajine. Imamo informacije kako su ruski teroristi minirali branu i postrojenje hidroelektrane Kakhovka. Ovo je jedno od najvećih energetskih postrojenja, sadrži otprilike 18,000,000 kubičnih metara vode. Ako ruski teroristi raznesu ovu branu, više od 80 mjesta, uključujući Herson, bit će u zoni poplava. Stotine tisuća ljudi moglo bi patiti. Može uništiti najveće zalihe vode za jug Ukrajine. Ovaj potez ruskih terorista može ostaviti nuklearku Zaporižje bez vode za hlađenje reaktora. Općenito, posljedice ovog poteza mogu dovesti do povijesne katastrofe", rekao je Zelenski.
Zelenskij: 'Rusija gađanjem elektrana želi izazvati masovnu migraciju Ukrajinaca u EU'
20.44 - Rusija napada ukrajinske elektrane jer želi prisiliti ljude da napuste svoje domove i presele se u zemlje Europske unije, rekao je u četvrtak ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij. Zelenskij je početkom tjedna rekao da je Rusija već uništila oko trećinu elektrana u zemlji, uzrokujući nestanak električne energije i vode uoči zime. Kijev je u četvrtak prvi put odlučio ograničiti opskrbu strujom u cijeloj zemlji. Ujedinjeni narodi navode da 7,7 milijuna Ukrajinaca, otprilike 19 posto prijeratnog stanovništva, sada živi diljem Europe od početka invazije 24. veljače. Izbjeglice su teško pronalazile pristojno plaćene poslove. "Rusija izaziva novi val migracije Ukrajinaca u zemlje Europske unije", rekao je Zelenskij u video obraćanju samitu EU-a. "Cilj ruskog terora nad našim energetskim postrojenjima je stvoriti Ukrajini što više problema sa strujom i grijanjem ove jeseni i zime, kako bi više Ukrajinaca odlazilo u europske zemlje", rekao je. Kao odgovor, savezničke nacije trebale bi osigurati više protuzračnih sustava i nametnuti dodatne sankcije Iranu, proizvođaču bespilotnih letjelica koje Moskva koristi, rekao je Zelenskij.
'Ako ste suočeni s ucjenom, imate dvije mogućnosti
19.36 - Zapad mora prestati davati "ustupke" Vladimiru Putinu, rekao je za Sky News bivši ruski diplomat koji je prebjegao na početku rata. Boris Bondarev. "Ova nuklearna igra, tako da znate, prije svega to je psihološka igra, to je kao svaka ucjena. Dakle, ako ste suočeni s ucjenom, imate dvije mogućnosti, ili se predaj ucjenjivaču i radi što god on želi od tebe - i morate shvatiti da svaki put kad mu date neke ustupke, on će se ohrabriti i tražit će, tražit će sve više i više i više - ili mu se suprotstavite, a mislim da bi to bila prava stvar, suočiti se s njim. Ne da kažemo da ne želimo eskalaciju, nego da mu kažemo ako želi eskalaciju, neka tako i bude."
Na pitanje bi li Putin pribjegao korištenju nuklearnog oružja, rekao je: "Pa, tehnički, mislim da da. On može narediti da se ono upotrijebi i ne mislim da će biti mnogo generala ili drugih vojnih časnika koji će reći ne, ne ćemo izvršiti ove naredbe jer je to kao samoubojstvo ili ratni zločin."
No rekao je da Putin "već misli da vodi Treći svjetski rat - za njega je to preoblikovanje karte političkog svijeta. On smatra da ima premalo utjecaja na kartu, premalo moći na karti na koju ima pravo”, dodao je. "Ali također moramo vrlo jasno shvatiti da su Putin i Rusija dvije različite stvari. Kada Putin kaže da nešto ugrožava interese Rusije ili sigurnost Rusije, on misli samo na sebe."
Zaharova se žali na propagandu SAD-a
19.20 - Izjave SAD-a o spremnosti da obnove pregovore s Rusijom o sporazumu koji bi zamijenio Novi START nisu potkrijepljene nikakvom komunikacijom između dviju strana i namijenjene su "poticanju propagande", izjavila je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova na brifingu u četvrtak.
"Amerikanci ne podupiru ovakvo poticanje nikakvim sadržajnim, poslovnim apelima kroz radne kanale. Sve to ostaje samo u medijima, radi se isključivo u formi megafonske diplomacije. Razumijemo da sve to ima za cilj nekakvu propagande", rekala je komentirajući riječi Mallory Stewart, pomoćnice državnog tajnika američkog Ureda za kontrolu naoružanja, verifikaciju i usklađenost (AVC), koja je najavila spremnost SAD-a da nastavi razgovore s Rusijom o zamjeni sporazuma News START.
Zaharova je naglasila da Moskva u načelu ostaje otvorena za dijalog s Washingtonom o deeskalaciji, održavanju strateške stabilnosti i mjerama za smanjenje rizika, uključujući korištenje pristupa kontroli naoružanja. Prema njezinim riječima, taj dijalog je moguć samo na temelju jednakih prava i poštivanja interesa Rusije.
Ugovor između Sjedinjenih Američkih Država i Ruske Federacije o mjerama za daljnje smanjenje i ograničenje strateškog ofenzivnog naoružanja (Novi ugovor START) potpisan je 2010. i stupio je na snagu 5. veljače 2011. Dokument predviđa da sedam godina nakon njegova usvajanja svaka strana ne bi trebala imati više od ukupno 700 raspoređenih interkontinentalnih balističkih projektila (ICBM), balističkih projektila lansiranih s podmornica (SLBM) i strateških bombardera, kao ni više od 1550 bojevih glava na postavljenim ICBM raketama, postavljenim SLBM raketama i strateškim raketama bombardera, te ukupno 800 razmještenih i nerazmještenih lansera ICBM, lansera SLBM i strateških bombardera. U veljači 2021. Moskva i Washington produljili su ugovor, koji ruske vlasti opisuju kao zlatni standard u sferi razoružanja, na maksimalno pet godina. Aktualna američka administracija više je puta naznačila da smatra Novi START vrlo važnim dokumentom i da ga želi zadržati.
Putin posjetio mobilizirane trupe
19.13 - Ruski predsjednik Vladimir Putin posjetio je mobilizirane trupe na poligonu u zapadnoj regiji Razan, navodi se u priopćenju koje je objavio Kremlj. U priopćenju se navodi da je izvršio inspekciju "borbene usklađenosti postrojbi i spremnosti vojnog osoblja za izvršavanje zadaća" na lokaciji u Zapadnom vojnom okrugu. Ruski ministar obrane Sergej Šojgu predao je Putinu izvješće o borbenoj obuci mobiliziranih, navodi se u priopćenju. "Vladimir Putin pregledao je praktične vježbe u sklopu taktičke, vatrene, inženjerske i medicinske obuke", rekli su dužnosnici. Putin je također posjetio "višenamjenski kompleks gađanja, gdje vojno osoblje vježba različite vrste gađanja pod vodstvom stalnih zapovjednika i profesionalnih instruktora s borbenim iskustvom", navodi se u priopćenju.
Velika Britanija sankcionirala Iran zbog isporuke bespilotnih letjelica Rusiji
18.24 - Ujedinjeno Kraljevstvo je službeno sankcioniralo Iran zbog opskrbe Rusije bespilotnim letjelicama iranske proizvodnje koje su korištene za napade na Ukrajinu prije samo nekoliko dana. Planovi za sankcije objavljeni su ranije danas. Među trima osobama koje su sankcionirane je vojni časnik Seyed Hojjatollah Qureishi, koji se smatra ključnim pregovaračem u dogovoru o bespilotnim letjelicama. Ministar vanjskih poslova James Cleverly rekao je da je podrška Irana Putinovom "brutalnom i nezakonitom ratu" protiv Ukrajine "za žaljenje". Rekao je da nabava ovog oružja pokazuje da se Rusija okreće zemljama, poput Irana, iz očaja.
UK sanctions Iran over supply of drones to Russia
The UK has officially sanctioned Iran for supplying Russia with Iranian-produced drones that were used to attack Ukraine just a few days ago.
The plans for sanctions were announced earlier today.
Among the three individuals being sanctioned is military officer Seyed Hojjatollah Qureishi, seen as the key negotiator in the drone deal.
Foreign secretary James Cleverly said Iran's support for Putin's "brutal and illegal war" against Ukraine is "deplorable".
He said procuring these weapons shows Russia is turning to countries, such as Iran, out of desperation.
Ruski oligarh ismijava Liz Truss usred kaosa nakon ostavke
17.58 - Dmitrij Medvedev, bogati ruski oligarh i bivši vođa, oglasio se na Twitteru kako bi ismijao Liz Truss. "Bye, bye @trussliz, svaka čast salati", napisao je vezano za prijenos uživo Daily Stara koji je pitao može li zelena salata nadživjeti Liz Truss. Rusko ministarstvo vanjskih poslova također je oštro osudilo premijerku u odlasku, označivši je "sramotom", piše The Sun.
Novi kazneni postupak protiv Navaljnog
17.38 - Ruski istražni odbor otvorio je novi kazneni postupak protiv oporbenog aktivista Alekseja Navaljnog, tereteći ga za ekstremizam, pozivanje na terorizam i rehabilitaciju nacizma, javlja Interfax. "Mogu potvrditi da je ovaj kazneni postupak otvoren protiv Alekseja Navaljnog", rekao je Interfaxu u četvrtak njegov odvjetnik Vadim Kobzev. Navaljni se tereti za nekoliko točaka zločina, uključujući javno pozivanje na ekstremizam i terorizam, propagiranje terorizma, financiranje ekstremističkih aktivnosti i rehabilitaciju nacizma.
Finska podiže zid od bodljikave žice na ruskoj granici
17.08 - Finska planira podići ogradu od bodljikave žice na granici s Rusijom koja dijeli istok i zapad, nakon rata u Ukrajini. Potencijalna članica NATO-a ovaj je tjedan najavila široku parlamentarnu potporu za zamjenu svojih drvenih ograda, osmišljenih uglavnom kako bi se spriječilo lutanje stoke preko granice od 1300 kilometara, čvršćim barijerama koje bi Ruse i migrante držale podalje države. "Nadam se da će radovi započeti što je prije moguće", rekla je premijerka Sanna Marin novinarima u Helsinkiju. Finska je doživjela priljev Rusa u rujnu nakon naredbe predsjednika Vladimira Putina o mobilizaciji. Finska granična straža kaže da je potrebno izgraditi između 130 i 260 kilometara (80-160 milja) barijera u područjima koja se smatraju najkritičnijima, posebno u jugoistočnoj Finskoj gdje se odvija većina graničnog prometa.
NATO saveznici će 'djelovali ako se Švedska i Finska nađu pod pritiskom'
NATO saveznici će djelovati ako se Švedska ili Finska nađu pod pritiskom Rusije ili nekog drugog protivnika prije nego što postanu punopravne članice saveza, rekao je u četvrtak glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. "Nezamislivo je da saveznici ne bi djelovali ako se Švedska i Finska nađu pod bilo kakvim pritiskom", rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare sa švedskim premijerom Ulfom Kristerssonom.
Rusija reagirala na ostavku britanske premijerke
15.34 Rusko ministarstvo vanjskih poslova pozdravilo je ostavku britanske premijerke Liz Truss rekavši da je ona "sramotna" čelnica koja će biti zapamćena po svojoj "katastrofalnoj nepismenosti". "Britanija nikad nije imala takvu sramotu od premijera", rekla je glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova.
Kada spominju "nepismenost", Rusi se referiraju na njezin posjet toj zemlji kada je bila ministrica vanjskih poslova. Na sastanku s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom Truss je bila pomiješala dvije regije Rusije s Ukrajinom, što je izazvalo ruganje ruskog diplomata u talk show emisijama na ruskoj državnoj TV.
Rusi u panici povukli 7,5 milijardi eura
15.15 Ruski građani podigli su 458 milijardi rubalja (7,5 milijarda eura) u gotovini iz banaka u rujnu, s tim da je veći dio povučenih sredstava zabilježen u drugoj polovici mjeseca kad je veliki dio ljudi napuštao zemlju, rekla je središnja banka u četvrtak. Dana 21. rujna 2022. Putin je naredio prvu ratnu mobilizaciju u Rusiji od Drugog svjetskog rata u kojoj je pozvano 300 tisuća ljudi. Stotine tisuća ljudi napustile su Moskvu nakon što je Kremlj najavio ono što je nazvao "djelomičnom mobilizacijom".
"Ljudi nastoje izvući novčana sredstva u situaciji stresa i neizvjesnosti, kao što je to bilo, primjerice, početkom godine, no potom obično vrate novac u banke", rečeno je u izvješću središnje banke.
Aleksandar Danilov, čelnik bankarske regulative i analiza u središnjoj banci, rekao je na brifingu u četvrtak da povlačenje novca ne predstavlja prijetnju likvidnosti bankarskog sektora, jer se nadomješta priljevom korporativnih sredstava u iznosu od 900 milijardi rubalja koje dolaze iz kompanija energetskog sektora. Ipak, potražnja za nekretninama opada uslijed rastuće nesigurnosti, rekao je Danilov.
Ruske zračne snage patroliraju na granici Bjelorusije
14.39 Ruske zračne snage u četvrtak patroliraju na granici svoje saveznice Bjelorusije, objavio je Minsk dok zapadne zemlje vjeruju da bi ta zemlja mogla preuzeti aktivniju ulogu u ruskoj agresiji na Ukrajinu.
Rusija je rasporedila dodatnih 9 tisuća vojnika i vojnu opremu u susjednu zemlju nakon što je bjeloruski predsjednik Aleksander Lukašenko prošli tjedan rekao da njegovoj državi prijeti napad Ukrajine. Ruska avijacija „provodi planiranu patrolu zračnih granica Državne Unije“, priopćilo je ministarstvo obrane u Minsku, referirajući se na naziv za bescarinsku zonu dviju zemalja.
Incident iznad Crnog mora
14.12 Ruski avion ispalio je projektil blizu britanskog zrakoplova koji je patrolirao međunarodnim zračnim prostorom iznad Crnog mora 29. rujna, rekao je u četvrtak britanski ministar obrane Ben Wallace.
Wallace je rekao parlamentu da je Britanija obustavila ophodnje nakon incidenta i da je izrazila svoju zabrinutost ruskom ministru obrane Sergeju Šojguu. Rusija je rekla da se radilo o tehničkoj grešci, a Wallace je objavio da je Britanija sada nastavila s ophodnjama. Dodao je da incident ne smatra namjernom eskalacijom. "Ne smatramo ovo namjernom eskalacijom od strane Rusije, naša analiza potvrdila je da je riječ o tehničkom kvaru", rekao je Wallace parlamentu.
"Međutim, to je podsjetnik koliko stvari mogu biti opasne kada odlučite koristiti svoje lovce na način na koji su to Rusi činili tijekom dugih vremenskih razdoblja."
EU uvodi sankcije Iranu
13.46 Države članice EU-a usvojile su sankcije protiv Irana zbog slanja dronova Rusiji koje se koristi za napade na Ukrajinu, objavilo je u četvrtak na Twitteru češko predsjedništvo EU-a. Sankcije će stupiti na snagu objavom u Službenom listu EU-a u četvrtak. Imovina troje pojedinaca i jednog entiteta u EU-u bit će zamrznuta i oni neće smjeti putovati u EU.
Bit će također postrožene sankcije protiv dvoje pojedinaca i dva entiteta. Ruska vojska zadnjih dana koristi iranske dronove Shahed-136 za napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i gradove. EU je uveo već nekoliko krugova sankcija Iranu, kao i niz gospodarskih i financijskih mjera uključujući trgovinske i transportne restrikcije te zamrzavanje imovine velikih iranskih banaka.
Izgorio hotel s ukrajinskim izbjeglicama
12.55 U noći sa srijede na četvrtak u Blowatzu na sjeveroistoku Njemačke je izgorio hotel u kojem su bile smještene izbjeglice iz Ukrajine, a prije toga su se na zidu hotela pojavili kukasti križevi. "Zaprepašten sam i ljut. Do sada ovdje nismo imali aktivnosti s desno-radikalnom pozadinom", rekao je gradonačelnik Blowaza Tino Schmidt.
On je rekao kako do sada nije bilo neprijateljstava prema izbjeglicama iz Ukrajine. Požar se u srijedu navečer počeo širiti s pročelja zgrade, a do četvrtka ujutro zgrada hotela je u potpunosti izgorjela. Hotel je bio povijesna građevina prekrivena trstikom, što je karakteristično za sjever Europe.
U hotelu je do srijede navečer bilo smješteno 14 izbjeglica iz Ukrajine koje su na vrijeme evakuirane.
Što ako Putin naredi nuklearni napad?
12.36 Ušuškan u svom nuklearnom bunkeru duboko unutar planina Urala, ruski predsjednik Vladimir Putin čini nezamislivo i izdaje zapovijed za lansiranje atomskog oružja na Zapad. Kodovi, sadržani u njegovoj aktovci Čeget, prenose se niz zapovjedni lanac sve dok ne dođu do posade silosa za projektile, piše Chris Pleasance za Daily Mail u tekstu o tome što bi se dogodilo da Putin naredi nuklearne napade.
Više pročitajte ovdje.
Rusija optužuje zemlje EU da su sponzori terorizma
11.55 Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da su isporuke oružja Europske unije Kijevu učinile blok stranom u sukobu. Ministarstvo je dodalo da su zemlje koje pune Ukrajinu oružjem "sponzori terorizma". Na brifingu u Moskvi, glasnogovornica Maria Zakharova ponovila je ruske kritike Zapada zbog slanja više milijardi dolara vrijednog naprednog oružja Ukrajini kako bi se Kijevu pomoglo u obrani.
U međuvremenu su članice Europske unije dogovorile nove mjere protiv Irana zbog njegove isporuke bespilotnih letjelica Rusiji. "Veleposlanici EU-a složili su se oko mjera protiv onih koji opskrbljuju iranske bespilotne letjelice koje su pogodile Ukrajinu", objavilo je češko predsjedništvo EU-om u tvitu.
"Države EU-a odlučile su zamrznuti imovinu tri osobe i jednog subjekta odgovornog za isporuke bespilotnih letjelica i spremne su proširiti sankcije na još četiri iranska subjekta koji su već bili na prethodnom popisu sankcija."
Scholz: 'Putin se preračunao'
11.48 Njemački kancelar Olaf Scholz poručio je, obraćajući se u četvrtak Bundestagu uoči EU samita, kako je Njemačka, što se tiče popunjenosti plinskih spremnika, spremna za zimu, te je ustvrdio kako se Putin preračunao misleći zatvaranjem dotoka plina podijeliti Europu. "Putin se nadao da će nas zatvaranjem dotoka plina moći ucijeniti, ali se preračunao. Jer Europa je ostala jedinstvena u svom stavu", rekao je Olaf Scholz (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) pred zastupnicima Bundestaga.
Njemački kancelar je uvjeren kako Rusija ne može dobiti rat protiv Ukrajine. "Putin neće ostvariti svoje ciljeve. On računa sa slabošću Zapada i Ukrajine. Ali se vara: mi nismo slabi", rekao je Scholz.
On je u obraćanju uoči EU samita rekao kako je Njemačka uspjela osigurati zalihe plina i prije predviđenog roka od 1. studenog. "Sa sigurnošću mogu reći: zajednički ćemo prebroditi ovu zimu", rekao je Scholz ukazujući na to da su spremnici plina već sad popunjeni 95 posto.
Putin prekršio sankcije
11.21 Dvadeset boca votke koje je ruski predsjednik Vladimir Putin poslao talijanskom političaru Silviju Berlusconiju krše europske sankcije uvedene zbog ruske invazije na Ukrajinu, objavila je u četvrtak Europska komisija. Bivši premijer Berlusconi, čija će stranka Forza Italia biti član nove koalicijske vlade, izazvao je ovaj tjedan kontroverzu kazavši da je ponovno u kontaktu s Putinom.
"Za rođendan mi je poslao 20 boca votke i jako lijepo pismo", rekao je Berlusconi, koji je prošli mjesec napunio 86 godina, svojim zastupnicima, po audio snimci koju je prenijela novinska agencija LaPresse. Europske sankcije uvedene u travnju uključuju zabranu uvoza ruskog alkohola uključujući votku, priopćila je Komisija, dodajući da nema iznimki za poklone.
Rusija tvrdi da je gađala vojne i energetske ciljeve u Ukrajini
10.40 Snage Moskve pogodile su vojne i energetske ciljeve u Ukrajini u posljednja 24 sata, priopćilo je rusko ministarstvo obrane. Do toga je došlo nakon što je Rusija objavila svoju namjeru pojačanog ciljanja ukrajinske električne energije, vode i druge vitalne infrastrukture u posljednjoj fazi rata.
Najnoviji napadi bili su tijekom noći na Kryvyi Rih u regiji Dnjepropetrovsk, prema regionalnom upravitelju Valentinu Rezničenku.
Kamenjecki: 'Putin je rekao jednu znakovitu stvar'
10.28 Maksim Kamenjecki, profesor na kijevskom Institutu za međunarodne odnose, komentirao je na N1 televiziji Putinovu izjavu da će anektirana područja biti zaštićena i ruskim nuklearnim štitom, ustvrdivši da se ta ideja odavno pojavljivala.
“Htio bih skrenuti pažnju da je Putin, kad govori o tim zbivanjima, rekao znakovitu stvar. Rekao je da je prije uvođenja ovog stanja ono već postojalo. To stvarno poriče sve opcije s provođenjem nekih referenduma, jer vojno stanje, ako pogledamo čak i ruski ustav, ne predviđa slobodnih aktivnosti, dakle glasovanja. Ja mislim da je jedna točka ta, a drugo što ovo vojno stanje zapravo ima svrhu pomoći Rusima u povlačenju ili obrani tih područja, koja bi oni htjeli kontrolirati i nadalje, zato što ograničenja slobode, kretanja ljudi, nacionalno premještanje stanovništva, to sve ide u njihovu kampanju za obranu jer tamo ima dosta veliki broj ljudi koji podržava Ukrajinu i nisu se složili s ruskom okupacijom pa mogu pomagati ukrajinskoj vojsci informacijama. Mislim da je to da bi se olakšao život ruskoj vojsci u tim područjima”, rekao je Kamenjecki.
Komentirao je i najavu o mogućnosti obuke ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj. “Nije u pravu vaš predsjednik kad kaže da Hrvatska nema koristi od toga. Ta razmjena informacija bila bi bitna i za hrvatsku vojsku. Stvarno ima problema koje bismo mi mogli naučiti od vaših časnika i učesnika ratnih zbivanja, ali isto je tako bitno da i vaša vojska nauči nešto o načinu vođenja rata u modernim uvjetima, s naoružanjem i svim stvarima koje su se pojavile zadnjih 20-30 godina. Mislim da bi bilo koristi za obje strane i tu je predsjednik Milanović vjerojatno pogriješio što smatra da Hrvatska nema ništa zajedničko s tim. Bitno je i da Hrvatska nešto nauči za sebe, za obrambene mogućnosti Hrvatske s takvim kontaktima”, rekao je Kamenjecki.
Šteta na termoelektrani je 'prilično ozbiljna'
9.45 Šteta na termoelektrani u gradu Burštinu je "prilično ozbiljna", rekla je guvernerka regije. "Nažalost, ima razaranja, i to prilično ozbiljno", rekla je Svitlana Oniščuk, guvernerka Ivano-Frankivska, na ukrajinskoj televiziji.
Jučerašnji napad na zapadnu Ukrajinu bio je posljednji u valu napada Moskve na kritičnu infrastrukturu. Rusija je objavila svoju namjeru pojačanog ciljanja ukrajinske električne energije, vode i druge vitalne infrastrukture u posljednjoj fazi gotovo osmomjesečnog rata.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je da su moskovske snage uništile 30 posto elektrana u zemlji od 10. listopada.
Škola na jugu Ukrajine pogođena projektilom
9.05 Prema izvješćima, škola u regiji Zaporižja u južnoj Ukrajini pogođena je ruskom raketom u četvrtak rano ujutro. Kirilo Timošenko, zamjenik šefa ureda predsjednika, rekao je da je raketa pogodila "specijaliziranu školu" u selu Komišuvaka oko 7.20 sati. Pojedinosti o žrtvama nisu odmah bile dostupne. "Ovi neljudi će definitivno biti kažnjeni", rekla je Timošenko.
Rusi pripremaju napad na hidroelektranu?
8.29 Rusija se možda priprema za napad pod "lažnom zastavom" na hidroelektranu Kakhovka u blizini južnog grada Hersona, tvrdi američki thinktank Institut za proučavanje rata (ISW). U svom posljednjem izviješću, ISW tvrdi da bi Moskva mogla vjerovati da bi "probijanje brane moglo pokriti njihovo povlačenje s desne obale rijeke Dnjepar".
Dodaju da bi to također moglo "spriječiti ili odgoditi ukrajinsko napredovanje preko rijeke". U priopćenju se navodi da je Rusija u utorak tvrdila da je "dobila informacije da Kijev namjerava srušiti branu" u elektrani. To bi "prouzročilo destruktivne poplave" u Hersonu, rekla je Moskva.
"Ruske vlasti vjerojatno namjeravaju ova upozorenja o navodnom ukrajinskom udaru na HE Kakhovka postaviti informacijske uvjete za ruske snage da oštete branu i okrive Ukrajinu za naknadnu štetu i gubitak života, sve dok koriste nastale poplave za prikrivanje vlastitog povlačenja južnije u Herson", dodao je ISW.
“Kremlj bi mogao pokušati iskoristiti takav lažni napad kako bi zasjenio vijest o trećem ponižavajućem povlačenju ruskih snaga, ovaj put iz zapadnog Hersona. Takav napad također bi produbio lažnu rusku informacijsku operaciju koja Ukrajinu prikazuje kao terorističku državu koja namjerno cilja na civile", navode.
Dodaje se da Rusija koristi krinku "evakuacije civila" kako bi "prikrila masovno prisilno uklanjanje civila iz područja Ukrajine koja je okupirala Rusija".
Britanija: 'Rusija ozbiljno razmatra povlačenje na jugu'
8.22 Britansko ministarstvo obrane podijelilo je dnevne novosti o situaciji na terenu u Ukrajini, osvrćući se na nemire u južnoj regiji Herson. Ministarstvo obrane priopćilo je kako je "vrlo neobično" da Rusija ističe "bilo kakvu negativnu vijest" o onome što naziva "specijalnom operacijom" u Ukrajini. Smatraju priznanje novog zapovjednika ruskih snaga u Ukrajini Sergeja Surovikina, kojega zovi i general Armagedon, da je situacija "napeta i teška" vrlo neobičnim.
"To vjerojatno ukazuje na to da ruske vlasti ozbiljno razmatraju veliko povlačenje svojih snaga iz područja zapadno od rijeke Dnjepar. Ključni izazov svake ruske operacije povlačenja bio bi izvlačenje trupa i njihove opreme preko rijeke široke 1000 metara u dobrom stanju.
S obzirom na to da su svi stalni mostovi ozbiljno oštećeni, Rusija bi se vrlo vjerojatno uvelike oslanjala na privremeni most s teglenicama koji je dovršila u blizini Hersona proteklih dana, i jedinice vojnih pontonskih trajekata, koje nastavljaju raditi na nekoliko lokacija", stoji u priopćenju.
Putin se nada hladnoći
8.14 Analitičari kažu da se ruski predsjednik Vladimir Putin nada hladnoj zimi ili duljem razdoblju jakih hladnoća pošto je obustavio izvoz plina u Europi zbog europske potpore Ukrajini.
Još jedna hladna zima kao 2010./2011. ili dulji ledeni val s Arktika poput "Zvijeri s istoka", koji je 2018. iz Sibira pogodio zapadnu Europu, mogli bi uzrokovati probleme koji će možda oslabiti europsku odlučnost u pomaganju Ukrajini.
Više pročitajte ovdje.
EU raspravlja o energiji i Ukrajini
7.30 - Čelnici država članica Europske unije okupit će se u četvrtak i petak u Bruxellesu na redovitom jesenskom samitu na kojem će glavna tema biti energija i rat u Ukrajini. "Središnja točka našeg dnevnog reda je energetska kriza, na koju moramo djelovati s najvećom hitnošću. Konkretno, moramo imperativno intenzivirati naša tri pravca djelovanja: smanjenje potražnje, osiguranje sigurnosti opskrbe i obuzdavanje cijena", istaknuo je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel u pozivnom pismu šefovima država ili vlada.
Čelnici će također razgovarati o gospodarskim te o vanjskopolitičkim pitanjima. Podloga za raspravu o rješavanju energetske krize bit će prijedlog paketa mjera koja je u utorak predstavila Europska komisija. Komisija je predložila paket mjera koje predviđaju zajedničku kupnja plina, uvođenje mehanizma za ograničavanje cijena na burzi plina, nove mjere za transparentnu upotrebu infrastrukture i solidarnost među državama članicama, uz kontinuirane napore za smanjenje potražnje za plinom.
Dokazi o iranskim dronovima
7.15 - State Department u srijedu je objavio kako imaju dokaze da Rusi koriste iranske dronove u napadima na Ukrajinu. "Sjedinjene Države su u srpnju počele upozoravati da će Iran u Rusiju prebaciti dronove za rat u Ukrajini i sad imamo puno dokaza da se upravo oni koriste u brutalnim napadima na civile", rekao je glasnogovornik State Deparmenta Ned Price.
Iranski predstavnik u UN-u demantirao je da su njihovi dronovi u Rusiji, a Price je dodao kako se razmatraju sankcije Iranu zbog pomaganja Rusiji.
Rusi evakuiraju civile u Hersonu
7.00 - Ruske okupatorske vlasti u regiji Herson počeli su evakuacijom 60.000 stanovnika zbog straha od ukrajinske vojske koja sve više napreduje prema tom strateški važnom gradu. Već u srijedu građanima su počeli slati SMS poruke s uputama za evakuaciju na prostore koje smatraju sigurnijima.
Ograničenje opskrbe strujom
6.00 - Ukrajina će ograničiti opskrbu strujom diljem zemlje u četvrtak nakon što je Rusija onesposobila još elektrana, rekao je u srijedu viši savjetnik predsjednika Volodimira Zelenskog.
Zelenskij, koji je rekao ovaj tjedan da je u ruskim napadima pogođeno 30 posto ukrajinskih elektrana, sastao se s višim dužnosnicima kako bi raspravljali o sigurnosti elektrana i mogućnost zakazivanja energetskog sustava. "Počevši od 7 ujutro do 23 navečer, potrebno je svesti na minimum korištenje električne energije. Ako to ne bude učinjeno, treba se pripremiti na privremene nestanke struje", napisao je predsjednik Zelenskij, dodavši da će biti ograničena gradska rasvjeta u gradovima. "Ovo su prisilne mjere."
Ukrajinska elektroprivreda Ukrenegro kasnije je rekla da će planirana ograničenja struje biti ograničena na četvrtak dok je kao razlog naveden manjak kapaciteta u sustavu. "Ne isključujemo da s početkom hladnog vremena nećemo i češće tražiti vašu pomoć", napisao je Ukrenegro na Telegramu.
