Prijeti li rast cijena lijekova u Hrvatskoj? 'Postoji zabrinutost'; HALMED objavio savjete

Vodeći farmaceuti upozorili su da je rat u Iranu povisio cijenu lijekova koji se široko koriste u Engleskoj, uključujući lijekove protiv bolova i lijekove protiv peludne groznice.

Britanski The Guardian u četvrtak je objavio da njihove ljekarne kupcima naplaćuju od 20 do 30 posto više za paracetamol nego u veljači (podaci Nacionalnog udruženja ljekarnika), a mnogima su ponestale određene jačine aspirina i ko-kodamola.

Procjenjuje se da su cijene tableta cetirizina, uobičajenog lijeka za peludnu groznicu, koje se mogu kupiti bez recepta, u istom razdoblju porasle za 20 do 30 posto.

Skok cijena benzina i dizela od početka rata prije gotovo osam tjedana povećao je troškove proizvodnje i transporta za dobavljače lijekova. To se odrazilo i na ljekarne, koje plaćaju između 40 i 50 posto više za narudžbu na zalihi.

NA GRANICI /

Evo što su carinici našli u 'pokvarenom' autu: Nabrojali ih gotovo 25.000! Bili su posvuda

Provjerili smo kakvo je stanje s lijekovima u Hrvatskoj, je li rat u Iranu utjecao na opskrbu i cijene te ima li bojazni od nestašice.

Iz Gradskih ljekarni Zagreb za net.hr navode da je periodično prisutan porast nabavnih cijena nekih lijekova i dodataka prehrani, ali da nisu zamijetili neuobičajen porast cijena.

Postoje zamjenski lijekovi, ako se pojavi nestašica

"Prodajna cijena lijekova u Hrvatskoj regulirana je s jedne strane od strane HZZO-a (nabavne cijene lijekova s liste lijekova), a s druge, od strane agencije za lijekove, HALMED-a (popis lijekova s utvrđenim najvišim dozvoljenim veleprodajnim cijenama). Nestašice lijekove manjih razmjera su redovito prisutne, trenutačno ništa izvan uobičajenog, te se najveća većina nestašica lijekova odnosi na točno zaštićeni naziv određenog proizvođača gdje je istovremeno prisutan jedan ili, najčešće, više istovjetnih lijekova drugog (drugih) proizvođača. U slučaju kada nije moguća generička supstitucija lijeka, pristupa se terapijskoj supstituciji", navode.

Dakle, ako i dođe do nestašice pojedinog lijeka, dostupne su zamjene putem generičkih lijekova.

Pitali smo i konkretno za aspirin antihistamine (lijekovi protiv alergija i peludnu groznicu) te navode da ih trenutačno neometano naručuju.

'Popunite osnovnu kućnu ljekarnu'

Dodaju i ovo: "U kućnoj ljekarni uvijek treba imati osnovne lijekove, poput onih za snižavanje povišene tjelesne temperature, lijekove protiv bolova, antihistaminike – lijekove protiv alergija, zavojni materijal, kapi za oči, antiseptike za kožu i rane, crijevne adsorbente kod trovanja hranom, dijareje i slično."

KAD REFLEKTORI UTIHNU /

Stravični posljednji trenuci slavnih: Ovo su zvijezde koje su umrle potpuno same

Kontaktirali smo u Plivu koji također kažu da trenutačno ne osjete značajniji poremećaj u opskrbi ili da imaju nestašicu sirovina za proizvodnju lijekova povezano sa sukobima na Bliskom istoku.

"Kako bismo osigurali kontinuitet opskrbe, pravovremeno smo prilagodili logističke procese, uključujući uspostavu alternativnih transportnih ruta. Istovremeno, važno je istaknuti da su troškovi proizvodnje i logistike u porastu već nekoliko godina, dok su cijene lijekova u velikoj mjeri regulirane, zbog čega proizvođači nemaju mogućnosti prilagodbe cijena u skladu s rastom troškova", ističu.

Iz Plive također navode da prate situaciju na globalnoj razini te da su spremni pravovremeno reagirati u slučaju eventualnog kašnjenja u opskrbnom lancu.

Belupo: 'Nismo dizali cijene, ali zabrinutost postoji'

Iz Belupa kažu da također nisu dizali cijene lijekova iu da se još ne suočavaju s nestašicom farmaceutskih sirovina.

"Međutim, cijena proizvodnje jest porasla, zbog rasta cijena energenata, transporta, kao i ograničene dostupnosti određenih sirovina. Također, veliki broj dobavljača je najavio podizanje svojih cijena, što će zasigurno utjecati i na ukupne troškove proizvodnje", stoji u odgovoru za net.hr.

Ipak, navode i ovo:

"Zabrinutost svakako postoji u pogledu dugoročne sigurnosti opskrbe, potencijalne nestašice lijekova i budućeg kretanja cijena, stoga pozorno pratimo situaciju na globalnom tržištu i kontinuirano se prilagođavamo novim okolnostima kako bismo osigurali dostupnost naših proizvoda pacijentima."

Kontaktirali smo i Agenciju za lijekove i medicinske proizvode Republike Hrvatske (HALMED) koji određuje najvišu dozvoljenu veleprodajnu cijenu lijeka koji se izdaje na recept. Dakle, HALMED ipak ne određuje konačnu cijenu lijeka koja je u pojedinim ljekarnama.

HALMED: 'Nema nijedne kritične nestašice lijekova'

I HALMED potvrđuje da nema nestašice

Nastavno na Vaš upit, ovim putem možemo Vas izvijestiti da u RH nije zabilježena nestašica lijekova s acetilsalicilatnom kiselinom (aspirin).

DIGITALIZACIJA /

Dobre vijesti za pacijente! Papirnati recepti za lijekove postaju prošlost: Evo što se mijenja

"Dodatno Vam možemo potvrditi da u RH trenutačno nije zabilježena nijedna kritična nestašica lijeka te za sve lijekove s prijavljenim poremećajem u opskrbi postoje dostupne zamjenske terapije. Ne bilježimo izvanredan porast u poremećajima opskrbe i prijavljenim i najavljenim nestašicama, dok je, prema posljednjim informacijama koje smo zaprimili, opskrba lijekovima na tržištu EU-a stabilna te nema značajnih poremećaja oko nestašica otkad je otpočeo posljednji sukob na Bliskom istoku", navode i oni.

"Europska komisija, Europska agencija za lijekove (EMA) i Mreža nacionalnih agencija za lijekove, putem Izvršne upravljačke skupine za nestašice i sigurnost primjene lijekova (MSSG), pomno prate i reagiraju na trenutačne nestašice lijekova u Europskoj uniji", ističu iz HALMED-a i navode da nositelj odobrenja za lijek mora javiti HALMEDU bez odgode ako dođe do okolnosti koje bi mogle dovesti do nestašice. O istom mora obavijestiti i Ministarstvo zdravstva, a za lijek koji je uvršten u listu lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i sam HZZO.

Povremene nestašice, postoje zamjene

"Općenito govoreći, iako bilježimo privremene nestašice pojedinih lijekova iz različitih terapijskih skupina, za njih su dostupne zamjenske terapije na našem tržištu ili se, u slučaju njihove nedostupnosti, nabavljaju putem preraspodjele zaliha istog ili zamjenskog lijeka s tržišta druge države članice Europske unije, čime se pacijentima osigurava pristup potrebnoj terapiji", ističu u svom odgovoru.

Tijekom protekle godine nestašice su se najčešće prijavljivale za lijekove iz skupina krvnih nadomjestaka i otopina za infuziju, potom za antibakterijske lijekove za sustavnu primjenu, antineoplastične lijekove, psiholeptike, lijekove koji djeluju na urinarni sustav te na lijekove za liječenje srčanih bolesti.

"Razlozi nestašica su u većini slučajeva kašnjenja u proizvodnji i poteškoće u kanalima distribucije lijeka. Povremene i kratkotrajne nestašice svih skupina lijekova uvijek su moguće, zbog kompleksnosti farmaceutske proizvodnje i niza čimbenika u lancima opskrbe, no kroz svakodnevnu komunikaciju nadležnih dionika pacijentima se nastoji osigurati odgovarajuća terapija za što postoje i zakonski mehanizmi, poput izvanrednog unosa/uvoza lijeka ili davanja suglasnosti za izuzeće od obveze od opremanja lijeka na hrvatskom jeziku", ističu.

ZABRINJAVAJUĆI TREND /

Pola milijuna Hrvata pati zbog ove podmukle bolesti: 'Često se ne otkrije na vrijeme'

Dodaju i ovo:

"Općenito, kada govorimo o opskrbi lijekovima, treba istaknuti da je riječ o jednom izrazito kompleksnom sustavu u kojem iz čitavog niza razloga može doći do povremenog zastoja. U takvim se situacijama koriste dostupni mehanizmi kako bi se pacijentima osigurala dostupnost terapija. Na našem tržištu u promet je stavljeno više od 3500 lijekova, a svaki od njih se u nekom trenutku može naći u nestašici. Razlozi za nestašice su brojni; od povećane potražnje uslijed sezonskog porasta oboljenja, zatim problema logističke prirode, poput kašnjenja u isporuci sirovina, pa sve do poteškoća u proizvodnji i složenijih geopolitičkih zbivanja koja mogu utjecati na poslovanje farmaceutske industrije. Sustav upravljanja nestašicama lijekova kontinuirano se unaprjeđuje kako bi se osigurale ispravne informacije o statusu pojedinih lijekova te kako bi se u najkraćem mogućem roku osigurala adekvatna dostupnost potrebnih terapija."

POGLEDAJTE VIDEO Energetska kriza promijenila navike: Evo što su ljudi masovno počelo kupovati