Vučić se hvali litijem, a građani bijesni. Profesorica: 'Srbija je na važnoj prekretnici'

Bijela nafta, bijelo zlato i metal budućnosti samo su neki od naziva koji se pripisuju litiju. Riječ je o mekom, žilavom i srebrnobijelom metalu koji se između ostalog koristi u baterijama automobila, laptopa i pametnih telefona.

Litijem je bogata i Srbija, gdje bi uskoro trebao trebao niknuti najveći takav rudnik u Europi. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u srpnju je s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom potpisao sporazum kojim su dogovorili detalje. Vučić je Scholza nestrpljivo čekao na aerodromu, a nakon stiska ruke i sklapanja velikog posla nije mogao sakriti oduševljenje. "Rudarenje, prerada litija, proizvodnja katoda i baterija, to je četiri posto vrijednosti BDP-a. Pun lanac ide čak do 16.4 posto vrijednosti BDP-a iz 2023. godine. To je, ljudi, druga zemlja, potpuno druga zemlja", govorio je Vučić.

Prezadovoljan je bio i ministar financija Siniša Mali koji je govorio kako bi litij Srbiji mogao povećati BDP u prosjeku od 10 do 12 milijardi eura godišnje. Bivša premijerka i sadašnja predsjednica Narodne skupštine Ana Brnabić rekla je da će litij za Srbiju biti važan kao nafta za Norvešku. Brnabić je na svojem X profilu također podijelila prilog iz emisije RTL Danas, a u opisu objave stoji: "Hrvatski mediji: Tko ima litij, kontrolirat će cijeli svijet. Hrvatska ga nema, a Srbija ima!" No, nisu svi u Srbiji bili ushićeni.

Mnogi ekolozi upozoravali su da rudarenje litija ima i tamnu stranu - zagađuje zrak, vodu i tlo. Diljem države prosvjedovali su deseci tisuća ljudi. "Rio Tinto, marš iz Srbije", poručili su prosvjednici multinacionalnoj kompaniji - inače drugoj najveća metalskoj i rudarskoj korporaciji na svijetu - i njihovom projektu "Jadar". Planovima Rio Tinta građani, aktivisti i oporba suprotstavili su se i 2021. godine. Prosvjedima diljem zemlje uspjeli su natjerati Vučića da odustane. Ipak, Ustavni sud u srpnju je poništio tu odluku i oživio projekt.

Proizvodnja litija znatno je porasla u ovom stoljeću, kaže za Danas.hr profesorica Sibila Borojević Šoštarić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta.

"Od 2000. do 2022. povećala se za nevjerojatnih 1.169 posto, a samo od 2018. do 2022. povećala se za 74 posto. Prema podatcima kojima raspolaže World Mining Data, svjetska proizvodnja litija 2022. iznosila je 350 tisuća metričkih tona. Najviše dolazi iz Australije (43 posto), potom iz Čilea (31 posto) i Kine (16 posto). Nakon njih slijede Argentina, Brazil, Zimbabve, SAD, Bolivija i Portugal. Unutar zemalja proizvođača litija, najveće stope rasta bilježe Australija, Čile i Kina", objašnjava Borojević Šoštarić.

TAMNA STRANA /

Nijemci ne žele iskopavati litij u svojoj zemlji, ali hoće u Srbiji: 'To se radi u tuđem dvorištu jer...'

Predviđa se da će proizvodnja rasti i u budućnost. "Međunarodna agencija za energiju (IEC) prognozira višestruki daljnji rast u sljedeća dva desetljeća, posebice u Europi koja ima ambiciozni cilj doseći klimatsku neutralnost do 2050 godine. Prema IAE-u, do 2040. trebat ćemo 13 do 14 puta više litija nego što je globalno proizvedeno 2022", govori profesorica Borojević Šoštarić.

Kaže da su hrabre prognoze srbijanskih političara točne te da Srbija ima nekoliko ležišta s visokim potencijalom: "U sedimentno-hidrotermalnim ležištima kakva su u Srbiji, uz veliku količinu litija javljaju se i velike količine bora. Službene prognoze su točne i napravljene su prema elaboratima o rezervama koje je ovjerilo ministarstvo zaduženo za rudarstvo u Srbiji. Ležište Jadar nije jedino litijsko-borno ležište u Srbiji. Ležišta Valjevo, Piskanja i Pobrđe također sadrže vrlo značajne potencijale, no na nižem su stupnju geološkog i procesnog razvoja pa je teže govoriti o brojkama."

Profesorica također objašnjava da je Srbija bogata i drugim mineralnim sirovinama. "Srbija ima neobičnu sretnu situaciju. Nekoliko metalogenetskih zona svojim najplodnijim dijelom preklapa se na njihovom teritoriju te je rudarstvo u Srbiji vrlo aktivno još od bakrenog doba. Bakar, olovo, cink, srebro, zlato, antimon i molibden samo su neke od sirovina kojima obiluju. Nekoliko najvećih svjetskih kompanija posluje u Srbiji, uključujući kineski Zijin koji ima koncesiju nad rudnicima bakra i zlata. Na istoku Srbije i multinacionalna kompanija Dundee Precious Metals otvara najveće ležište zlata u Srbiji", objašnjava Borojević Šoštarić.

"Srbija se nalazi na možda najvažnijoj prekretnici u svojoj modernoj povijesti. Bez provedbe ekološke politike najvećih standarda, stanovništvo će odbaciti rudarenje kod kuće i Srbija će propustiti jedinstvenu razvojnu priliku i ostati zemlja iz koje se stanovništvo trajno iseljava. Kako pomiriti ekologiju i rudarstvo u očima zabrinute javnosti – ostaje najvažnije pitanje na koje je potrebno odgovoriti", nastavlja profesorica.

Na pitanje, kako Hrvatska stoji s nalazištima litija, Borojević Šoštarić kaže: "Rudarski-naftno-geološki fakultet radio je analize bušotina s geotermalnim vodama. Jedine blago povišene koncentracije litija utvrdili su na geotermalnoj elektrani Velika Ciglena. Ipak, one iznose tek 40 ppm-a (dijelova na milijun) što znači da je ta koncentracija preniska. Postoje geološke indicije da se litijsko-borna metalogenetska zona iz Srbije preko BiH širi na istok Hrvatske, no to su trenutno samo spekulacije."

POGLEDAJTE VIDEO: Krešimir Macan kod Mojmire u Direktu iznio je tezu da iza svega stoji spletka Vučića zbog litija