Litij je rijedak metal, odnosno bijela nafta za 21. stoljeće. Takav će rudnik uskoro niknuti u Srbiji. Goleme srpske zalihe dovele su u Beograd i njemačkog kancelara Olafa Scholza. Sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem potpisao je sporazum o rudarenju litija koji će opskrbljivati Europu. Karta je to za razvijenu i bogatu Srbiju, poručuje veliki vožd.
"Rudarenje, prerada litija i proizvodnja katoda i baterija, to je četiri posto vrijednosti BDP-a. Pun lanac ide čak do 16,4 posto vrijednosti BDP-a iz 2023. godine. To je, ljudi, druga zemlja, potpuno druga zemlja", ushićen je Vučić.
U toj novoj Srbiji uskoro kreće serijska proizvodnja Fiata na električni pogon za čije je baterije litij ključan. Po zalihama od oko 1,2 milijuna tona, Srbija je 11. u svijetu. A godišnja proizvodnja mogla bi pokriti čak 90 posto trenutačnih potreba Europe za litijem.
"Litij se koristi u baterijama kako automobila, tako i laptopa i pametnih telefona. Čak se predviđa da će se u sljedeće četiri godine potražnja za litijem udvostručiti, a već sada je deset puta porasla", objašnjava glavni urednik Auto, motor i sport magazina Kristijan Tićak.
Potražnja je porasla, ali ona ima i tamnu stranu. Rudarenje litija nije nimalo eko friendly. Zagađuje zrak, tlo, vodu i hranu upozoravaju ekolozi. Prije tri godine protiv rudarenja se digla cijela Srbija pa je Vlada povukla dozvolu za rudarenje multinacionalnoj kompaniji Rio Tinto. No, ovog je mjeseca Ustavni sud Srbije ukinuo zabranu pa se ponovno prosvjeduje. Ne žele projekt "Jadar" blizu svojih kuća.
"Svugdje se litij vadi u predjelima gdje nemate naseljena mjesta u blizini. To se radi u nekim pustinjama gdje nemate u okolini od 100 km gotovo ništa. Ne radite to tamo gdje ćete uništiti historijsko nasljeđe, tamo gdje žive ljudi, gdje imate stanovništvo i gdje je jedan on najljepših predjela", oprezan je predsjednik udruge Kreni-promeni iz Srbije Savo Manojlović.
Bosna i Hercegovina mogla bi, također, postati novi rudnik litija za Europu. Nagađa se da bi vrijednog metala moglo biti u čak sedam regija. I tamo se boje posljedica iako struka uvjerava da će se poštovati svi ekološki standardi.
"Ako je to rudarenje koje neće napraviti problem, zašto onda prvo Njemačka ne napravi rudnike litija u svojoj državi, s obzirom na to da imaju ogromne rezerve", kaže Aldi Selman iz inicijative Karton revolucije iz BiH.
I zaista, Njemačka ima najveće rezerve litija u Europi, no oni ga ne žele iskopavati u svojoj zemlji iako imaju jaku auto industriju kojoj je potreban. Veće zalihe od Srbija ima i Češka, koja također ima auto industriju, ali ni tamo se ne rudari. Štoviše, od svih zemalja EU-a, litij se jedino vadi u Portugalu, sva ostala proizvodnja je tamo negdje mnogo dalje.
"Pa naravno da je tako nešto bolje raditi u tuđem dvorištu. Ako pođemo od pretpostavke da što je pravi sustav nesređeniji, što je korupcija veća, da su time i ekološke manipulacije veće, tada dolazimo do odgovora na vaše pitanje zašto se to radi u tuđem dvorištu, a ne svom", zaključuje na kraju Tićak.
I dok Srbija čeka da kapnu litijske milijarde, u Hrvatskoj do sada nije pronađeno ni jedno ozbiljno nalazište. Sreća ili prokletstvo - svatko neka prosudi sam.
POGLEDAJTE VIDEO: Oni koji podmeću požare u više od 95% slučajeva nisu piromani. Psihijatar objasnio zašto to rade
