Smješten tek desetak kilometara južno od Jeruzalema, Betlehem – grad čije ime na hebrejskom znači “Kuća kruha” - u svijesti svijeta živi kao mjesto rođenja Isusa Krista i simbol mira. No stvarnost ovog drevnog grada sve je samo ne idilična. Okružen visokim zidom, presječen kontrolnim točkama i ekonomski na koljenima, Betlehem zadnje dvije godine živi u sjeni dugotrajnog izraelsko-palestinskog sukoba.

Od biblijskih početaka do rimskih careva 

Povijest Betlehema seže duboko u prošlost. Prvi put se spominje oko 1350. godine pr. Kr. u egipatskim pismima iz Amarne, gdje je opisan kao važna postaja na trgovačkim putovima. U Starom zavjetu označen je kao mjesto gdje je pokopana Rahela, ali i rodni grad i mjesto krunidbe kralja Davida – otuda i naziv “Davidov grad”.

Foto: Dalibor Urukalovic/pixsell

Pravu, svjetsku važnost Betlehem dobiva novozavjetnim događajem – rođenjem Isusa Krista. Prema evanđeljima, Josip i Marija dolaze u Betlehem radi rimskog popisa stanovništva, a Isus se rađa u špilji koja je tada služila kao staja. Upravo ta špilja postaje jedan od najvažnijih simbola kršćanskog svijeta.

Foto: Shutterstock

OBNOVA KATEDRALE /

Simbol Zagreba opet se otvara za vjernike! Misu bi tamo mogli proslaviti već za Božić

Nakon gušenja židovskog ustanka u 2. stoljeću, rimski car Hadrijan na tom mjestu podiže poganski hram. Prekretnica dolazi 326. godine, kada carica Helena, majka cara Konstantina, daje izgraditi Baziliku Rođenja Isusova iznad svete špilje. Iako je oštećena tijekom Samaritanske pobune 529. godine, car Justinijan I. ju obnavlja i proširuje u oblik koji je prepoznatljiv i danas. Nevjerojatno je da je bazilika preživjela perzijsku invaziju 614. godine – prema predaji, Perzijanci su na mozaiku prepoznali likove triju mudraca kao svoje pretke te su poštedjeli svetište.

Grad koji je mijenjao gospodare, ali ne i važnost

Dolaskom islama 637. godine, kalif Omar ibn al-Khattab jamči kršćanima sigurnost i zaštitu bazilike. Nakon toga Betlehem stoljećima prelazi iz ruke u ruku: od raznih kalifata, preko križara 1099. godine, koji ga utvrđuju, do Mameluka i naposljetku Osmanskog Carstva 1517. godine. Upravo pod Osmanlijama počinje dugotrajan spor između katoličke i pravoslavne crkve oko prava nad svetim mjestima.

Ratovi, podjele i zid koji je promijenio sve

Nakon Prvog svjetskog rata, Betlehem ulazi u sastav Britanskog mandata u Palestini i tada ima većinski kršćansko stanovništvo. Nakon rata 1948. pada pod jordansku upravu, a grad demografski preokreće priljev palestinskih izbjeglica iz područja koja su postala dio Izraela. Kršćani, koji su 1950. činili čak 86% stanovništva, danas čine tek oko 10%.

Foto: Shutterstock

Šestodnevni rat 1967. godine donosi novu prekretnicu – Izrael okupira Zapadnu obalu, uključujući i Betlehem. Grad ostaje pod izraelskom vojnom upravom sve do 1995., kada prema Sporazumu iz Osla prelazi pod Palestinsku samoupravu.

'IZAZIVA STRAHOPOŠTOVANJE' /

Pronađeno gdje je Isus izliječio slijepca: Arheolozi tvrde da su otkrili lokaciju čuda

No početkom Druge intifade 2000. godine počinje gradnja sigurnosne barijere. Zid visok osam metara, koji danas okružuje Betlehem, fizički ga odvaja od obližnjeg Jeruzalema, ograničava kretanje stanovnika i određuje ritam njihovog života.

Nova nada

Posljednjih godina, osobito nakon eskalacije sukoba u Gazi, Betlehem prolazi kroz jedno od najtežih razdoblja u svojoj modernoj povijesti. Gospodarstvo, gotovo potpuno ovisno o turizmu i hodočasnicima, praktički se urušilo. 

„Nikada nismo vidjeli ovakav Božić“, rekao je za Badnjak 2023. za CNN Rony Tabash, vlasnik obiteljske trgovine suvenirima koja posluje još od 1927. godine.

Tijekom božićnih blagdana 2023. i 2024., gradske vlasti i crkveni čelnici otkazali su sve svečanosti kao znak solidarnosti sa stanovnicima Gaze. Nije bilo tradicionalnog božićnog drvca na Trgu Jaslica, ni glazbe, ni slavlja. U Evangeličkoj luteranskoj crkvi postavljena je simbolična scena Isusova rođenja – dijete Isus položeno u ruševine, kao jasna poruka solidarnosti s djecom koja stradavaju u ratu.

Foto: Mosab Shawer/stringershub Inc./profimedia

Stanovnici su tada opisali svakodnevicu kao „život u velikom kavezu“. Stalna prisutnost vojske, napadi doseljenika, nezaposlenost i manjak perspektive tjeraju mlade – osobito kršćane – na odlazak.

SPEKTAKULARNE SNIMKE /

Tisuće vjernika okupilo se kraj božićnog drvca u Betlehemu: Zasjalo prvi put od početka rata

Ipak, prvi put od početka rata u Gazi ovog je Adventa osvijetljeno božićno drvce u Betlehemu. Drvce kod Crkve Rođenja Isusova osvijetljeno je uz ovacije okupljenih na prvoj takvoj proslavi otkako je izbio rat. Tisuće ljudi prisustvovalo je, uključujući kršćane i muslimane, te mnoge koji su doputovali iz palestinskih teritorija i Izraela, a neki čak i iz udaljenijih krajeva, kako bi uživali u povratku blagdanskog duha.

I tako, unatoč svim nedaćama, Betlehem i dalje ostaje mjesto u kojem se nada ne gasi. Grad čija povijest svjedoči o nebrojenim padovima i usponima još uvijek vjeruje u dan kad će ponovno postati ono što je stoljećima bio – grad otvoren svijetu, grad mira.

POGLEDAJTE VIDEO: Tisuće vjernika okupilo se kraj božićnog drvca u Betlehemu: Zasjalo prvi put od početka rata