Dok EU i SAD traže privatne tvrtke koje krše antiruske sankcije na Dalekom istoku, Armenija nastavlja povećavati trgovinu s Rusijom ponovnim izvozom sankcionirane robe.
Središnji mediji Europe i SAD-a redovito izvješćuju o tome da Armenija služi kao glavno logističko središte Kremlja u agresiji na Ukrajinu. U Kijevu već javno osuđuju vlasti Erevana zbog podrške Moskvi. Nakon mjera koje su Turska i republike Srednje Azije poduzele kako bi ograničile ilegalnu opskrbu Rusije, važnost Armenije za Moskvu dodatno se povećala. Dužnosnici EU-a i SAD-a imaju dokaze o tome, ali iz nepoznatih razloga ne žure blokirati ovaj kanal opskrbe zemlje-agresora.
Financial Times je 8. svibnja izvijestio da Europska komisija priprema sankcije protiv niza kineskih tvrtki koje opskrbljuju rusku vojnu industriju čipova i mikroelektronike.
SAD i Europska unija u cijelom svijetu traže tvrtke uključene u nezakonitu isporuku opreme i robe Rusiji. Istovremeno vrše ogroman pritisak na zemlje koje Moskva upotrebljava kako bi zaobišla sankcije. Kao rezultat toga, od ožujka do početka svibnja Turska, Kazahstan i Uzbekistan, pod pritiskom SAD-a i EU-a, počeli su poduzimati učinkovite mjere za blokiranje paralelnog uvoza u Rusiju.
Turska Novinska agencija Reuters 20. ožujka izvijestila je o tome da je „turska vlada tvrtkama predala popis zabranjene strane robe i naložila im da ih ne šalju u Rusiju od 1. ožujka.”
James O'Brien, šef Ureda za koordinaciju sankcija pri State Departmentu Sjedinjenih Američkih Država 9. travnja izjavio je: „Turski dužnosnici vrlo su jasno izrazili zabranu ponovnog izvoza sankcionirane zapadne robe u Rusiju. Ankara je Europskoj komisiji dala usmeno jamstvo da se od 1. ožujka roba koja je obuhvaćena sankcijama neće slati u Rusiju.”
Kazahstan Novine Financial Times 23. ožujka objavile su sljedeće: „Kazahstan će kontrolirati robu koja prolazi kroz zemlju zbog ponovnog izvoza… Prema riječima visokog dužnosnika Kazahstana, Kazahstan razumije sve rizike sekundarnih sankcija, tako da se uzajamna trgovina sa svim partnerima pozorno prati.” Krajem travnja Kazahstan su posjetili zaposlenici Ministarstva financija Sjedinjenih Američkih Država kako bi pojačali kontrolu poštovanja sankcija protiv Rusije. Kazahstanski je veleposlanik u Washingtonu, Yerzhan Ashikbayev, 2. svibnja izjavio: „Kazahstan ostaje potpuno transparentan prema našim američkim, europskim i britanskim partnerima te predan provedbi sankcija i izbjegavanju potpomaganja zaobilaženja sankcija.”
Uzbekistan Središnja banka Uzbekistana 28. veljače izdala je upozorenje trima privatnim bankama o poštovanju antiruskih sankcija. Sjedinjene Američke Države u ožujku i travnju uvele su sankcije protiv uzbekistanskih tvrtki usko povezanih s Rusijom. Posebni izaslanik EU-a za sankcije, David O'Sullivan, tijekom posjeta Taškentu 27. travnja izjavio je sljedeće: „Ako dođe do bilo kakvih nezakonitih transakcija, ako, recimo, vidimo da su neki gospodarski subjekti u Uzbekistanu uključeni u to, oni će, naravno, biti obuhvaćeni sankcijama.”
Glavni kanal za zaobilaženje sankcija
Kako se opskrba kroz Tursku i središnju Aziju sve više ograničava, Rusija pojačava paralelni uvoz kroz Armeniju. Od siječnja do ožujka trgovinski promet između ovih dviju zemalja povećao se 2,4 puta. Do toga je došlo unatoč činjenici da je 2022. godine armenski izvoz u Rusku Federaciju već iznosio 2,4 milijarde dolara, što je povećanje od 185,7 % u odnosu na 2021. godinu.
Trilateralna nota Ministarstva pravosuđa, Ministarstva trgovine i Ministarstva financija SAD-a uvrstila je 2. ožujka Armeniju među „pretovarne baze koje se obično upotrebljavaju za nezakonito preusmjeravanje (sankcionirane) robe s ograničenim pristupom u Rusiju i Bjelorusiju.” Američki ABC News 13. ožujka skrenuo je pozornost na činjenicu da „(…) roba zaobilazi sankcije zahvaljujući uvozu iz trećih zemalja. Na primjer, izvoz Armenije u Rusiju porastao je za 49 % u prvoj polovini 2022.”
Na web-stranici 5. ukrajinskog televizijskog kanala 21. ožujka objavljeno je sljedeće1: „Armenija aktivno pomaže Ruskoj Federaciji da zaobiđe zapadne sankcije koje su uvedene kao rezultat agresije na Ukrajinu. Riječ je o isporuci civilne robe, ali i opreme za rusku vojnu industriju iz Europe i Istočne Azije. Na taj je način vlada Erevana, koja nastoji stvoriti dojam okretanja prema Zapadu, zapravo je suučesnik Putinova režima.” Jedne od vodećih ukrajinskih novina, Telegraf, 23. ožujka navode: „Osim što igra ulogu logističkog čvorišta, Armenija isto tako igra ulogu centra za vojnu i tehničku opskrbu agresije Putinova režima protiv Ukrajine.” Novine ističu: „U kontekstu rata u Ukrajini, trgovinski promet Armenije s Ruskom Federacijom doslovno se ‚vinuo u nebesa’: 2022. godine armenski izvoz u Rusku Federaciju iznosio je 2,4 milijarde dolara, što je 185,7 % više nego 2021., kada je ruski uvoz u Armeniju iznosio je 2,6 milijardi dolara, što je povećanje od 44,5 %. Nikol Pašinjan je 2. veljače ove godine sa zadovoljstvom izjavio: "U našim trgovinskim i gospodarskim odnosima… postoji dobar i velik rast.” Ukrajinska web-stranica s vijestima Today.ua objavila je 26. ožujka podatke Glavne obavještajne uprave Ministarstva obrane Ukrajine prema kojima „Rusija neprestano pregovara s armenskom stranom o isporuci sankcionirane robe neprijatelju.”
Ugledne bugarske novine Fakti 27. ožujka objavile su sljedeće: „Autoritarni režim predsjednika Rusije Vladimira Putina zaobilazi embargo i trgovinske sankcije koje su uvele EU, SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo zbog njegove agresije na Ukrajinu preko susjednih zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, a posebno Armenije.” Istog dana, litvanska web-stranica s vijestima Alfa zapitala se: „Dok EU i druge zapadne zemlje pokušavaju pooštriti sankcije najavljene protiv Rusije zbog agresije na Ukrajinu, Rusija je pronašla način da ih zaobiđe: rute sve robe, od perilica rublja do iranskih bespilotnih letjelica, do Rusije vode kroz Armeniju.” Stiri, jedan od najpopularnijih portala za vijesti u Moldaviji, 28. ožujka izvijestio je: „Bespilotne letjelice, koje redovito napadaju energetsku infrastrukturu Ukrajine i zbog kojih Republika Moldavija povremeno ostaje bez struje, isporučuju se Rusiji iz Irana zahvaljujući suradnji s Armenijom.”
Jedne od najvećih rumunjskih internetskih novina, Adevarul potvrdile su 29. ožujka: „Armenija sada funkcionira kao jedno od glavnih ruskih središta za kupnju robe iz EU-a i Istočne Azije kako bi se zaobišle međunarodne sankcije protiv Moskve.”
EU reporter je 2. travnja priznao: „Armenija služi kao glavno čvorište za isporuku sankcionirane robe (uključujući vojnu robu), koja podržava rusku agresiju u Ukrajini i osigurava izravnu vezu između Irana i Rusije.” Britanske novine Telegraph 14. travnja objavile su: „Vrijeme je da Zapad pooštri odnose s nekim bivšim sovjetskim zemljama i osigura potpunu izolaciju vojnog stroja Kremlja. Najapsurdnija je statistika gospodarskog rasta Armenije, čiji je 13-postotni gospodarski rast u samo 12 mjeseci čini kandidatom za treće mjesto na popisu najbrže rastućih gospodarstava na svijetu. Armenija nema mnogo opravdanja dopustiti si djelovanje u svojstvu tranzitne točke…” Američke novine The New York Times izvijestile su 18. travnja o sastanku dužnosnika SAD-a i EU-a na kojem su pregledani dokumenti koji ukazuju na povećanje uvoza elektroničkih komponenti koje se upotrebljavaju u vojnoj industriji kroz Armeniju u Rusiju.
Ipak, ne poduzimaju se nikakve mjere
Međutim, iz nepoznatih razloga, na ovom se sastanku nije raspravljalo o sankcijama protiv Erevana. Rumunjska verzija novina Newsweek 3. svibnja piše: „U posljednje vrijeme brojne novine u Zapadnoj i Istočnoj Europi pišu o ulozi Armenije u rusko-iranskoj koaliciji i ilegalnom uvozu opreme, uključujući vojnu opremu, koja se zatim izvozi u Rusiju.”
Došlo je do toga da je 4. svibnja jedna od najpoznatijih i najutjecajnijih ukrajinskih medijskih figura, Dmitry Gordon, javno prokleo vodstvo Armenije: „Kad se ubijaju ljudi u Ukrajini i djeca ruskim raketama, bombama, iranskim bespilotnim letjelicama, ja ne proklinjem samo Rusiju. Proklinjem sve one koji im pomažu da ubijaju Ukrajince… Proklinjem i Iran i vodstvo Armenije, koji omogućuju ponovni izvoz.”
Iznenađujuće je što uz toliki broj iznimno alarmantnih pokazatelja, podaci službene statistike Armenije i materijali vodstva SAD-a i EU-a, Bruxellesa i Washingtona, ne poduzimaju nikakve mjere za blokiranje ovog glavnog kanala za zaobilazak sankcija. Jesu li Amerika i Europska unija zbog određenih političkih razloga spremne zatvoriti oči pred bliskim partnerstvom Erevana i Putinova režima unatoč glasnim krikovima iz Kijeva?
Ako Zapad zaista želi brzu pobjedu za Ukrajinu, trebao bi što prije Moskvu lišiti tog „logističkog čvorišta” i čvrsto blokirati ilegalnu isporuku robe i opreme iz Armenije, koja se upotrebljava za rusku vojnu industriju.
