Europska unija za Rusiju priprema novi 11. paket sankcija, a ovoga puta mjere će biti usmjerene i na zemlje koje pomažu Moskvi u izbjegavanju trgovinskog embarga Bruxellesa, javlja Politico.
Rusija, naime, krši europske sankcije, zahvaljujući svojim susjedima preko čijeg teritorija uvozi viskotehnološke komponente potrebne za vođenje rata. Iz tog razloga, na meti EU sankcija mogle bi se naći upravo zemlje Središnje Azije.
Izaslanik EU-a sa sankcije, David O'Sullivan, nedavno je otputovao u Tursku, Uzbekistan i Kazahstan kako bi pokušao procijeniti razmjere zaobilaženja sankcija Rusiji, a očekuje se da bi novi najavljeni paket trebao biti predstavljan tijekom utorka, dok predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen boravi u Kijevu povodom obilježavanja Dana Europe.
Delikatan popis proizvoda i zemalja
Zasluge za vješto rusko izbjegavanje europskih sankcija najviše se pripisuju Turskoj i Kini, ali europski diplomati upozoravaju da Ankara i Peking nisu neposredne mete sankcija i da bi se mjere protiv tako značajnih geostrateških trgovinskih partnera Europi mogle obiti o glavu.
U prijedlogu 11. paketa sankcija navedeno je da Europska komisija želi ciljati na 'osobe i subjekte koji zaobilaze restriktivne mjere Unije aktivnostima čiji je cilj ili rezultat onemogućavanje zabrana koje te mjere propisuju. To se, primjerice odnosi na tvrtke sa sjedištem u trećim zemljama, koje od tvrtki sa sjedištem u EU-u nabavljaju robu koja podliježe ograničenjima te je zatim isporučuju u Rusiju, izravno ili preko posrednika'.
Zanimljivo, u prijedlogu nisu navedene konkretne zemlje ili proizvodi, već se očekuje da će o tome odlučiti članice EU-a. Novi paket sankcija uključuje i popis 72 osobe i 31 subjekta.
Središnja točka nove mjere bila bi da se europskim tvrtkama brani prodaja osjetljive robe ruskim susjedima. U sankcijama bi se prvo navelo koji su to osjetljivi proizvodi, a zatim i zemlje u koje se ti proizvodi isporučuju.
Prve dojmove o prijedlogu europski će veleposlanici iznijeti u srijedu, ali dogovor se ne očekuje u skoro vrijeme, možda čak niti u sljedeća dva tjedna. I naravno, ovo još uvijek ne znači da će mjere biti i odobrene.
Otvaranje Pandorine kutije
Neke EU članice, naime, strahuju da Bruxelles ovim potezom otvara Pandorinu kutiju, jer otvara mogućnost da zemlje poput Turske ili Kine budu sljedeće na popisu sankcioniranih. S druge strane, jedan europski diplomat koji zagovara strože mjere, kazao je kako se 'nadao napunjenom pištolju na stolu, a trenutno pištolj nije čak ni napunjen'.
Veleposlanstva Kazahstana i Uzbekistana pri EU nisu se još oglasila o ovim najavama, ali poznato je da bi oštriji europski stav prema Kini odgovarao SAD-u. Europa se, pak, oklijeva udaljiti od Pekinga, a podjednako politički riskantnim smatra se i udaljavanje od Turske, s obzirom na nestabilnost turske politike uoči predstojećih izbora, ali i radi njezine važnosti u području migracijske politike. Turska je, naime, po tom pitanju već godinama tampon između EU-a i srednjeg Istoka.
Europska komisija vjeruje da će prijetnja kažnjavanjem srednjoazijskih zemalja biti dovoljno upozorenje, ali jedan diplomat upozorava da Europa 'treba biti spremna ispuniti' prijetnju prije nego što je izrekne, dok drugi diplomat kaže da je potrebno pronaći ravnotežu između zaobilaženja sankcija i održavanja gospodarskih veza s ključnim trgovinskim partnerima - Turskom i Kinom.
Kina je u već ponedjeljak odlučno reagirala na zasebnu mjeru u sklopu novog europskog paketa sankcija, kojom se cilja na sedam kineskih tvrtki za koje postoji sumnja da su već slale zabranjenu robu u Rusiju, izravno ili putem posrednika.
Ne tako brzo
"Pozivamo EU da ne ide ovih krivim putem, inače će Kina poduzeti čvrste mjere kako bi zaštitila svoje legitimne i zakonite interese", poručio je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova, Wang Wenbin.
Europska komisija uvjerena je, pak, da EU zemljama ostaje dovoljno prostora za uzmak ukoliko se ispostavi da je predložena mjera politički previše osjetljivo pitanje. Naime, odluka o dodavanju proizvoda ili zemlje na popis mora biti odobrena od strane svih 27 EU država. Dok bi to, s jedne strane, moglo pomoći da politički osjetljivju ideju podrže sve članice EU-a, s druge strane, takvo potencijalno pravo veta svake članice komplicira proceduru.
Za pristaše Ukrajine, novi europski paket sankcija dobra je vijest.
"Zadovoljan sam tim [paketom] sve dok je konačna odluka donesena… Sve sankcije koje štete ruskom ratnom stroju mi podržavamo", kaže estonski ministar vanjskih poslova, Margus Tsahkna.
