Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u srijedu Vijeću sigurnosti UN-a kako Hrvati priznaju da su neki njihovi sunarodnjaci počinili ratne zločine, ali odbijaju kolektivnu krivnju koja im se pripisuje nakon presude šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata na Haškom sudu (ICTY).
Službeni Zagreb žestoko je proteklih dana kritizirao pravomoćnu presudu hrvatskoj šestorci kojima je 29. studenoga potvrđena presuda od 111 godina zatvora za zločine nad muslimanima u hrvatsko-bošnjačkom sukobu 1993-94.
Zagrebu je prije svega neprihvatljiv zaključak sudaca da se radilo o međunarodnom sukobu i da je tadašnje vodstvo Hrvatske sudjelovalo u zločinačkom planu etničkog čišćenja muslimana s većinski hrvatskog teritorija Herceg-Bosne.
Izricanje presude zasjenilo je samoubojstvo u sudnici generala Slobodana Praljka, koji je popio cijanid nakon što je čuo da je osuđen na 20 godina zatvora.
"Nije lako smoći snagu i priznati da su neki od vaših sunarodnjaka počinili zločine i da za njih trebaju odgovarati. S tom smo se istinom u Hrvatskoj suočili, a isto očekujemo i od drugih", rekla je predsjednica na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a.
No, istaknula je da postoji razlika između pojedinačne odgovornosti i kolektivne krivnje.
"Odbijamo tumačenja nedavne presude u predmetu Prlić i dr. da su Hrvatska, tadašnje hrvatsko vodstvo ili hrvatski narod optuženi ili proglašeni krivima", istaknula je Grabar-Kitarović na sjednici VS-a posvećenoj završetku rada Haškog suda.
"Svako tumačenje ove presude izvan pravnog okvira i nepostojanje izričitih nalaza nužnih za utvrđivanje kaznene odgovornosti Hrvatske ili njena vodstva navodi na krivi trag i pogrešno je", naglasila je.
Predsjednica smatra da se presuda Hrvatima u BiH ne smije zlorabiti kako bi se implicirala kolektivna krivnja Hrvata u BiH ili onemogućavali njihovi legitimni politički ciljevi kao jednog od tri konstitutivna naroda u toj zemlji.
Istovremeno podsjeća kako su Hrvati u BiH bili žrtvama ratnih zločina koje je počinila većinski bošnjačka Armija BiH, posebice u Srednjoj Bosni. "Ti zločini još nisu kažnjeni", naglasila je.
Pozvala je vođe susjednih zemalja da se presude ICTY-a ne zlorabe, nego da se "ovaj trenutak smatra početkom razdoblja međusobnog razumijevanja, poštovanja i povjerenja".
"Moja je želja da rat i svu nesreću s ovih prostora ostavimo iza sebe, da iskažemo poštovanje svim žrtvama, osudimo sve zločine, ali da prvenstveno i iznad svega gledamo u budućnost", rekla je Grabar-Kitarović i izrazila poštovanje žrtvama zločina počinjenih na svim stranama, a posebno obiteljima nestalih osoba.
Ocijenjujući rad UN-ova suda osnovanog 1993., rekla je da Hrvatska "potpuno poštuje sve presude", iako povremeno izražava neslaganje s određenim aspektima njegova rada.
"Velikom prazninom u ostavštini suda" nazvala je to što je konačnu presudu izbjegao Slobodan Milošević i kritizirala ICTY što nikoga nije optužio za tromjesečnu opsadu Vukovara, a Ratka Mladića za zločine u Hrvatskoj.
No, dodala je da Hrvatska smatra kako je ICTY u velikoj mjeri opravdao očekivanja međunarodne zajednice, odigravši važnu ulogu u borbi protiv kulture nekažnjavanja i da je bio instrument u osiguranju odgovornosti za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid.
"Jednako je važna uloga suda što je dao glas više od stotini tisuća žrtava najtežih zločina", rekla je Grabar-Kitarović.
