Jaquelin Febrillet imala je 26 godina i radila je blizu Svjetskog trgovačkog centra (WTC) kada su 11. rujna 2001. džihadisti srušili njujorške 'blizance'. Danas je jedna od tisuća oboljelih od raka zbog izloženosti otrovnim tvarima nakon katastrofe.
Nakon terorističkih napada Febrillet, profesionalna sindikalistica, rodila je troje djece, a 2016. godine dijagnosticiran joj je rak koji je metastazirao. Toksični otpad i oblak pepela kojemu je bila izložena na dan katastrofe jedino je logično objašnjenje za njezinu bolest.
Richard Fahrer, danas 37-godišnjak i odnedavno otac, radio je na Manhattanu od 2001. do 2003. Prije 18 mjeseci dijagnosticiran mu je je agresivan rak debelog crijeva, koji općenito pogađa mnogo starije muškarce, a sam Fahrer nije za oboljenje imao nikakvih predispozicija.
Osim 3000 osoba ubijenih u samom napadu i više od 6000 ranjenih pri urušavanju tornjeva WTC-a, grad New York ne prestaje brojiti novooboljele od karcinoma i drugih teških bolesti, napose pluća, a što je povezano s toksičnim oblakom koji je tjednima lebdio nad južnim dijelom Manhattana.
Ne samo spasilačke ekipe
Prve žrtve bili su deseci tisuća vatrogasaca i volontera koji su raščišćavali ruševine WTC-a. Studija objavljena u znanstvenom časopisu 2011. pokazala da je da je u tih osoba povećan rizik oboljenja od raka. Zdravstveni program WTC-a, a riječ je o saveznom programu za osobe koje su preživjele terorističke napade 11/9, u registru ima 10.000 oboljelih od raka. Jaquelin Febrillet i Richard Fahrer samo su dio "običnih" ljudi koji su radili ili stanovali u južnom dijelu Manhatana u vrijeme katastrofe i ta kategorija neprestance raste.
Krajem 2019. više od 21.000 oboljelih bilo je uvršteno u program WTC-a, što je dvaput više nego u lipnju 2016. Među njima je gotovo 4000 oboljelih od raka, s time da su najčešći rak prostate, dojke ili kože.
Iako je "nemoguće za svakog pojedinca utvrditi točan uzrok (raka) jer nijedan krvni tekst neće pokazati 'žig WTC-a'", ipak nekoliko studija potvrđuje da je "postotak oboljelih od raka narastao između 10 i 30 posto u osoba koje su bile izložene česticama" na dan katastrofe, kaže David Prezant, glavni liječnik njujorških vatrogasaca. Postotak bi trebao rasti u budućnosti s obzirom na to da će ti ljudi starjeti i s obzirom na prirodu pojedinih oblika karcinoma kakvi su rak pluća ili mezoteliom koji se razvijaju od 20 do 30 godina, kaže Prezant.
"Nitko to nije mogao predvidjeti"
U tom kontekstu američki predsjednik Donald Trump ratificirao je u srpnju zakon kojim se s 2020. na 2090. pomiče krajnji rok za podnošenje zahtjeva za odštetu iz posebnog saveznog fonda za obeštećenje. Fond će se trajno popunjavati nakon što se potroši početnih 7,3 milijarde dolara, rečeno je. Prosječna odšteta kreće se u rasponu od 240.000 dolara po oboljeloj osobi do 682.000 dolara za obitelj preminule osobe.
Budući da je nekoliko puta pomicao granični datum za fond, američki Kongres je na kraju priznao da je potrebno pokriti troškove za "osobu koja je bila beba u vrijeme terorističkih napada pa sve do konca njezina života", objasnio je odvjetnik Matthew Baione koji zastupa oboljele Febrillet i Fahrera u postupcima koje su pokrenuli za dobivanje odštete.
"Nikada nije bilo napada koji bi se mogao usporediti s 11. rujna", ističe Baione. "Nitko nije mogao predvidjeti što će se dogoditi s milijardama tona građevinskog materijala koji je izgarao 99 dana", što je u zrak otpustilo neviđene količine kemijskih proizvoda, među njima dioksina, azbesta i drugih kancerogenih tvari.
Tek će se otkriti sve posljedice tragedije po zdravlje ljudi, no u međuvremenu Jaquelin Febrillet i Richard Fahrer žale što grad New York nije učinio više odmah nakon napada da zaštiti stanovnike te četvrti.
"Mogli su uložiti napore da spriječe izloženost zdravih odraslih ljudi (onečišćenju) i spriječiti ulazak u zonu katastrofe", kaže Fahrer. Prioritet im je bio "da se grad što prije vrati u 'normalu', pa se tako njujorška burza otvorila za samo nekoliko dana, no nikada nam nisu rekli da bi se nešto moglo dogoditi", žali se Febrillet.
