'Island je idući?!' Izjava dolila ulje na vatru, traži se očitovanje. Vojska stiže na Grenland
Francuska, Švedska, Njemačka, Britanija i Norveška najavile su u srijedu da će rasporediti vojno osoblje na otok za izviđačku misiju koja je dio danske vježbe 'Arctic Endurance'
Europska vojna misija počinje u četvrtak na Grenlandu, arktičkom teritoriju pod danskim suverenitetom koji priželjkuje predsjednik Donald Trump, dan nakon sastanka u Washingtonu između američkih, danskih i grenlandskih dužnosnika koji je rezultirao "neslaganjem u temelju".
Francuska, Švedska, Njemačka, Britanija i Norveška najavile su u srijedu da će rasporediti vojno osoblje na otok za izviđačku misiju koja je, prema izvoru iz francuskog Ministarstva oružanih snaga, dio danske vježbe "Arctic Endurance".
"Prvi francuski vojni elementi već su na putu. Slijedit će i ostali", napisao je francuski predsjednik Emmanuel Macron na X-u.
Tijek događaja:
Isprika za 'neukusnu' šalu oko Islanda
16.41- Billy Long, potencijalni američki veleposlanik na Islandu, ispričao se zbog svojih komentara o tome da Island postane 52. savezna država Sjedinjenih Država. Rekao je da je to bila samo šala.
Jučer je objavljeno da se Long našalio s američkim zakonodavcima da će Island postati 52. savezna država Sjedinjenih Država te da će on sam preuzeti dužnost guvernera. Američka vlada nominirala je Longa za veleposlanika na Islandu, ali on još nije imenovan na tu dužnost, objavio je islandski portal Fréttablaðið.
Jučer je objavljeno da se Long našalio s američkim zakonodavcima da će Island postati 52. savezna država Sjedinjenih Država te da će on sam preuzeti dužnost guvernera. Američka vlada nominirala je Longa za veleposlanika na Islandu, ali on još nije imenovan na tu dužnost.
Arctic Today izvještava da se Long ispričao zbog svojih komentara.
„Nije bilo ništa ozbiljno, bio sam s ljudima koje nisam vidio tri godine i šalili su se o tome da je Jeff Landry guverner Grenlanda, a onda su se počeli šaliti na moj račun i ako je netko to loše shvatio, ispričavam se“, citira se Long.
Njegovi komentari izazvali su široko rasprostranjeni bijes na Islandu.
Čak se pokrenula peticija koja je skupila oko 2400 potpisa da se Longa odbije kao veleposlanika.
Zavrilo na Islandu
16.07 - Izjava Billyja Longa, kandidata američkog predsjednika Donalda Trumpa za veleposlanika na Islandu, izazvala je nemire na atlantskom otoku.
Prema Politicu, Billy Long se nedavno našalio da će Island postati 52. savezna država Sjedinjenih Država te da će on biti njezin guverner. S obzirom na prijetnje Grenlandu, izjava je potaknula islandsko Ministarstvo vanjskih poslova da zatraži objašnjenje.
"Ministarstvo vanjskih poslova kontaktiralo je američko veleposlanstvo na Islandu kako bi potvrdilo točnost navodnih izjava", rekli su iz islandskog Ministarstva vanjskih poslova za Politico.
Billy Long je republikanac i bivši član Kongresa. Preko 2000 Islanđana potpisalo je peticiju kojom pozivaju islandsku vladu da ga odbaci kao veleposlanika.
Članovi Kongresa dali podršku Grelnadu
15.41 - Dansko veleposlanstvo u Washingtonu posjetilo je 40 članova Kongresa i drugih koji se nazivaju prijateljimanakon sastanka s potpredsjednikom J. D. Vanceom kako bi pokazali svoju podršku.
Objavio je danski veleposlanik u Sjedinjenim Državama, Jesper Møller Sørensen, na društvenoj mreži X.
Kongres se sastoji od ukupno 535 članova.
Don Bacon, republikanski član Zastupničkog doma na svom X-u također se protivi američkom preuzimanju Grenlanda:
"Zvučimo kao Rusija ili Kina", napisao je i dodao: "Grenland je saveznik SAD-a, a razgovori o invaziji na najveći svjetski otok potkopavaju najbliže saveze SAD-a."
"Priča o kontroliranju Grenlanda zvuči kao Kina ili Rusija", naveo je.
Grenlandski premijer uputio zahvale
13.44 - U objavi na Facebooku, grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen zahvalio je danskom i grenlandskom ministru vanjskih poslova na razgovorima održanima u Washingtonu, koje je opisao kao ozbiljne, ali konstruktivne.
Posebno je pozdravio odluku o osnivanju radne skupine koja bi trebala nastaviti rješavati otvorena pitanja i nesuglasice među uključenim stranama.
"Dijalog i diplomacija jedini su ispravan put naprijed, čak i kada su ulozi visoki, a pritisak snažno prisutan", poručio je.
Istodobno je naglasio kako mora biti "apsolutno jasno" da svaka rasprava mora počivati na poštovanju ustavnog položaja, međunarodnog prava te prava na vlastitu državu.
Priznao je da je sigurnosna situacija ozbiljna te da su geopolitički interesi u regiji veliki, no pozvao je na jedinstvo, smirenost i odgovorno postupanje u nastavku ovih razgovora.
Danska premijerka: 'Postoji temeljno neslaganje'
12.25 - Danska premijerka Mette Frederiksen reagirala je na sinoćnji sastanak s američkim predstavnicima u Washingtonu, upozorivši da "postoji temeljno neslaganje” oko "američke ambicije da preuzmu Grenland".
U objavi na Facebooku, Frederiksen je naglasila da će danska vlada "nastaviti s našim naporima kako bismo spriječili da se ovaj scenarij ostvari".
Napomenula je da unutar NATO‑a postoji sve veći konsenzus o jačanju vojne prisutnosti u Arktiku, kao dijela šire europske i transatlantske sigurnosti.
Premijerka je rekla da je Danska “značajno” investirala u nove arktičke sposobnosti, te se očekuje da će brojni saveznici doprinijeti zajedničkim vježbama.
Obrana i zaštita Grenlanda zajednički je interes cijelog NATO saveza.
Frederiksen je dodala da će vlada u petak informirati čelnike drugih političkih stranaka o ishodu razgovora.
Tusk: 'Poljska neće slati vojnike'
12.21 - Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da Poljska neće poslati vojnike na Grenland, unatoč novoj europskoj misiji koja ima za cilj jačanje sigurnosti u Arktiku.
Poljska je snažno fokusirana na jačanje svoje obrane na istočnom krilu NATO-a, dok se suočava s sve agresivnijom Rusijom i nastavkom intenzivnih napada na Ukrajinu.
Rekao je da će učiniti sve što je u njegovoj moći da Europa ostane ujedinjena u podršci Danskoj i Grenlandu, prenosi Reuters.
Tusk je također upozorio protiv bilo kakve američke intervencije u Grenlandu, navodeći da bi "pokušaj da jedna članica NATO-a preuzme dio teritorija druge članice NATO-a bio politička katastrofa" i "kraj svijeta kakvog poznajemo".
Rusija je zabrinuta?
10.45 - Rusija je poručila da je "ozbiljno zabrinuta" zbog raspoređivanja pripadnika NATO-a na Grenlandu, nakon izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa o tom teritoriju.
"Razvoj situacije na krajnjem sjeveru za nas predstavlja ozbiljan razlog za zabrinutost", navelo je rusko veleposlanstvo u Belgiji, gdje se nalazi sjedište NATO-a, u priopćenju objavljenom kasno u srijedu. Dodaje se da NATO "jača svoju vojnu prisutnost pod lažnim izgovorom rastuće prijetnje iz Moskve i Pekinga".
10.37 - Zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije Dmitrij Medvedev komentirao je jučerašnju izjavu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.
"Galski pijetao zakukurikao je da bi, ako se dirne u suverenitet Danske, posljedice bile bez presedana. Jao, što će učiniti?! Otmica predsjednika SAD-a? Nuklearni udar na SAD? Ma naravno da ne. Samo će se us*ati u gaće i prepustiti Grenland. A to bi bio sjajan europski presedan", napisao je Medvedev na X-u.
Podsjetimo, Macron se jučer osvrnuo na nastojanja američkog predsjednika Donalda Trumpa da preuzme kontrolu nad arktičkim teritorijem. "Ne podcjenjujemo izjave o Grenlandu", rekao je Macron, a prenijela je glasnogovornica vlade Maud Bregeon.
"Kad bi bio ugrožen suverenitet neke europske zemlje i saveznika, posljedice toga bile bi neviđene. Francuska vrlo pomno prati situaciju i djelovat će u potpunosti solidarno s Danskom i njezinim suverenitetom", dodao je.
Pristizanje na otok
10.28 - Cilj misije je procijeniti mogućnost budućeg vojnog angažmana kojim bi se pružila potpora Danskoj u osiguravanju stabilnosti i sigurnosti u regiji, posebno kada je riječ o pomorskom nadzoru, priopćilo je njemačko Ministarstvo obrane.
"Istraživanje Grenlanda" održat će se od četvrtka do subote, podijelili su iz njemačkog ministarstva, dodajući da šalju 13 članova.
Britanska vlada potvrdila je da je jedan britanski vojni časnik raspoređen na zahtjev Danske kako bi se pridružio izviđačkoj skupini uoči planirane vježbe Arctic Endurance.
"Dijelimo zabrinutost predsjednika Trumpa za sigurnost Dalekog sjevera. Vidite to kao dio zemalja NATO-a i JEF-a koje pojačavaju sigurnost na Dalekom sjeveru“, rekao je glasnogovornik. To je "intenziviranje vježbi kako bi se odvratila ruska agresija i kineske aktivnosti".
Zemlje JEF-a su nordijske Danska, Finska, Island, Švedska i Norveška, baltičke Latvija, Litva i Estonija te Nizozemska i Velika Britanija.
U srijedu je danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen osudio Trumpovu želju da "osvoji" Grenland, nakon sastanka u Bijeloj kući s američkim dužnosnicima. "Predsjednik je jasno izrazio svoje stajalište, a naše je drugačije“, rekao je novinarima.
"Dakle, još uvijek imamo neslaganje u temelju, ali također prihvaćamo da se ne slažemo", dodao je, najavljujući osnivanje "radne skupine na visokoj razini kako bi se istražilo možemo li pronaći zajednički put". Izjavio je da Kopenhagen želi "blisko surađivati sa Sjedinjenim Državama, ali to, naravno, mora biti suradnja puna poštovanja".
Danskog ministra i njegovu grenlandsku kolegicu Vivian Motzfeldt u Bijeloj kući primili su potpredsjednik JD Vance i državni tajnik Marco Rubio. "Bilo je vrlo intenzivno za sve nas, ali želim vam reći da je današnji sastanak prošao jako dobro", osvrnula se Motzfeldt.
"Imam vrlo dobre odnose s Danskom i vidjet ćemo kako će se sve ovo razvijati. Mislim da će se pronaći rješenje“, rekao je Donald Trump, koji nije prisustvovao sastanku, novinarima u Bijeloj kući. Nekoliko sati ranije, na svojoj društvenoj mreži Truth Social ponovio je da Sjedinjene Države "trebaju Grenland iz razloga nacionalne sigurnosti. Ključan nam je za Zlatnu kupolu koju gradimo". Prvi je to put da je povezao ovaj masovni američki projekt raketne obrane s posjedovanjem Grenlanda.
"Pseće zaprege"
10.20 - Donald Trump ponavlja da Sjedinjene Države trebaju Grenland kako bi obuzdale napredak Rusije i Kine na Arktiku i ne isključuje upotrebu sile za njegovo zauzimanje.
Tijekom rasprava, Bijela kuća objavila je karikaturu koja prikazuje dvije pseće zaprege okrenute prema dva moguća odredišta: Americi, koju simbolizira Bijela kuća pod prostranim plavim nebom, ili Kini i Rusiji, koje predstavljaju Veliki zid i Crveni trg u mraku. Na Grenlandu nema kineskih brodova ni "velikih" ulaganja, rekao je danskom tisku Løkke Rasmussen.
Uoči sastanka u Washingtonu, crveno-bijele grenlandske zastave pojavile su se u izlozima trgovina u glavnom gradu teritorija, Nuuku, na prozorima kuća, na krovovima automobila i autobusa, pa čak i na sajli dizalice, prema riječima novinara AFP-a u gradu.
"Vrlo je zastrašujuće, ovo je golema stvar", komentirala je Vera Stidsen, 51-godišnja učiteljica, koju smo sreli izlazeći iz supermarketa. "Nadam se da ćemo u budućnosti moći nastaviti živjeti kao i do sada: u miru i bez ometanja", rekla je za AFP.
U pokušaju da umiri Washington, Kopenhagen je obećao da će od srijede "pojačati svoju vojnu prisutnost" na Grenlandu i započeti dijalog s NATO-om kako bi povećao savezničku prisutnost na Arktiku.
Prethodno je Danska napomenula da je uložila gotovo 90 milijardi kruna (12 milijardi eura) u jačanje arktičke obrane. No, Donald Trump ismijava danske napore. U srijedu je ponovio da te "dvije pseće zaprege nisu dovoljne" za obranu teritorija od Rusije ili Kine.
Što se događali tijekom jučerašnjeg dana?
10.15 - Danski ministar vanjskih poslova izjavio je da postoji "temeljno neslaganje" sa Sjedinjenim Američkim Državama oko Grenlanda nakon razgovora održanih u Bijeloj kući.
Lars Løkke Rasmussen rekao je da je sastanak s potpredsjednikom JD Vanceom i državnim tajnikom Marcom Rubiom u srijedu bio "otvoren i konstruktivan", no dodao je kako američki predsjednik Donald Trump inzistira na "osvajanju" Grenlanda, što je, kako je naglasio, "potpuno neprihvatljivo".
"Vrlo, vrlo jasno smo dali do znanja da to nije u interesu Danske", rekao je Rasmussen.
Trump je nakon sastanka ponovno potvrdio svoj interes za preuzimanje tog resursima bogatog otoka, stav koji je uzdrmao europske saveznike i dodatno zaoštrio odnose unutar NATO-a.
Jednosatni razgovori između SAD-a, Danske i Grenlanda nisu donijeli veliki proboj, no sve su se strane složile oko osnivanja radne skupine na visokoj razini koja bi trebala raspravljati o budućnosti autonomnog danskog teritorija.
Rasmussen je rekao da postoje "crvene linije" koje SAD ne može prijeći te da će se radna skupina sastati u idućim tjednima u pokušaju pronalaska kompromisa. Dodao je i da su Danska i Grenland otvoreni za mogućnost otvaranja dodatnih američkih vojnih baza na otoku.
Rasmussen je također priznao da u Trumpovu stajalištu postoji "zrno istine" kada je riječ o jačanju sigurnosti radi suzbijanja ruskih i kineskih interesa na Arktiku. No istaknuo je da tvrdnje američkog predsjednika o prisutnosti ruskih i kineskih ratnih brodova oko Grenlanda "nisu točne".
Trump je više puta izjavio da je preuzimanje Grenlanda ključno za nacionalnu sigurnost SAD-a.
Sjedinjene Države već imaju više od 100 vojnika stalno raspoređenih u bazi Pituffik na sjeverozapadnom dijelu Grenlanda, postrojenju koje SAD koristi još od Drugog svjetskog rata.
Prema postojećim sporazumima s Danskom, SAD ima pravo dovesti na Grenland onoliko vojnika koliko želi.
Razgovori su se odvijali u trenutku kada su europski saveznici brzo iskazali potporu Grenlandu.
Švedska je u srijedu obećala poslati oružane snage na teritorij na zahtjev Danske. Francuski ministar vanjskih poslova izjavio je da zemlja sljedećeg mjeseca planira otvoriti konzulat na otoku.
Njemačka je u izjavi za BBC navela da će poslati ¨"izvidnički tim" na Grenland kako bi ispitao opće uvjete za moguće vojne doprinose u potpori Danskoj u osiguravanju sigurnosti regije”.
Danska je poručila da će se vojno jačanje na Grenlandu provoditi "u bliskoj suradnji sa saveznicima".
"Geopolitičke napetosti proširile su se i na Arktik", stoji u priopćenju.
Nije jasno razmatra li predsjednik uporabu vojne sile za zauzimanje otoka, a u srijedu je ponovno odbio isključiti tu mogućnost.
Među opcijama koje se, prema navodima, razmatraju jest i kupnja teritorija – iako ni Danci ni Grenlanđani ne tvrde da je Grenland na prodaju.
Trump tvrdi da je kontrola nad teritorijem ključna za njegov planirani raketni obrambeni sustav Golden Dome.
Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da se većina stanovnika Grenlanda protivi prelasku pod američku kontrolu.
Protiv toga je i većina Amerikanaca. Prema anketi Reuters/Ipsosa objavljenoj u srijedu, samo 17 posto Amerikanaca podržava da SAD preuzme Grenland, dok se 47 posto protivi Trumpovu nastojanju da se otok stekne.
Najnoviji razgovori o Grenlandu slijede nakon američkih vojnih operacija u Venezueli i protiv ciljeva ISIS-a u Siriji. Trump je također zaprijetio vojnom akcijom kako bi zaustavio iranski obračun s rastućim prosvjednim pokretom koji potresa zemlju.
POGLEDAJTE VIDEO: Glavni grad Grenlanda sa strahom čeka rasplet u Washingtonu: 'Pod ogromnim smo pritiskom'
403 Forbidden
EP RUKOMET