Službeni Kijev reagirao je na nedavnu rusku aneksiju četiriju ukrajinskih regija zahtjevom za pridruživanje NATO-savezu. Nekoliko zemalja članica osmah je prouprlo zahtjev Ukrajine: Poljska, Rumunjska, Slovačka, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Međutim, šef NATO-a Jens Stoltenberg izbjegava javno poduprijeti ukrajinski zahtjev, dok je američki savjetnik za sigurnost Jake Sullivan rekao da zahtjev Kijeva treba odgoditi.
Euronews je izlistao pet razloga zašto Ukrajina vjerojatno neće uskoro ući u NATO.
1. Riskira se širenje rata
Prema članku 5. Ugovora o kolektivnoj obrani NATO-a, ako je jedna država članica napadnuta, sve ostale to moraju smatrati napadom na sebe i priskočiti u pomoć svome savezniku. To znači da bi, ako Ukrajina uđe u NATO dok je još u ratu s Rusijom, članak 5 bio aktiviran.
"Postoje rizici eskalacije u članstvu Ukrajine", kaže John Williams, profesor na Sveučilištu Durham i stručnjak za međunarodnu politiku, upozoravajući da bi to moglo dovesti do "scenarija iz noćne more". “NATO bi bio uključen u rat na mnogo izravniji način, a druge članice NATO-a koje graniče s Rusijom, poput baltičkih država i Poljske, mogle bi postati bojište", dodaje.
Trenutna nevoljkost ne znači i trajno zatvaranje vrata Ukrajini. Kada rat završi, Ukrajina bi se mogla pridružiti savezu.
"Idemo prvo završiti sukob", kaže Jamie Shea, bivši zamjenik pomoćnika glavnog tajnika NATO-a. "Za sada je ključno pitanje očuvati Ukrajinu kao funkcionalnu državu i maknuti ruske snage s njenog teritorija. Hajdemo najprije skuhati današnji ručak, a onda se pobrinuti o tome što ćemo jesti sljedeći tjedan", slikovito se izrazio Shea.
2. Članstvo u NATO-u Ukrajini nije potrebno
NATO je u velikoj mjeri već "predan NATO-u". Uz desetke milijardi eura vojne i financijske pomoći pojedinih članica, sam NATO pruža ogromnu potporu Ukrajini, koordinirajući bilateralnu pomoć i isporuku humanitarne pomoći.
"To je ironično. Svo oružje koje dolazi u Ukrajinu znači da, na neki način, Ukrajina već ima sigurnosno jamstvo NATO-a i bez članstva. Ponekad možete imati puno koristi od NATO-a, a da se zapravo i ne pridružite savezu", kazao je Shea navodeći primjer Kosova, koje je kasnih 1990-ih potpomognuto mirovnim snagama saveza.
Isto vrijedi i za nuklearnu prijetnju. Nakon izjave čečenskog čelnika Ramzana Kadirova da bi Rusija trebala upotrijebiti nuklearno oružje male snage u Ukrajini, Washington je rekao da će oštro uzvratiti, a bivši direktor CIA-e David Petraeus tvrdi da bi u tom slučaju SAD uništio ruske trupe u Ukrajini i potopio cijelu crnomorsku flotu.
3. Ukrajina 'nije spremna' za članstvo
Prije nego što se pridruže NATO-u, zemlje najprije moraju ispuniti određene ekonomske, političke i vojne standarde. Prema prof. Williamsu, Ukrajina je na "dobrom putu" do ispunjavanja kriterija za članstvo, ali ima i problema s demokratskim institucijama i procesima borbe protiv korupcije.
"Nije prošlo puno vremena otkad su izbori u Ukrajini bili prilično korumpirani, ali i od masovnih uličnih prosvjeda koji su Ukrajinu pokušali dovesti na put da postane moderna, liberalna i demokratska europska država. Sadašnji put izgleda nepovratan, Putin je to zajamčio. Ali to je dug put i ima još puno posla za političke institucije u Ukrajini", smatra prof. Williams.
Nastojanje Ukrajine da se pridruži Europskoj uniji suočava se sa sličnim poteškoćama, uz zabrinutost oko toga hoće li Kijev ispuniti kriterije i očekivanja. Ipak, postoje nade da će rat poboljšati sposobnost Ukrajine da ispuni zahtjeve NATO-a, posebice one vojne.
"Ukrajina će iz ovoga rata izaći s vjerojatno jednom od najboljih vojski jer je primila mnogo zapadne opreme, a njeni vojnici prošli puno obuke. To je dugoročno čine privlačnijim kandidatom", rekao je Shea.
4. Teško je pridobiti podršku svih članica
Prema pravilima NATO-a, nove članice mogu biti primljene u članstvo samo ako se složi svih 30 članica. Ako se makar jedna ne slaže, to može omesti ili čak posve obustaviti cijeli proces. Švedska i Finska naišle su na tu poteškoću sa svojim zahtjevima za članstvom u NATO-u jer je Turska u početku imala prigovore. Na isti način, Mađarska bi mogla praviti probleme za kandidaturu Ukrajine. Te dvije susjedne zemlje vode dugogodišnji spor oko prava mađarske manjine u Ukrajini. Od 2017. godine, kada je Ukrajina proglasila ukrajinski jezik obveznim jezikom u osnovnim školama, Mađarska je više puta blokirala pokušaj Ukrajine da se integrira u NATO i u EU.
"Viktor Orban je tip koji će praviti probleme ako osjeti da ima podršku javnosti. Pogledajte samo njegov dosje u EU", napominje Shea.
Orban je u više navrata kritizirao strategiju Zapada prema Rusiji i pozicionirao se kao Putinov saveznik, kritizirajući sankcije Rusiji. No, prepreke Ukrajini vrebaju u još nekim europskim prijestolnicama.
"Veliko je pitanje hoće li se Francuska i Njemačka složiti s prijemom Ukrajine", kaže William Alberque, direktor strategije, tehnologije i kontrole naoružanja u Međunarodnom institutu za strateške studije.
Godine 2008. i Pariz i Berlin blokirali su pokušaje Ukrajine i Gruzije da se pridruže savezu, dok je u veljači 2022. - samo tjedan dana prije invazije - njemački kancelar Olaf Scholz rekao da članstvo Ukrajine nije u planu.
5. Bila bi to 'propagandna pobjeda' Putina
Ruski predsjednik Vladimir Putin neprestano ponavlja da NATO predstavlja prijetnju Rusiji pa je time rutinski opravdavao i invaziju na Ukrajinu, tvrdeći da bi ulazak te zemlje u NATO predstavljao opasnost za ruski teritorijalni integritet. Ako bi se Ukrajina pridružila NATO-ovom integriranom obrambenom planu, Shea tvrdi da bi to neizbježno značilo postavljanje zapadnih trupa i vojnih baza na ukrajinskom tlu.
"To bi Putinu dalo ogroman propagandni poticaj. On se silno, čak očajnički trudi uvjeriti Ruse da postoji vanjska egzistencijalna prijetnja Rusiji od NATO-a pa bi prijem Ukrajine u NATO išao na ruku toj njegovoj priči. A tko želi Putinu dati u ruke maslinovu grančicu", još jednom se slikovito izrazio Jamie Shea, bivši zamjenik pomoćnika glavnog tajnika NATO-a.
Dužnosnici NATO-a i zapadni političari više puta su ponovili da je rat u Ukrajini sukob između Kijeva i Moskve, a američki predsjednik Joe Biden rekao je da neće uvući savez u širi sukob oko Ukrajine. Bilo je zabrinutosti da bi ova "propagandna pobjeda" mogla doći u krivo vrijeme, usred munjevitog napredovanja Ukrajine na bojištu i rasta antiratnog raspoloženja u Rusiji.
"Putin diljem Europe ostvaruje vlastite noćne more. Ukrajina se pridružila Zapadu i zauvijek Rusiji okrenula leđa, Finska i Švedska ulaze u NATO… Stvarno je dobar u pucanju samome sebi u nogu", kazao je za Euronews William Alberque iz Međunarodnog instituta za strateške studije.
