Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg istaknuo je nužnost nastavka potpore Ukrajini, ali je priznao da to neće biti lak zadatak i da će Europa platiti cijenu zbog pomoći Kijevu. Iznio je to stajalište u utorak navečer u intervjuu njemačkoj televiziji ZDF, prenosi Global Euronews.
"Svjedoci smo podrške bez presedana europskih NATO saveznika, Njemačke, Kanade, SAD-a i mnogih drugih zemalja diljem svijeta. Danas sam sudjelovao na forumu Krimske platforme ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog – i poruka koju su tamo poslali svi prisutni čelnici bila je jasna: solidarni smo s Ukrajinom i podržavat ćemo je dok god bude potrebno. Ovo je signal NATO saveznika", rekao je Stoltenberg.
Priznao je, međutim, da pružanje vojne potpore Kijevu nije nimalo lak zadatak. "Ne kažem da je lako. To zahtijeva naporan rad. Namjeravam raditi s ostalim čelnicima Sjevernoatlantskog saveza u Europi i Sjevernoj Americi kako bismo osigurali nastavak naše potpore", rekao je glavni tajnik NATO-a.
Oštra zima
Istodobno je istaknuo doprinos Njemačke po ovom pitanju, ali je izrazio nadu da će vlada učiniti više. Međutim, Stoltenberg je upozorio da će nadolazeća zima biti oštra.
"Platit ćemo visoku cijenu za našu podršku Ukrajini zbog sankcija i, naravno, zbog činjenice da Rusija koristi energiju kao oružje. Ali moramo shvatiti da nema druge alternative", rekao je Stoltenberg.
Glavni tajnik NATO-a zaključio je da zapadne zemlje moraju nastaviti svojim odabranim kursom kako bi "povećale vjerojatnost prihvatljivog ishoda sa stajališta Ukrajine". Naglasio je da je najbolje što možemo učiniti pružiti vojnu, financijsku, humanitarnu i gospodarsku potporu toj zemlji.
Potpora će trajati godinama?
Stoltenberg je napomenuo da će možda biti potrebno i godinama podupirati Ukrajinu. "Imat će to posljedice ne samo u vojnoj sferi, već i u industriji", rekao je, dodavši da je potrebno povećati proizvodnju.
"Imamo dvije uloge kao NATO: moramo podržati Ukrajinu, nama bliskog partnera. Drugi je spriječiti eskalaciju rata", rekao je, podsjetivši da članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora, potpisanog u Washingtonu 1949., predviđa kolektivni odgovor u slučaju "oružanog napada na jednu ili više" članica NATO-a.
