Otmice, likvidacije i špijuni: Je li Njemačka novo bojište iranskih tajnih službi?
Iranci u egzilu u fokusu su obavještajnih službi iranskog režima. Od početka masovnih prosvjeda u Iranu tamošnje vlasti navodno snose odgovornost za tisuće mrtvih
Dok vlastodršci u Iranu uz krajnju brutalnost i bezobzirnost pokušavaju ugušiti ustanak naroda, Iranci u egzilu širom svijeta strepe za sudbinu svojih članova obitelji i prijatelja. Samo u Njemačkoj, prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, živi oko 295.000 ljudi iranskog porijekla (stanje 2024.). Gotovo polovica njih imala je 2021. njemačko državljanstvo, piše Deutsche Welle.
Posebno ugroženi: ljudi iz politike i medija
Mnogi od njih, pored brige za rodbinu u domovini, moraju razmišljati i o vlastitoj sigurnosti. Posebno ako se politički angažiraju ili rade u novinarstvu. Tada brzo dospijevaju na nišan iranskih obavještajnih službi koje su, prema saznanjima njemačke Službe za zaštitu ustavnog poretka, vrlo aktivne – i opasne.
„Borba protiv oporbenih grupa i pojedinaca u zemlji i inozemstvu je u fokusu iranskih obavještajnih aktivnosti", stoji u standardnoj formulaciji godišnjih izvještaja Službe za zaštitu ustavnog poretka. I dalje: „Za vlasti Irana takve grupe predstavljaju prijetnju opstanku njihove vladavine. To se posebno jasno vidi u ponovljenom nasilnom gušenju prosvjeda."
Otmice i ciljane likvidacije
Rečenice zastrašujuće aktualne s obzirom na eskalaciju nasilja islamskog režima u Iranu. Više tisuća ljudi navodno je već ubijeno. Podaci o uhićenjima i žrtvama, međutim, ne mogu se provjeriti iz neovisnih izvora.
Teško je procijeniti intenziviraju li sada iranske obavještajne službe aktivnosti u Njemačkoj. U načelu vrijedi ono što tajna služba već godinama promatra: „Aktivnosti špijuniranja iranskih obavještajnih službi često služe pripremi državno-terorističkih akcija, uključujući otmicu ili čak ubojstvo ciljanih osoba."
Nijemac iranskog porijekla otet i ubijen
Služba za zaštitu ustavnog poretka ozbiljno upozorava da i osobe koje žive u Njemačkoj mogu postati žrtve takvih operacija. Podsjeća na slučaj čovjeka s iranskim i njemačkim državljanstvom. Džamšid Šarmahd otet je 2020. tijekom putovanja u susjednu zemlju Irana, a četiri godine kasnije pogubljen - kako je prvobitno javljeno. No, kasnije se tvrdilo da je umro neposredno prije planirane egzekucije.
Služba za zaštitu ustavnog poretka iza toga vidi obrazac: „Može se pretpostaviti da Iran i dalje namjerno hapsi zapadne državljane pod izmišljenim izgovorima i koristi ih kao sredstvo pritiska u vidu ‘politike talaca'." Cilj je ostvarivanje političkih interesa, na primjer razmjena za osobe pritvorene u inozemstvu.
Njemačka zatvorila sve iranske konzulate
Na smrt Nijemca iranskog porijekla njemačka vlada je reagirala 2024. zatvaranjem tri iranska generalna konzulata u Frankfurtu na Majni, Münchenu i Hamburgu. Dio diplomatskog osoblja morao je napustiti Njemačku. Iran od tada ima samo veleposlanstvo u Berlinu.
Ukidanjem konzulata režimu je vjerojatno u Njemačkoj postalo teže postavljanje špijuna pod krinkom diplomata – ova praksa je raširena širom svijeta. Za Iran je špijunaža u inozemstvu posebno važna zbog dugogodišnjih sankcija, kako bi pribavio znanje, između ostalog, za svoj sporni nuklearni program.
Kibernetički napadi i protiv oporbenjaka
Kibernetička špijunaža je već dugo dio repertoara iranskih obavještajnih službi, prema saznanjima Službe za zaštitu ustavnog poretka barem od 2013. godine. Tu ulogu imaju gospodarski interesi, ali i pokušaji zastrašivanja onih koje režim smatra najgorim neprijateljima: ljudi koji se zalažu za slobodu mišljenja i ljudska prava.
No aktivnosti iranskih službi u Njemačkoj daleko prelaze gospodarsku špijunažu i praćenje oporbene iranske dijaspore. Potencijalne mete su i izraelske i židovske institucije, jer Iran negira pravo Izraela na postojanje.
Napad zapaljivim sredstvom blizu sinagoge
U studenome 2022. u Bochumu je oštećena škola u blizini lokalne sinagoge zapaljivim sredstvom. Počinitelj je naredne godine osuđen na višegodišnju zatvorsku kaznu pred Višim pokrajinskim sudom u Düsseldorfu.
Sud je utvrdio da je planiranje napada poteklo od jedne državne iranske institucije.
POGLEDAJTE VIDEO: Tvrtko Jakovina kod Mojmire raskrinkao pitanje Grenlanda i Irana: 'Iz zraka se režimi ne ruše'
403 Forbidden
EP RUKOMET