Odluka Švedske da se s pandemijom koronavirusa nosi na svoj način dovela je do velikog broja smrtnih slučajeva, a ni gospodarstvo nije bilo pošteđeno štete. Otkako se koronavirus pojavio u Europi, Švedska je privukla pažnju svjetske javnosti provodeći svoj neortodoksni eksperiment na otvorenom. To je nagnalo svijet da se zapita što se dogodi kada vlada u pandemiji dopušta da se život odvija nesmetano.
Evo što se dogodilo: Ne samo da je umrlo tisuće više ljudi nego u susjednim skandinavskim zemljama koje su proglasile "lockdown", nego je i švedska ekonomija prošla tek malo bolje od njihovih, piše New York Times.
Lažni izbori između očuvanja života i radnih mjesta
"Doslovno nisu dobili ništa. Sami sebi su nanijeli ranu, a bez ekonomske koristi", kaže Jacob F. Kirkegaard s Instituta za međunarodnu ekonomiju Peterson u Washingtonu.
Rezultati švedskog modela vide se i izvan te zemlje. U SAD, gdje se virus širi zabrinjavajućom brzinom, mnoge su države na nagovor predsjednika Donalda Trumpa izbjegavale "zaključavanje" ili su prerano ukinule restriktivne mjere pod pretpostavkom da će to potaknuti ekonomski oporavak te omogućiti ljudima povratak na radna mjesta, u trgovine i restorane. U Velikoj Britaniji premijer Boris Johnson, koji je čak bio i hospitaliziran zbog Covid-19, prošlog je vikenda otvorio pubove i restorane nastojeći obnoviti normalan gospodarski život.
Zajednička svim tim pristupima jest pretpostavka da vlade moraju uspostaviti ravnotežu između spašavanja života i očuvanja radnih mjesta. Međutim, sumorni rezultati Švedske - veća smrtnost i gotovo jednaka ekonomska šteta kao i u njenim susjednim zemljama koje su imale restriktivnije mjere - sugeriraju da je navodni izbor između života i radnih mjesta lažan.
Pretrpjeli gotovo jednaku štetu kao 'zaključani' susjedi
Neuspjeh u nametanju socijalne distance istodobno može ljude koštati i života i radnih mjesta. Švedska je polagala nade u razboritost svojih građana izbjegavajući donositi restriktivne mjere. Vlada je dopustila da restorani, teretane, trgovine, igrališta i većina škola ostanu otvoreni. S druge strane, Danska i Norveška su uvele stroge karantene, zabranile veća okupljanja te zatvorile trgovine i restorane.
Više od tri mjeseca kasnije u Švedskoj je, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 5.420 umrlih od Covida-19. To možda ne zvuči strašno u usporedbi s više od 129.000 umrlih Amerikanaca, ali Švedska je zemlja sa samo 10 milijuna stanovnika. Na milijun ljudi Švedska je imala 40 posto više smrtnih slučajeva od SAD, 12 puta više od Norveške, sedam puta više od Finske i šest puta više od Danske, piše New York Times. Tek se sada doznaju podaci da je Švedska, iako je omogućila svome gospodarstvu da nesmetano funkcionira, ipak pretrpjela štetu koja joj ugrožava poslovanje i smanjuje gospodarski rast gotovo jednako kao i u spomenutim susjednim zemljama.
Ekonomisti se čude ustrajavanju Švedske na svom modelu
Švedska središnja banka očekuje da će ovogodišnji gospodarski pad biti 4,5 posto, što je revidirana prognoza u odnosu na ranije očekivanih 1,3 posto. Stopa nezaposlenosti od ožujka do svibnja narasla je sa 7,1 na 9 posto. Za usporedbu, u Danskoj se do kraja godine očekuje gospodarski pad od 4,1 posto, a stopa nezaposlenosti u svibnju je bila 5,6 posto. Ukratko, Švedska je imala znatno višu stopu smrtnosti, a pritom nije ostvarila očekivane gospodarske rezultate.
Naime, koronavirus se ne zaustavlja na državnim granicama pa unatoč odluci vlade da dozvoli normalno odvijanje domaćeg gospodarstva, švedske tvrtke našle su se u istim okolnostima kakve su i drugdje izazvale recesiju. A Šveđani su na strah od virusa odgovorili smanjenjem potrošnje. Sve to nije smanjilo broj smrtnih slučajeva, ali je smanjilo pad poslovnih aktivnosti.
"Švedski proizvodni sektor se ugasio kada su svi ostali u lancu opskrbe proglasili "lockdown". To je bilo posve predvidljivo", kaže ekonomski analitičar Kierkegaard kojeg čudi što švedska vlada ustrajava na svome modelu usprkos posve očitim znacima da od toga nema nikakvih ekonomskih dobitaka.
Švedski model davao je rezultate samo prva tri mjeseca
S druge strane, Norveška je brzo nametnula stroge restriktivne mjere, ali ih je rano počela ublažavati, čim se širenje virusa počelo usporavati. Usto su značajno povećali i broj testiranja građana na koronavirus. Sada Norveška očekuje brži ekonomski oporavak, a tamošnja vlada predviđa da će pad gospodarstva biti 3,9 posto, niže od ranije predviđenih 5,5, posto.
New York Times piše kako se čini da je, u usporedbi sa susjednim zemljama, švedski model davao rezultate samo u prva tri mjeseca pandemije. No, ti su rezultati poništeni kada je pandemija zavladala globalnom ekonomijom, a Šveđani sami smanjili potrošnju.
Istraživanja su pokazala da se u Danskoj, pod strogim epidemiološkim mjerama, potrošnja građana smanjila za 29 posto, dok je u Švedskoj, gdje su mjere bile posve labave ili ih uopće nije bilo, pad potrošnje bio tek nešto manji nego u Dansmkoj - 25 posto. Posebno iznenađuje podatak da su ljudi stariji od 70 godina u Švedskoj smanjili potrošnju više nego njihovi vršnjaci u Danskoj.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
