Mediji gotovo svakodnevno izvještavaju o novim slučaja obiteljskog nasilja diljem Srbije.
Slično je i u regiji. Diljem Zapadnog Balkana sve je više slučajeva psihičkog, verbalnog i fizičkog nasilja u obitelji. Također, posljednjih se godina ovakva vrsta nasilja nerijetko proširila i na 'vanjski svijet', na tribine sportskih natjecanja, škole i fakultete.
Iako je nasilje u obitelji vrlo kompleksan problem, koji zahtijeva pravodobnu reakciju društva i njegovih institucija, ali i stručnjaka – psihologa, psihijatara i cjelokupnog sustava socijalne zaštite - zahvaljujući širenju suvremenih tehnologija, ono je odavno prešlo u online prostor. Uvrede, prijetnje i zastrašivanja prisutni su ne samo na društvenim mrežama, već sve više i na 'službenim' sredstvima komunikacije - aplikacijama za razmjenu poruka, pa čak i na medijskim portalima. Anonimnost koju mreže i aplikacije u određenoj mjeri pružaju dodatni poticaj onima koji smatraju da njihov pravi identitet neće biti otkriven.
'Lažna sigurnost'
Nikola Tasić, programer i tehnološki stručnjak, navodi da je riječ o 'lažnoj sigurnosti'. "Ako nekoga vrijeđate ili prijetite s lažnih računa na društvenim mrežama, vrlo se lako može otkriti pravi identitet. Najprije, sve aplikacije, poput Facebooka ili Instagrama, imaju opciju prijave računa, nakon čega se u većini slučajeva on zatvara. Nova politika privatnosti velike međunarodne tvrtke Meta, koja je zapravo krovna tvrtka za Facebook i Instagram, te aplikacije za razmjenu poruka Whats App, koristi posebne algoritme i umjetnu inteligenciju koja može prepoznati uređaj na kojem se prave lažni računi, a nakon što dok onemogućuje kreiranje novih računa. Također, ranije je bilo moguće kreirati velik broj računa sa samo jednom e-mail adresom, što više nije slučaj - sam račun na Facebooku i Instagramu, bio lažan ili pravi, sada je trajno povezan na e-mail adresu ili broj telefona", objašnjava Tasić.
Agencija Ujedinjenih naroda 'UNICEF' navodi da je digitalno nasilje često jednako onom u stvarnom svijetu. "Širenje neistina ili objavljivanje nečijih privatnih fotografija na društvenim mrežama, slanje prijetnji putem platformi i aplikacija za razmjenu poruka, lažno predstavljanje i slanje neprikladnih poruka drugima u tuđe ime su digitalno zlostavljanje. Nasilje u stvarnom svijetu i internetsko nasilje često se događaju jedno uz drugo, ali, nasilje na Internetu ostavlja digitalni zapis koji može poslužiti kao dokaz zlostavljanja", kaže UNICEF.
Pravnica i doktorandica prava Aleksandra Arsić navodi da je nasilje u obitelji kažnjivo prema nekoliko zakonskih odredbi. "Nasilje u obitelji je ponašanje kojim jedan član obitelji ugrožava fizički i psihički integritet ili spokojstvo drugog člana obitelji. Najčešći oblici nasilja u obitelji su fizičko, psihičko, seksualno i ekonomsko nasilje. Verbalno, kao vrsta psihičkog nasilja, manifestira se korištenjem riječi na način koji vrijeđa, omalovažava ili ponižava drugog člana obitelji. To može biti vrijeđanje, prijetnja, vikanje, optuživanje i drugačija manipulacija osjećajima žrtve, s ciljem da je učini nesigurnom, izazove strah ili emocionalnu nestabilnost. Općenito, predviđena su Kaznenim zakonom RS. Za osnovni oblik ovog kaznenog djela predviđena je kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca do tri godine. Istim zakonom, kao posebno kazneno djelo, propisano je nepoštivanje mjera zaštite od nasilja u obitelji koje je odredio sud. Za ovo djelo propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine i novčana kazna", objašnjava Arsić.
"Postoje hitne mjere i mjere zaštite od nasilja u obitelji. Kada nadležni policijski službenik procjenom rizika utvrdi neposrednu opasnost od nasilja u obitelji, počinitelju izriče hitnu mjeru koja se sastoji u privremenom udaljenju iz stana ili zabrana kontakta sa žrtvom i približavanja počinitelju. Ove hitne mjere mogu se izreći u trajanju od 48 sati, a sud ih može produžiti do 30 dana ili mjesto rada člana obitelji. Mjera zaštite od kućnog nasilje može trajati najviše godinu dana“, dodaje Arsić.
I sama tvrtka Meta očito je svjesna porasta digitalnog nasilja na svojim platformama, te je nedavno značajno postrožila uvjete korištenja, uz nultu toleranciju na objave koje sadrže mržnju, prijetnje nasiljem ili uvrede. Ako korisnik nastavi s takvim objavama, njegova IP adresa (jedinstvena adresa na Internetu) i jedinstveni broj uređaja (Device ID number) mogu biti trajno stavljeni na crnu listu. Novi algoritmi umjetne inteligencije također mogu 'prepoznati' zlostavljača na temelju ključnih riječi koje koristi (keywords), načina na koji oblikuje postove, te postova koje dijeli s drugih stranica - čak i ako promijeni internetsku mrežu koju koristi ili sam uređaj, pametni telefon, tablet ili računalo.
POGLEDAJTE VIDEO: Policajca-predatora svi znaju, ali vlada zavjet šutnje. Sumnjiče ga za nasilje i bludne radnje
