Rat u Ukrajini traje dulje od mjesec dana, a rusku invaziju osudile su se gotovo sve zemlje Zapada, ali ne i one najmnogoljudnije. Riječ je o Indiji i Kini.
Što se tiče potonje, upravo je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov uoči sastanka sa svojim kineskim kolegom Wangom Lijem rekao da Moskva i Peking zajedno stvaraju put prema "poštenom svjetskom poretku".
Lavrov je uoči prvog posjeta Kini nakon invazije na Ukrjainu rekao da svijet "prolazi kroz vrlo ozbiljnu fazu povijesti međunarodnih odnosa". "Mi ćemo, zajedno s Kinom i našim simpatizerima, krenuti prema multipolarnom, poštenom i demokratskom svjetskom poretku", izjavio je ruski ministar.
Najveća prijetnja za Ameriku
Da ove izjave označavaju približavanje Kine i Rusije smatra i vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović. “Definitivno se radi o približavanju u političkom, gospodarskom i financijskom sektoru. To još uvijek nije vojni savez i teško da će se takav ikada ostvariti. Ono što ujedinjuje Kinu i Rusiju je pozicija SAD, odnosno suparništvo s Amerikom i pozicija koju te zemlje imaju s Washingtonom”, kaže nam Vidmarović.
Smatra kako je “pošteni svjetski poredak”, kako je to rekao Lavrov, svojevrsna alternativa koju su u zadnjih desetak godina predlagale i Kina i Rusija, a suština toga je multipolarnost. “Da ne bude jedan svjetski policajac nego da budu zasebni centri moći. Važno je da znati da to nije moguće ostvariti samo naporima Rusije i Kine. Tu je uključena i Indija, Brazil i ostatak zemalja BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika), a u nekoj mjeri islamski svijet i Afrika”, kaže Vidmarović.
Tvrdi da je taj novi poredak trenutno najveća opasnost za SAD. Stoga ne treba čuditi da je šef britanske špijunske službe, sir Jeremy Fleming, nedavno upozorio na blisko povezivanje Kine s Rusijom. U govoru u Australiji rekao je da dugoročnim interesima Kine ne služi dobro savez sa zemljom koja ignorira međunarodna "pravila puta".
Imaju moć
Ipak, Vidmarović dodaje da taj savez nije opasnost zbog nekog ideološkog ili svjetonazorskog pogleda, nego ekonomskog. “Te zemlje imaju gospodarsku i tehnološku moć da budu konkurencija dolaru i zapadnim sustavima plaćanja i transakcijama. O tome se vode pregovori, oko plaćanja istočnih zemalja u juanima ili indijskoj rupiji ili zlatu”, objašnjava nam.
Podsjetimo, Kina je odbila osuditi rusku invaziju na Ukrajinu. Američki dužnosnici optužili su Peking da "signalizira spremnost" pomaganja Rusiji, kako vojno tako i ekonomski. Američki predsjednik Joe Biden usporedio je rusku invaziju Ukrajine s kineskim nasilnim gušenjem studentskih prosvjeda na trgu Tiananmenu 1989. Godine. Također, dužnosnici SAD-a su upozorili Kinu da će se nositi s posljedicama ukoliko budu minirali zapadne sankcije Rusima.
“Kina ne može inkriminirati svoje odnose sa Zapadom jer je EU veliki trgovinski parter, a ovisi o trgovini sa SAD-om. Amerika pokušava natjerati Kinu da odabere poziciju. Međutim, Kina nema motiva da stane na američku stranu jer im je Amerika najveći suparnik, i vojni i gospodarski”, govori Vidmarović.
“Stoga Kina želi sačuvati svoju poziciju i zato promovira taj “pošteni svjetski predak” koji je svojevrsni nastavak Pokreta nesvrstanih, samo na drugo razini. Pritom Kina neće inzistirati da zemlje Zapada ulaze u taj poredak nego će nastaviti graditi dobre ekonomske korisne veze i sa SAD-om i s EU”, kaže.
Alternativni kanali plaćanja
Napominje i da Zapad isto ne može prekinuti odmah veze s Kinom. “Kina će oprezno pratiti američke sankcije i trudit će da podrška Rusiji ne bude otvorena i da ne bude javna nego će traćiti kanale koji neće narušavati sankcijski težim. Ako Kina, Indija i Rusija uspostave svoje alternativne kanale plaćanja onda tehnički ne narušavaju sankcije jer se transakcije ne vrte u dolarima”, objašnjava Vidmarović.
Na taj način će Kina pokušati imati dobre odnose sa Zapadom, ali i strateško partnerstvo s Rusijom”, dodaje. Kremlj na Kinu gleda kao na tržište za svoju naftu i plin i kao način za zaobilaženje sankcija, a Peking ne želi slabljenje Rusije.
“Kini prvenstveno odgovara stabilna Rusija jer su oni sigurnosno zaleđe na zapadu. Rusija im je važna i zbog prometnih veza za slučaj da se blokiraju pomorski kanali u nekom budućem okršaju s SAD-om, tada Kina ima kontinentalni izlaz na Europu preko Rusije. Također, Rusi drže i Arktički polarni put koji je važan za trgovinu, a koji je sve aktualniji zbog otapanja leda je postaje prohodniji”, kaže Vidmarović.
Dodaje i da su im Rusi važan partner u borbi protiv terorizma i ekstremizma, fundamentalizma i separatizma u centralnoj Aziji. “Rusija je za Kinu važna i kao ravnoteža u odnosima s Indijom. Svi ovi faktori pokazuju da Kini ne odgovara nestabilna Rusija”, kaže.
Što se tiče samih energenata, Vidmarović smatra da je Kina posljednjih godina igrala izuzetno pametno. “Napravili su diversifikaciju uvoza energenata tako da im Rusija ne znači puno, ali popunjavanje rezervi po prijateljskoj cijeni je sasvim dobrodošlo. Također, pojavljuje mogućnost izvoza kineske robe u Rusiju, bilo elektronike, čipova, ali i odjeće. Za Kinu je to dobrodošla situacija i ako se mogu jeftino uvaliti onda će Kina to svakako iskoristiti”, zaključuje Vidmarović.
