Dok je njemačko gospodarstvo raslo sve je bilo dobro, kako za Njemačku, tako i za brojne druge zemlje među kojima je i Hrvatska. Njemačka je tada kako proizvodila i izvozila, tako i sve više investirala, uvozila i trošila, što se u Hrvatskoj povoljno odrazilo na izvoz roba i na izvoz usluga, u čemu značajnu ulogu igra turizam, piše Deutsche Welle.
Međutim, u posljednje vrijeme sve je više pokazatelja usporavanja privrednog rasta u Njemačkoj, pa čak i moguće krize, što bi mogle osjetiti zemlje koje su gospodarski orijentirane na Njemačku, baš poput Hrvatske. Dok tvrtke Deutsche Bank, BASF, Bayer, Siemens i Thyssenkrupp najavljuju masivna smanjenje broja radnih mjesta te upozoravaju na smanjenje ukupnog prometa i dobiti, u izvještaju objavljenom u utorak savezni ured za statistiku navodi da je bruto društveni proizvod u drugom kvartalu ove godine smanjen za 0,1 posto, a indikatori kojima se mjere tendencije u razvoju konjunkture pokazuju prema dolje.
Budući da Njemačka u ukupnom robnom izvozu Hrvatske ima udio od 13,2 posto, a u izvozu usluga 20,4 posto, slabosti njemačkog gospodarstva, koje se u zemlji gotovo i ne osjećaju, za Hrvatsku bi mogle biti ozbiljne poteškoće, piše DW.
Neželjene mjere
„Apsolutno smo svjesni negativnih trendova u njemačkoj robnoj industriji, i to već nekih sedam do osam mjeseci. Nažalost, morali smo zbog takve situacije već poduzeti neke neželjene mjere", rekao je Zoran Uranjek, direktor poduzeća Harburg Freudenberger Belišće, članici velike njemačke grupe koja proizvodi automobilske gume.
Prije dvije godine ta je tvrtka tražila kvalificirane strojare i druge radnike, zapošljavala do 700 radnika te je imala zavidnu perspektivu rasta. Međutim, tome je izgleda došao kraj, pa Uranjek kao prvu mjeru spominje otpuštanje dijela radnika, zasad oko 10 posto zaposlenih.
„Naša tvrtka, kao dio njemačke kompanije u njenom stopostotnom vlasništvu, neminovno je pretrpjela udar promijenjenih okolnosti u Njemačkoj. Jasno nam je da će i drugi dio ove godine biti pod utjecajem istih kretanja, potom i prvi kvartal iduće, a možda i čitava 2020. godina“, dodao je.
Tvrdi da cijela njihova strojna proizvodnja već osjeća posljedice negativnih tokova u njemačkoj prerađivačkoj industriji, posebice onoj koja je vezana uz automobilski sektor u kojemu su narudžbe ponegdje smanjene do 30 posto. Za razliku od Njemačke, tvrdi on, Hrvatskoj nedostaju mehanizmi koji bi ublažili posljedice i izbjegli otpuštanje radnika.
Prijetnja hrvatskom turizmu
Turizam, za Hrvatsku izuzetno važna gospodarska grana, slabljenjem bi njemačkog gospodarstva moglo biti ozbiljno pogođeno.
„Njemački turisti ovdje su lani ostvarili četvrtinu ukupnih noćenja, pa zaista možemo očekivati njihov smanjeni interes ukoliko im ekonomija utone u recesiju. Stoga je već sad krajnje vrijeme da se takav efekt pokuša spriječiti, a pritom uopće nije riječ o malenom izazovu", rekao je za DW Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam u Zagrebu (IZT) koji je uočio da se u Hrvatskoj o tome ne diskutira, i da se moguće posljedice još ne analiziraju.
Hrvatska previše ovisi o njemačkom tržištu i nedovoljno je fokusirana na ostala tržišta. „Ili, da citiram financijaše, ne bismo smjeli tako držati sva jaja u istoj košari“, dodaje Krešić. Ta se izreka odnosi kako na udio njemačkih gostiju u hrvatskom turizmu, tako i na previsok udio turizma u ekonomiji Hrvatske općenito, piše DW.
