Već mjesecima i njemački i inozemni stručnjaci i mediji pišu i govore o nadolazećoj krizi njemačkog gospodarstva. Proizvodnja se smanjuje, najavljuju se otpuštanja radnika, ali Njemačkoj svejedno nije loše, piše Deutsche Welle.
Podaci govore da njemačka industrija gubi zamah. Istraživanje minhenskog IFO instituta pokazuje pad popunjenosti industrijskih kapaciteta s 85,3 na 83,9 posto i tek je nešto iznad dugogodišnjeg prosjeka. Proizvodnja u prerađivačkoj industriji u lipnju je bila za 1,5 posto manja nego u svibnju i taj je pad iznenadio i analitičare. Idućeg tjedna očekuju se novi službeni podaci o njemačkom BDP-u, ali čini se da prošlogodišnja stopa rasta od 1,4 posto neće biti dostignuta.
Snažan pad njemačkog izvoza u lipnju
Hina javlja da je njemački izvoz snažno pao u lipnju u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Pokazali su to u petak podaci državnog zavoda za statistiku, odražavajući pritisak trgovinskih sukoba koji posebno teško pogađaju industriju. Izvoz je u lipnju pao osam posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, uz ukupnu vrijednost izvezenih dobara i usluga od 106,1 milijardu eura. Smanjen je i uvoz, za 4,4 posto, uz vrijednost uvezenih dobara i usluga od 89,3 milijarde eura.
Najviše je u lipnju smanjen njemački izvoz u zemlje izvan Europe, za 10,7 posto. Izvoz u eurozonu pao je 5,6 a u zemlje Europske unije koje nisu članice eurozone za 7,2 posto. I u stavci uvoza najveći je pad zabilježen u skupini vaneuropskih zemalja, za 8,9 posto. Njemački uvoz iz zemalja EU-a koje nisu u eurozoni smanjen je 2,7 posto dok je uvoz iz eurozone gotovo stagnirao. Na mjesečnoj razini njemački je izvoz prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima Destatisa u lipnju gotovo stagnirao dok je uvoz porastao 0,5 posto.
U tri ključne kategorije Njemačka bilježi minuse
Deutsche Welle podsjeća na optimistična predviđanja da će već ove godine Njemačka opet imati rast od preko 2 posto. No, trenutno i optimisti misle kako bi to moglo biti najviše 1,1 posto, možda i manje. Čini se da je na pomolu recesija, gospodarski pad koji će potrajati tri ili više kvartala.
"Trenutno je (njemačka) ekonomija pod udarom čak tri faktora koje bilježe minus: ona je uvelike ovisna o industrijskoj proizvodnji, ovisna je o izvozu i ovisna je o izvozu i poslovanju sa regijom Azije. U sve te tri kategorije Njemačka bilježi minus. Globalni sukobi i politička nesigurnost opterećuju njemačka poduzeća i njihove mušterije kako u zemlji tako i u inozemstvu. U tom slučaju vrijedi pravilo 'zatvaraj vrata i ne upuštaj se u rizike'. To znači i smanjivanje zaliha dijelova za proizvode, smanjivanje novih narudžbi i odgoda investicija", kaže za Deutsche Welle Andreas Scheuerle iz investicijskog sektora njemačkih štedionica, Dekabank.
15 May 2019, North Rhine-Westphalia, Duisburg: Blast furnaces 9 and 8 from ThyssenKrupp. The steel and industrial group Thyssenkrupp is feeling the effects of the economic slowdown and recorded a weak second quarter. Photo: Marcel Kusch/dpa, Image: 433602584, License: Rights-managed, Restrictions: GERMANY OUT, Model Release: no, Credit line: Profimedia, AFP
VW-u spektakularno raste dobit, turizmu također
Kada je riječ o tržištu Azije, Thomas Gitzel iz VP Bank konstatira kako Njemačkoj može biti „slaba utjeha" da od takve ovisnosti, osobito o Kini trpe i druge zemlje kao što su Južna Koreja ili Japan. Ali i indirektno: tu su onda i tvrtke iz EU koje posluju sa Kinom i koje su onda opreznije (iz Njemačke?) naručivati strojeve i proizvodne pogone. Svemu tome valja dodati i napetosti na Bliskom istoku i mogući oružani sukob s Iranom, zatim američke carine za europsku robu, sve napetije gospodarske odnose SAD-a i Kine, a unutar same EU još se ne može procijeniti učinak Brexita.
Njemačke tvrtke muči i pitanje što će biti sa automobilskom industrijom, odnosno ima li smisla još ulagati u automobile na benzinski ili dizel pogon. Iako se "ozloglašenim" dizelima crno piše, koncern Volkswagen, koji je bio perjanica skandala s dizelom, u prvom polugodištu ove godine objavio je dobit od 7,2 milijardi eura, što je čak 8,4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. I njemački sektor turizma ovog lipnja je također objavio rast koji već ide prema dvocifrenom postotku. I Fraport – koncern Frankfurtske zračne luke – objavljuje odlične ovogodišnje rezultate tumačeći kako, bila kriza ili ne, Nijemci uvijek odlaze na odmor.
Valja biti oprezan u prognozi recesije
Iznimka je i njemački građevinski sektor: vrijednost stanovima raste, gradi se i kupuje tako da je i tamo raširen optimizam kako će ubrzo biti bolje. Ima i novca, što se vidi iz podatka o rastu privatne potrošnje u prvom kvartalu ove godine kada je iznosila čak 438 milijardi eura. Deutsche Welle piše kako to ne čudi jer velika većina ljudi rade. Stopa nezaposlenih u srpnju bila je 5 posto prema metodologiji koja se koristi u Njemačkoj, odnosno 3,1 posto prema metodi mjerenja Međunarodne organizacije za rad (ILO). A to su postoci koji se u ekonomiji smatraju "punom zaposlenošću". K tomu, stopa inflacije je tek 1,6 posto.
S obzirom na sve to, valja biti oprezan kada se čitavoj Njemačkoj prognozira recesija. Riječ je o gospodarstvu čiji je volumen na koncu prošle godine bio tri bilijuna i 386 milijardi eura, a budući da se radi o integriranom gospodarstvu EU mnogo toga treba se dogoditi da se ono doista nađe na koljenima, piše Deutsche Welle.
11 May 2019, North Rhine-Westphalia, Essen: The headquarters of the Thyssenkrupp Group. Talks are planned between management and employee representatives on the new restructuring plans and job cuts at Thyssenkrupp. Photo: Guido Kirchner/dpa, Image: 432484764, License: Rights-managed, Restrictions: GERMANY OUT, Model Release: no, Credit line: Profimedia, AFP
Problem je i kad ima dobiti, ali nije velika
No, ima i loših vijesti. Njemački ogranak kozmetičkog koncerna Johnson & Johnson najavljuje ukidanje radnih mjesta i zatvaranje pogona, iako posluju uspješno i bez gubitaka. Međutim, odnos kapitala prema dobiti je u drugim koncernima tog sektora viši nego kod J&J i na pritisak dioničara i investicijskih kuća, uprava ne vidi drugog puta nego vjerojatno otpustiti ljude i povećati dobit. Slično je i u metalurškom koncernu ThyssenKrupp gdje se spremaju na veliko restrukturiranje pri čemu bi više tisuća radnika moglo izgubiti posao. Čeličane ThyssenKruppa imaju problema, već s obzirom na stanje u automobilskoj industriji. No problem je bio što je dobit postojala, ali je bila previše malena.
Čak i kad ti zaposleni izgube svoje radno mjesto, u ovim okolnostima na tržištu rada to neće značiti da će se svi naći na cesti. Dio će otići u mirovinu, a mladi vjerojatno neće dugo tražiti novi posao, jedino što ne znaju hoće li im i plaće biti iste kao sada.
Njemačkoj prijeti 'japanski' scenarij
Hrvatski ekonomski analitičar Damir Novotnyza Večernji list prokomentirao je razloge mogućeg pada Njemačke u recesiju.
"Za izvozno orijentirano gospodarstvo kakvo je njemačko temelj rasta jest inozemna potražnja. A ona je pala, prije svega u SAD i Kini, koje međusobno vode trgovinski rat. To znači da njemačka industrija gubi svoje pozicije na tamošnjim tržištima, što se posebno odnosi na automobilsku industriju te sve popratne djelatnosti, kao i proizvodnju strojeva", smatra Novotny.
On ističe da Njemačkoj prijeti još jedan scenarij.
"Zbog nedovoljnih ulaganja u istraživanje i razvoj, tamošnje gospodarstvo zaostaje u digitalizaciji. Nema dovoljno inovacija, kao u SAD-u. Nakon buduće recesije, zato bi zemlja mogla upasti u dugoročnu stagnaciju, poput Japana – smatra ekonomski analitičar. Mnogi Japanci period od 1990. do 2010. nazivaju dvama izgubljenim desetljećima zbog stagnacije i gotovo nultog rasta", napominje Novotny.
