Prelomili i tu odluku /

Njemačka preuzela tri rafinerije ruskog naftnog diva koji je od 2013. s milijardu eura htio ući i u INA-u

Image
Foto: Shutterstock

Riječ je o 12% prerađivačkih kapaciteta Njemačke, odluka stupa na snagu odmah, svi troškovi idu na teret tvrtki kćeri tvrtke koju vodi Putinov čovjek

16.9.2022.
10:52
Shutterstock
VOYO logo

Ono oko čega su se u Njemačkoj lomila koplja već dulje vrijeme, jutros je tamošnje savezno Ministarstvo gospodarstva i zaštite klime definitivno objavilo; vlada Njemačke odlučila je sasvim preuzeti upravljanje trima rafinerijama ruske tvrtke Rosneft Deutschland, kompanijom koja do danas nije pokazala znakove odustajanja od uvoza ruske nafte.

Riječ je zapravo o dvije tvrtke kćeri Rosnefta koje se navode u odluci, osim o Rosneft Deutschland, još i o RN Refining & Marketing GmbH, što zapravo znači da nadležna njemačka agencija uvodi prisilnu upravu nad Rosneftovim podružnicama koje drže rafinerije PCK Schwedt, MiRo u Karlsruheu i Bayernoil u Vohburgu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
NAKON AFERE /

Neslužbeno, MOL odbija iz Ine maknuti svoja dva člana uprave: 'Ne žele priznati da se loše upravljalo'

Image
NAKON AFERE /

Neslužbeno, MOL odbija iz Ine maknuti svoja dva člana uprave: 'Ne žele priznati da se loše upravljalo'

Odluka se primjenjuje od danas, vrijedi najmanje narednih šest mjeseci, a u tekstu objave stoji i to da je riječ o uvoznicima koji su "svakog mjeseca uvozili u Njemačku nafte u vrijednosti od više stotina milijuna eura". Jasno je da u pozadini odluke stoji naftni embargo Rusiji zbog napada na Ukrajinu.

O koliko je značajnom potezu riječ govori i to što na tri spomenute rafinerije otpada čak 12 posto cjelokupnih kapaciteta prerađivanja nafte u Njemačkoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kad je riječ o Rosneftu i interesima tog ruskog naftnog diva za postrojenjima za preradu nafte u Europskoj uniji, zanimljivo je primijetiti da se samo nekoliko mjeseci nakon službenog ulaska Republike Hrvatske u članstvo EU-a pojavila prva vijest o zainteresiranosti Rosnefta za INA-u.

Ovako je Večernji list tada pisao:

"Visoki hrvatski dužnosnici tijekom proteklih godinu dana u više su navrata kontaktirali s čelnim ljudima Rosnefta. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak u Sankt Peterburgu susreo se s čelnim čovjekom ruske kompanije Igorom Sečinom, inače bivšim zamjenikom i jednim od najbližih suradnika Vladimira Putina. Početkom lipnja Sečin je posjetio Hrvatsku, susreo se s predsjednikom Josipovićem i premijerom Milanovićem, a u intervjuu za Večernji list potvrdio da je kompanija koju vodi zainteresirana za poslovanje u Hrvatskoj."

Tada se spominjalo 19 posto, 20 posto udjela u INA-i i milijardu eura. Nekoliko mjeseci poslije Večernji list je iznio na vidjelo dokument o tome da Rosneft razmatra preuzimanje INA-e i slovenskog Petrola, sve kako bi stvorio novu, vertikalno integriranu "naftnu megakompaniju" s desecima tisuća zaposlenih, s tisuću benzinskih postaja i jakim tržišnim udjelom diljem jugoistočne Europe i zapadnog Mediterana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U intervjuu Jutarnjem listu iz 2017. tadašnji i sadašnji izvršni direktor Rosnefta Igor Sečin kazao je da ta naftna mekakompanija želi ući u INA-u i da točno zna što treba napraviti s rafinerijama u Sisku i Rijeci. Tada je govorio i o svom posjetu Hrvatskoj 2013., kad je predsjednik Vlade bio Zoran Milanović.

Sečin, već tada milijarder na glasu kao "jedan od Putinovih oligarha", čovjek koji je od 2008. do 2012. bio i zamjenik predsjednika vlade Ruske Federacije, zbog uloge Kremlja u Ukrajini od 2014. je pod sankcijama SAD-a. EU ga je, pak, pod svoje sankcije stavila četiri dana nakon napada Rusije na Ukrajinu ove godine i zamrznula mu svu imovinu, između ostalog i dvije njegove superjahte.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

RTl je tada konstatirao pravu prirodu zanimanja Rosnefta za ovaj dio svijeta, što se pokazalo uvelike proročanskim: "Naravno ruska energetska prisutnost u ovom dijelu regije je klasičan politički alat širenja geopolitičke dominacije. Pogotovo u državama koje su članice NATO-saveza poput Hrvatske."

Čak je i Radio Slobodna Evropa u jesen 2017. pisala o "ulasku Rosnefta u Inu, zašto ne?".

Priča s Rosneftom nije mirovala niti narednih godina. U siječnju 2020. Nacional je izašao s člankom o tome da će "ruski Rosneft nastojati iskoristiti Milanovićev dolazak na Pantovčak kako bi konačno pokušala realizirati svoju ambiciju da, umjesto hrvatske vlade, preuzme paket dionica INA-e od MOL-a".

Tada se vrijednost udjela MOL-a u INA-i, barem što se tiče ruske strane, procjenjivala na 800 milijuna eura. Do konačnog ulaska Rosnefta, međutim, nije došlo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo