žestoko napao orbana /

Milanović: 'Oko otkupa INA-e čekam nešto konkretno, koliko koštaju konzultanti?'

Image
Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Ustvrdio je kako je Ina praktički predana stranim vlasnicima

10.6.2020.
15:55
Igor Kralj/PIXSELL
VOYO logo

Predsjednik Republike Zoran Milanović u srijedu je izjavio kako u vezi reotkupa dionica Ine čeka da vidi nešto konkretno, jer se u tri i pol godine ništa nije dogodilo, a zanima ga koliko je zadnjim konzultantima do sada isplaćeno za taj posao.

Odgovarajući tijekom boravka u Humu na Sutli na novinarske upite o najnovijim događanjima vezanim uz Inu i mogući reotkup dionica Ine od mađarskog MOL-a, Milanović je rekao kako je to "na tragu onoga da bi bilo dobro", ali da očekuje da vidi nešto konkretno. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ustvrdio je kako je Ina praktički predana stranim vlasnicima. 

"Prvih 25 posto jedna priča, ono što se događalo 2007. i 2008., poznato je, druga priča. To je bilo vrlo neodgovorno ponašanje tadašnje vlasti i tadašnje političke strukture. Nakon toga možeš samo kontrolirati, neću reći štetu, ali više nemaš instrumente upravljanja. Dakle, nemaš više pravu vlast, ne donosiš strateške odluke u jednoj važnoj industriji. I onda dođe Vlada prije tri i pol godine i kaže da će otkupiti Inu i ništa se nije dogodilo", naglasio je hrvatski predsjednik.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Današnji sastanak s konzultantima Vlade (Lazard) u tom procesu Milanović je stavio u kontekst skorašnjih parlamentarnih izbora.

"Sada je, čujem, bio nekakav sastanak s konzultantima. Izbori su za dva tjedna, tako da mislim da je to pitanje nepotrebno jer ništa se nije dogodilo u ove tri i pol godine", rekao je.

Image
PREMIJER U ISTRI /

Plenković o vrijednosti INA-e: 'Logično je da ne možemo reći podatke iz procjene'

Image
PREMIJER U ISTRI /

Plenković o vrijednosti INA-e: 'Logično je da ne možemo reći podatke iz procjene'

Poručio je kako ga zanima koliko je konzultantima do sada plaćeno za taj posao. "Jedino što me zanima kao građanina je koliko je tim zadnjim konzultantima s kojima je sklopljen ugovor do sada isplaćeno. Jer to je po meni, ako je isplaćen euro, bačen novac u ovom trenutku", rekao je Milanović, napominjući da je, koliko je shvatio, taj ugovor s konzultantima "težak" devet milijuna eura.

Dodao je kako se neki ugovori bez konzultanata ne mogu raditi, ali je sad pitanje je li ta namjera ikada postojala.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Vidim da se policija bavi slučajevima provjere raznoraznih studija koje su rađene prije sedam, osam, devet godina, kada sam ja bio premijer, studija od po deset tisuća eura pa se onda tadašnje dužnosnike prijavljuje za takve studije za koje se ocjenjuje da su nepotrebne. S obzirom da se ovdje radi o milijunima eura za jednu akciju koja se uopće ne provodi, a plaća se iz hrvatskog proračuna, mene zanima jesu li to potrebni troškovi, naročito u ovom trenutku", rekao je.

Upitan treba li se Vlada u ovom izbornom procesu baviti pitanjem Ine, predsjednik Milanović je odgovorio kako se u tom razdoblju ni jedna vlada ne bi smjela baviti nikakvim pitanjem novaca ili nečime što ima veze s novcem. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Moja se nije bavila, ni kadrovima, ničim. Dakle, ruke k sebi!", kazao je.

Novinare je zanimalo i je li predsjednika otkad je stigao na Pantovčak kontaktirao netko iz ruskog Rosnefta.

Milanović je podsjetio da je Rosneft najveća naftna kompanija, da je to državna kompanija na čijem je čelu jedan od najbližih suradnika ruskog predsjednika Vladimira Putina.

"Dakle, to nije samo naftna kompanija. Ne samo da me nisu kontaktirali, nego ne znam zašto bi me kontaktirali. A nisu me kontaktirali dok sam bio premijer. Što sad mogu?", upitao je Milanović. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Po njegovim riječima, o tome su po medijima pisali "spletkari" i dovodili ga u vezu s ljudima s kojima nije imao tu vezu ni dok je bio izvršna vlast, a sada još manje. "Pretpostavljam da je to na tragu priče o tome da bi Rosneft kupio Inu. Koliko ja znam, to im nije na kraj pameti. To je ono što ja mislim da znam. Niti bilo kojoj drugoj velikoj naftnoj kampanji u ovom trenutku", rekao je. 

Milanović je podsjetio da nije napadao Vladu u vezi odluke da se nafta koja se vodi u Hrvatskoj transportira u mađarske rafinerije jer, kako kaže, nije vidio koja je tu ekonomska računica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kazao je i da se nikad ne pridružuje hajkama u smislu "krade se i srče hrvatska nafta i uzimaju je Mađari" te da da ne voli podjelu na Mađare, Srbe.

"Postoje konkretni ljudi koji nešto rade i politike koje to podržavaju i osmišljavaju. To postoji i to vidimo iz dana u dan i po ponašanju Orbana i te ekipe oko njega. To je potpuno jasno da su to ljudi koji drmaju Mađarskom 100 posto”, rekao je uz ostalo hrvatski predsjednik odgovarajući na novinarska pitanja. 

Milanović žestoko napao Orbana zbog spomenika s Velikom Mađarskom

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović žestoko je u srijedu napao mađarskog premijera rekavši da Viktoru Orbanu ne treba vjerovati kada tvrdi da nema pretenzija prema dijelovima Hrvatske.

Do napetosti između dviju zemalja došlo je nakon što je Orban u subotu u mjestu Satoraljaujhelyju otkrio spomenik "Mađarske kalvarije“ u povodu 100. godišnjice potpisivanja sporazuma u Trianonu kojim je mađarska izgubila dvije trećine teritorija. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Velika Mađarska na spomeniku obuhvaća dijelove današnje Hrvatske, Srbije, Slovenije, Slovačke, Austrije, Rumunjske i Ukrajine, s navedenih 12,5 tisuća gradova, sela i općina koje su do 1920. bile dio mađarskog dijela Austro-Ugarske, iako u velikom dijelu nisu nikad imali mađarsko stanovništvo.

Hrvatska je zbog toga izrazila prosvjed Budimpešti, no premijer Andrej Plenković kasnije je rekao da ga je Orban u telefonskom razgovoru uvjerio kako nema nikakvih pretenzija prema hrvatskom teritoriju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"I mene je kao Plenkovića uvjeravao da je sve u redu, ali ako te jednom prevari - on je kriv, a ako te prevari drugi put - ti si budala", izjavio je Milanović novinarima.

"Znamo tko je Orban i što zagovara, to nije ništa dobro", dodao je. "Srećom to nije velika i moćna država, koja je doduše bila na našoj strani, ali to je bilo jako davno i to se više ne računa".

Orban je nakon preuzimanja vlasti 2010. pokrenuo nametljivu "nacionalnu politiku" kojoj je cilj jedinstvo Mađara nakon onoga što on smatra "komadanjem" zemlje. 

Njegova sklonost Velikoj Mađarskoj došla je do izražaja i kada je objavio kartu koja uključuje dijelove Hrvatske, posljednji put u svibnju uoči ispita maturanata iz povijesti. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Milanović smatra da iz Budimpešte stalno stižu "žalopojke i kuknjave" da je Mađarska zakinuta Trianonskim ugovorom i da je to tragedija mađarskog naroda i države.

"Ako bi netko trebao kukati jer je nakon izgubljenog rata ostao stješnjen na malom prostoru to su Nijemci, njih stvarno ima jako puno na malom prostoru. Ali ne čujete to iz Njemačke. To čujete od ove posluge koja sanjari o mađarskoj Rijeci, Transilvaniji", rekao je Milanović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Ima i u Hrvatskoj ljudi koji misle da Hrvatska treba biti do Drine. Samo neka misle. Ima i u Hrvatskoj ljudi koji misle da zato što je u Mađarskoj Horvat najčešće prezime da bi Budimpešta trebala biti hrvatski grad. Ali to je glupost", dodao je hrvatski predsjednik.

Nakon što je otkrivanje spomenika izazvalo oštre reakcije u Hrvatskoj, mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto je u ponedjeljak optužio hrvatski portal Index za krivi prijevod natpisa o Rijeci na spomeniku "Mađarske kalvarije", a zatim i još "neke hrvatske medije" za narušavanje odnosa s Mađarskom.  

Szijjarto kaže da je prijevod "Rijeka, mađarsko more", koji je pripisao Indexu, lažan i tvrdi da na ploči stoje riječi uzrečice koja potječe od Lajosa Kossutha "Fiume - Mađari na more".

Njemu se u prozivkama u utorak pridružio državni tajnik u mađarskom ministarstvu vanjskih poslova Tamas Menczer koji je rekao da Mađarska očekuje više poštovanja hrvatskih političara koji zadnjih dana neutemeljeno kritiziraju premijera Viktora Orbana i šire lažne vijesti. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon što se suverenistički premijer 2010. vratio na vlast, europske institucije i međunarodne udruge redovno kritiziraju Orbana zbog autoritarne vladavine i kršenja demokratskih standarda u zemlji.

Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo