Re-nacionalizacija politike ili odbijanje globalizacije i međunarodne suradnje koja je definirala svjetski poredak nakon Drugog svjetskog rata, sada postaju nova moda, piše CNN.
Europska unija na klimavim nogama
Europska unija se ljulja. Ovog će vikenda talijanski premijer Matteo Renzi vjerojatno objaviti referendum o ustavnoj reformi, što će gotovo sigurno dovesti do njegove ostavke i pobjede stranki koje su protiv Europske unije.
U međuvremenu, čini se da će u Austriji novi predsjednik postati Norbert Höfer iz krajnje desne stranke FPÖ.
Geert Wilders iz Nizozemske, koji je protiv islama i protiv Europske unije, već je pozvao na 'Europsko domoljubno proljeće' i rekao da će 'Nizozemsku ponovno učiniti velikom'. On bi mogao pobijediti na nizozemskim parlamentarnim izborima u proljeće i s tog mjesta svrgnuti sadašnjeg premijera Marka Ruttea.
EU strahuje od izbora u Parizu i Berlinu
Ipak, Europska unija najviše strahuje od izbora u dvije najveće zemlje članice, Njemačkoj i Francuskoj. Pariz i Berlin sad se suočavaju s desničarskom strujom. Više od toga, Europi prijete različiti smjerovi u kojima se kreću Berlin i Pariz, što čini nemogućim dugoročne planove za Europsku uniju.
U Francuskoj, François Fillon, izabranih republikanske stranke najvjerojatnije će se suočiti s Marine Le Pen iz Nacionalne fronte u drugom krugu predsjedničkih izbora. Tada će najvjerojatnije pobijediti. Unatoč naporima Le Pen da 'detoksificira' svoju stranku, ishod predizbornih anketa kaže da ju mnogi birači još uvijek smatraju previše toksičnom.
Francois Fillon
Fillona pak već uspoređuju s Margaret Thatcher i Ronaldom Reaganom, a on ima plan podizanja francuskog nacionalnog identiteta. Već je odbio ideju da bi Francuska mogla biti multikulturalno društvo. S Nacionalnom frontom, naći će se pod ozbiljnim pritiskom ponovne nacionalizacije francuske politike.
Njemačka sama u obrani demokracije i globalizacije
U Njemačkoj će priča biti potpuno drugačija. Anti islamistička i protuimigracijska stranka AfD sigurno će si osigurati nekoliko mjesta u Bundestagu. Procjenjuje se da će dobiti 11-15 posto glasova. No kad uđe u Bundestag, bit će izolirana jer će druge stranke odbiti surađivati s njima. Većina njemačkih birača odbijat će trendove koje vide u drugim zapadnim zemljama.
Angela Merkel najvjerojatnije će osvojiti i četvrti mandat njemačke kancelarke, nakon 11 godina na vlasti i velikom migrantskom krizom zbog koje je u Njemačku pristiglo 1.1 milijuna izbjeglica i tražitelja azila. Merkel će se pak suočiti s pritiskom obrane umjerene liberalne demokracije i globalizacije, ne samo kada je riječ o domaćim biračima, već i kada je riječ o međunarodnoj zajednici.
Njemačka bi se tako mogla naći u poziciji u kojoj nikad nije htjela biti: pokušat će sama voditi Europu. A izazovi su brojni: Brexit, Rusija, Turska, izbjeglička kriza, eurozona i nepredvidivi američki predsjednik Donald Trump, piše CNN.
