U izvješću se dodaje i da je Moskva naručila novu flotu ledolomaca, ponovno otvorila vojne baze iz sovjetske ere i po Arktiku razmjestila radarski sustav za rano upozoravanje na rakete.
Često upadanje u zračne prostore drugih zemalja
Rusija trenutačno i obnavlja aerodrome kao što su zračna luka Rogachyovo na Novoj Zemlji, te zračne luke Tiksi, Vorkuta, Alykel i Anadyr, stoji u izvješću. Počela je i gradnja masivne vojne baze u toj regiji, 'Arctic Trefoil'.
U izvješću se tvrdi i da Rusija sada redovito upada u zračne prostore drugih zemalja. Norveška je presrela 74 ruska ratna zrakoplova u 2014. godini, dok je godinu dana prije taj broj bio 58.
NATO hitno mora usvojiti strategiju za Arktik i osigurati zajednički pristup sigurnosnim izazovima za tu regiju, dodaju autori ovog izvješća, piše Independent.
'Rusija je učinila mnogo više nego Zapad u istom vremenu'
Jedan od autora i direktor Ruskog centra za studije, dr. Andrew Foxall, je rekao:
'Tijekom posljednjeg je desetljeća Rusija proširila svoje vojne kapacitete i mogućnosti na Arktiku, što ima mnogo veći opseg i dubinu od onoga što je Zapad učinio u istom vremenskom razdoblju.'
'Ruski nacionalni interesi u Arktiku objašnjavaju neke aktivnosti, no ne sve. Neki izgledaju kao da je Rusija angažirana u jednostranoj utrci u naoružanju u regiji.'
'Malo je toga što Ujedinjeno Kraljevstvo može učiniti da spriječi ruske aktivnosti kao takve, no sofisticirana procjena tih aktivnosti i njihova primjena pomogli bi u razvoju učinkovite politike.'
'Više ne možemo ignorirati rastuću rusku vojsku'
Izvješće je komentirao član britanskog parlamenta James Gray.
'Više ne možemo ignorirati rastući vojni trag Rusije na Arktiku. Kako se led topi i pojavljuju se nove poslovne mogućnosti u toj regiji, Velika Britanija i njene saveznice moraju učiniti više kako bi osigurali da Arktik ostane miran i stabilan', rekao je Gray.
'Također moramo spriječiti bilo kakav povratak Hladnog rata Arktika i Sjevernog Atlantika koji bi prekinuo opskrbne putove zapada. Kako bismo to postigli, mi u Velikoj Britaniji moramo surađivati s Rusijom, no također moramo biti svjesni prijetnji koje ruske vojne aktivnosti predstavljaju našim interesima i zaštititi sebe i svoje saveznike', kaže.
Potencijalni sukob i zbog topljenja leda
Rekao je i da tijekom Hladnog rata važnost zapadne 'sjeverne struje' nikad nije bila upitna te dodao da je ovo izvješće pravodobni podsjetnik da ne smijemo dopustiti da pozornost odluta s tog pitanja.
Sve se ovo događa dok napetosti između Rusije i Zapada rastu, još od ruske aneksije Krima u Ukrajini, 2014. godine.
Rusija je nastavila jačati svoje vojne snage na svim svojim granicama, potičući time NATO da pošalje stotine tisuća trupa koje bi ojačale obranu svojih članica na istoku Europe, poput Estonije, Litve, Latvije i Poljske.
Arktik je postao još opasniji i potencijalna zona konflikta zbog klimatskih promjena koje dovode do otapanja polarnog leda, što olakšava zemljama iskorištavanje prirodnih resursa u toj regiji.