"Ovo područje je izrazito seizmički aktivno zbog svog seizmotektonskog sklopa koji se tamo nalazi te funkcionira tako da su potresi iznimno česti i jaki. Radi se o direktnom kontaktu nekoliko tektonskih ploča. Afrička ploča pomiče se prema Europi, Arapska ploča, cijela Turska se nalazi na tzv. Anatolijskoj ploči i Euroazijska ploča je sjeverno od njih. Postoje stalne tektonske sile koje djeluju. Postoji sustav rasjeda koji je dosta dobro definiran i poznat i na njemu su se i prije događali potresi", kazao je seizmolog Krešimir Kuk u RTL-u Danas govoreći o snažnom potresu na području južne Turske i sjeverozapdne Sirije.
'Hrvatska nije na direktnom kontaktu tektonskih ploča'
Pod Hrvatskom su, dodao je, samo rasjedi, ne i tektonske ploče. "Mi nismo na direktnom kontaktu, odnosno sudaru nekoliko ploča. Ovako jaki potresi kod nas nisu mogući", kazao je Kuk.
To što su se u Turskoj zgrade rušile kao kule od karata pripisao je tome što njihova gradnja nje bila protupotresna.
"Zna se jačina maksimalnih potresa i pitanje je gdje je došlo do problema. Potres traje dulje čim je snažniji. On nastaje u jednoj točki gdje dolazi do pomaka na rasjedu, a onda ta pukotina ima svoju dimenziju. Cijelo pomicanje rasjednih krila je tim dulje što je potres jači", rekao je Kuk ističući da je prema procjenama najveća očekivana jačina potresa u Hrvatskoj 7 stupnjeva po Richteru i to u južnom priobalju.
Kazao je i da se u Turskoj idućih dana i mjeseci očekuje još potresa.
'Ovakvi potresi događaju se 10, 20 puta godišnje'
A Hrvoje Tkalčić, redoviti profesor i voditelj Odsjeka za geofiziku na Australskome nacionalnom sveučilištu u Canberri, jedan od najvećih stručnjaka za potrese za Jutarnji list je rekao da je područje gdje se dogodio potres i u prošlosti bilo mjesto katastrofalnih potresa.
"Od kraja 18. stoljeća u blizini prvog potresa dogodili su se potresi magnitude 7,0 godine 1795., magnitude 7,2 godine 1872., magnitude 7,1 godine 1893. te magnitude 6,8 godine 2020. Na sjeveroistočnom dijelu ovog rasjeda dogodili su se potresi magnitude 7,2 godine 1866., 7,1 godine 1874., 6,7 godine 1875., 6,7 godine 1971. te 6,1 godine 2010.", nabrojao je.
Kaže da se potresi magnituda većih od 7 u svijetu događaju u prosjeku 10 do 20 puta godišnje, a oni magnituda većih od 8 jednom godišnje.
Razornosti potresa pomoglo to što je bio plitak
Razornosti potresa uvelike je pomogla i činjenica da je bio plitak - dogodio se na dubini od oko 18 kilometara.
'U struci se potresi do 70 kilometara dubine nazivaju plitkima, no ovdje govorimo o vrlo plitkim potresima, dubine do dvadesetak kilometara. Zapravo se kod velikih plitkih potresa dogodi to da stijenska masa puca i ruptura se širi sve do površine Zemlje', kazao je Tkalčić.
Nakon prvog potresa uslijedio je niz novih potresa, a oko podneva dogodio se potres jačine 7,5 stupnjeva. Prof. Tkalčić taj potres još ne želi nazvati "naknadnim" jer će oko toga biti još dosta polemike s obzirom na to, kako kaže, da se prema prvim podacima drugi potres ne nalazi na istom rasjedu kao i prvi.
"Sjevernije je i sasvim sigurno na drugom rasjedu. Međutim, udaljenost između lokacija žarišta prvog i drugog potresa je manja od dijela rasjeda koji se aktivirao kod prvog potresa i sasvim sigurno je povezan s prvim potresom s obzirom na lokaciju i vrijeme, tako da će vjerojatno svugdje, barem na početku, prevladavati termin "aftershock" ili naknadni potres", kazao je Tkalčić za Jutarnji list.
'U Čileu ovakvi potresi ne izazivaju takva razaranja'
Ines Ivančić, rukovoditeljica Seizmološke službe RH, kaže da ovaj potres svakako spada u katastrofalne potrese, ali razmjeri njegove razornosti ovise i o kvaliteti sagrađenih objekata na području na kojem se dogodio.
"Primjerice, u Čileu se događaju slični ili čak jači potresi, ali su tamo kuće i stambeni objekti puno kvalitetnije građeni i potresno su puno izdržljiviji te nema takvih razaranja."
Na pitanje može li ovaj razorni turski potres prouzročiti neke nove potrese na području Europe, Ivančić kaže da potres na nekom mjestu kao posljedica nekog potresa na nekom udaljenom području nije vjerojatna.