Najtraženiji optuženik za ratne zločine u Europi, srpski general Ratko Mladić, nakon 15 godina bijega u tijeku kojeg se pojavljivao u javnosti uz zaštitu države i vojske, sad se najvjerojatnije krije po bezličnim stanovima nebodera Novog Beograda uz pomoć šačice najvjernijih pristaša, objavio je u petak ugledni list The New York Times.
Pozivajući se na izjave istražitelja i nekih bivših Mladićevih suradnika, list navodi kako je bivši general bosanskih Srba, koji je nekad bio zaštićen od niza saveznika i srbijanskih državnih dužnosnika, sada izgleda "sazrio za uhićenje".
No omekšavanje stajališta nekoliko europskih zemalja o tome treba li njegovo uhićenje biti preduvjet za ulazak Srbije u Europsku uniju otvara pitanja hoće li se on ikad suočiti s pravdom, navodi NY Times.
List u članku preispituje prioritete EU-a glede zahtjeva Srbije za primanje u članstvo i zahtjeva za uhićenje Mladića, te s velikim oprezom govori o istinskoj spremnosti vlasti u Beogradu da izvedu to "politički teško uhićenje" čovjeka okrivljena za najgore etnički motivirano masovno ubojstvo u Europi nakon Drugoga svjetskog rata.
Uz pokolj 8000 bošnjačkih muškaraca i mladića u Srebrenici 1995. NY Times ističe i Mladićevu odgovornost za trogodišnju srpsku opsadu Sarajeva u kojoj je ubijeno 10.000 ljudi, među kojima 3500 djece.
Treba li u ime europskog jedinstva i stabilnosti EU dati prednost rehabilitaciji Srbije koja je postala država izopćenik dok se Jugoslavija raspadala u okrutnim ratovima 1990-ih ili pak Unija treba poštivati svoju tradiciju ljudskih prava i tražiti od srbijanske vlade da najprije uhiti Mladića, pita se list.
Razmatranje članstva Srbije u EU jedan je od najučinkovitijih sredstava pritiska na Beograd da uhiti Mladića, no jake su naznake da ministri vanjskih poslova EU-a u idući ponedjeljak u Luxembourgu neće tražiti njegovo hitno uhićenje, već će omogićiti Srbiji da uđe u pristupni proces koji neki u Europi smatraju ključnim za stabilnost Balkana, piše NY Times.
"Uhićenje bi trebao biti prioritet broj jedan", rekao je Serge Brammertz, glavni tužitelj Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u intervjuu. U tome ga za sada podupire samo Nizozemska, za koju je uhićenje preduvjet za nastavak rasprave sa Srbijom.
Nakon 15 godina bijega Mladić (68) stariji je i po mnogim izvorima bolesniji i izoliraniji te se vjerojatno kreće od jednoga do drugog bezličnog stana u neboderima Novog Beograda.
List citira srpske istražitelje koji kažu da je Mladićeva mreža sada vjerojatno svedena na jednog, možda dva najvjernija pomagača, povezana s bivšom JNA koji mu pomažu na način usporediv s pomoći koju je primao Radovan Karadžić, kružeći među 12 stanova u Novom Beogradu s 200 eura na mjesec za hranu.
Za usporedbu, Mladić je prije otvoreno živio u kući s privatnom gardom s 52 pripadnika i četiri terenska vozila, s kojima se pojavljivao u javnosti, primjerice na nogometnoj utakmici u Beogradu 2000., pokopu brata 2001., vjenčanjima i slično, citira list jednog od njegovih bivših zaštitnika, uhićenog vojnog časnika.
Godine 2002. živio je u vojarni na Topčideru u Beogradu, a poslije u drugim vojarnama u Srbiji, piše list.
Boris Tadić, srbijanski predsjednik, u pisanom je odgovoru na pitanja NY Timesa ustvrdio kako "srbijanska vlada čini apsolutno sve što u njezinoj moći kako bi ga pronašla i uhitila".
S obzirom na prošlost, mnogi analitičari u Srbiji i zapadni diplomati i dalje ostaju sumnjičavi.
"Zapadni dužnosnici otkrili su dugo prikrivanu matricu: Kad se pritisak povećava, Srbi daju ograničene ustupke, a kad se pritisak povuče, napori ispare", navodi list.
Primjerice, vlasti su organizirale racije protiv Mladića u prvoj polovici 2008. No u intervjuima s NY Timesom srpski istražitelji i bivši zaštitnici Mladića i Karadžića rekli su da su pripadnici srpske obavještajne službe istodobno znali da je Mladićevo pravo skrovište na drugom mjestu.
"Ta igra traje već pet, šest godina. Oni čekaju da umre od moždanog udara ili bubrežnih tegoba ili se nadaju da će ući u Europsku uniju a da ništa ne naprave", rekao je jedan zapadni diplomat.
Prethodni članci:
arti-201005270285006 arti-201005130655006