U Washingtonu su u srijedu poslijepodne završili ključni razgovori između danskog i grenlandskog ministra vanjskih poslova s ​​američkim potpredsjednikom J. D. Vanceom i američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom. Danski mediji ranije su doznali da je sastanak premješten iz Bijele kuće u susjednu zgradu Eisenhower, u kojoj se nalaze Vanceovi ceremonijalnji uredi - taj potez se tumači kao pokušaj smirivanja napetosti udaljavanjem od predsjednika odnosno, njegovih komentara.

Naime, američki predsjednik Donald Trump ozbiljno je zaoštrio retoriku uoči sastanka, što je dalo razloga za dodatnu zabrinutost oko budućnosti Grenlanda. 

Trump je najprije - na pitanje o izjavi grenladnskog premijera Jens-Frederika Nielsena da će Grenland odabrati Dansku umjesto SAD-a - rekao: "Ne slažem se s njim. Ne znam tko je on. Ne znam ništa o njemu. Ali, to će za njega biti veliki problem."

Kasnije je rekao da je "sve manje" od američke kontrole nad Grenlandom "neprihvatljivo" te inzistirao na tome da SAD "treba Grenland za nacionalnu sigurnost". Rekao je i da "NATO ne bi bio učinkovita sila ili odvraćanje - ni blizu" na Arktiku. 

U objavi na društvenim mrežama, Trump je također ustvrdio da bi "NATO trebao predvoditi napore da to ostvarimo“ i "ako mi to ne učinimo, Rusija ili Kina hoće, a to se neće dogoditi!" "NATO postaje daleko moćniji i učinkovitiji s Grenlandom u rukama Sjedinjenih Država. Sve manje od toga je neprihvatljivo“, rekao je Trump.

U najnovijoj objavi pak, Trump je rekao da Danskoj da se suprotstavi navodnoj ruskoj i kineskoj prijetnji - da bi zaključio kako "samo SAD može" to učiniti:

"NATO: Reci Danskoj da ih odmah izvuče odavde! Dvije pseće zaprege neće to učiniti! Samo SAD može!!!", poručio je Trump.

Tijek događaja i najnovije informacije o sastanku u Washingtonu pratite uživo na Net.hr: 

• BILD objavio: Njemačka šalje vojnike na Grenland 
• Sastanak završio 
• Grenlandski premijer: 'Nije vrijeme za razgovor o neovisnosti'
• Danska najavila veću vojnu prisutnost na otoku
• Promijenjena lokacija sastanka uslijed Trumpove oštre retorike oko Grenlanda
• Von der Leyen: 'Grenlanđani mogu računati na nas'

Trump i dalje želi preuzeti Grenland 

21.50 - Sastanak u srijedu između visokih američkih dužnosnika i ministara vanjskih poslova Danske i Grenlanda čini se da nije puno učinio na suzbijanju ambicije predsjednika Donalda Trumpa da preuzme Grenland, što je povećalo izglede za dugotrajne geopolitičke napetosti između Kopenhagena i Washingtona.

Nakon sastanka u Bijeloj kući između danskog ministra vanjskih poslova Larsa Lokkea Rasmussena, njegove grenlandske kolegice Vivian Motzfeldt, američkog potpredsjednika JD Vancea i državnog tajnika Marca Rubia, Rasmussen je rekao da će SAD i Danska formirati radnu skupinu kako bi raspravljali o širokom spektru zabrinutosti u vezi s danskim prekomorskim teritorijem.

No, također je jasno dao do znanja da Washington nije odustao od svog stava da mora steći Grenland, što su Rasmussen i Motzfeldt opisali kao neprihvatljivo kršenje suvereniteta.

"Nismo uspjeli promijeniti američki stav. Jasno je da predsjednik ima želju osvojiti Grenland", rekao je Rasmussen novinarima ispred danskog veleposlanstva u Washingtonu nakon završetka sastanka.

Tijekom konferencije za novinare, Rasmussen i Motzfeldt nazvali su sastanak poštovanim i naglasili da Danska dijeli zabrinutost SAD-a oko arktičke sigurnosti, ali su čvrsto odbacili ideju da otok postane američki.

Njemačka šalje vojnike na Grenland

21.05 - Njemački BILD iz nekoliko izvora u Njemačkoj i Skandinaviji doznao je da će Njemačka ovog tjedna poslati svoje prve vojnike na Grenland. Doznaju da bi operacija mogla početi već u četvrtak - izvori iz njemačke vlade i Bundestaga naveli su da će tada krenuti prvi izviđački tim. 

Podsjetimo, Danska je u utorak najavila da će znatno pojačati vlastitu prisutnost, a drugi europski NATO-partneri slijedit će taj primjer. Službeno se radi o europskim državama članicama NATO-a koje povećavaju prisutnost na Grenlandu. No, prema informacijama BILD-a, operacija će se koordinirati iz Kopenhagena – a ne putem NATO-ovih struktura. 

Razlog je taj što nordijske države u NATO-u – uključujući Grenland – spadaju pod NATO zapovjedništvo u Norfolku u SAD-u. Međutim, operacija bi se trebala provoditi bez sudjelovanja Sjedinjenih Američkih Država. U Njemačkoj su u nju uključeni Ministarstvo obrane, a vodeću ulogu ima Ured kancelara.

Prema informacijama BILD-a, uz misiju obuke pripadnika planinskih postrojbi, u obzir prije svega dolaze mornarica i ratno zrakoplovstvo. Tako se Grenland već dulje vrijeme razmatra kao moguće mjesto razmještaja ili djelovanja novih pomorskih izvidničkih zrakoplova "Poseidon" (prvi je stigao u studenom). Za početak bi časnici i logističari trebali izviđati kakav doprinos Bundeswehr stvarno može dati u okviru zajedničke misije vojski Europske unije.

Ranije u srijedu, švedski premijer Ulf Kristersson objavio je da Švedska, na zahtjev Danske, šalje vojne časnike na Grenland. "Nekoliko časnika Švedskih oružanih snaga danas stiže na Grenland. Oni su dio skupine iz nekoliko savezničkih zemalja. Zajedno će se pripremati za nadolazeće aktivnosti u okviru danske vježbe pod nazivom Operacija Arktička izdržljivost", na X-u je napisao Kristersson.

Završio sastanak 

18.25 - BBC javlja da su sudionici sastanka snimljeni kako napuštaju Bijelu kuću. Kamere su uhvatile Vivian Motzfeldt, ministricu vanjskih poslova Grenlanda i danskog ministra vanjskih poslova Larsa Lokke Rasmussena.

Foto: Brendan Smialowski/afp/profimedia

Potpredsjednik SAD-a JD Vance i američki državni tajnik Marco Rubio fotografirani su kako zajedno napuštaju zgradu. 

Foto: Brendan Smialowski/afp/profimedia

Foto: Brendan Smialowski/afp/profimedia

Trump se oglasio 

15.25 - Američki predsjednik Donald Trump na svojoj platformi Truth Social pozvao je NATO da Danskoj poruči da Kinu i Rusiji drži podalje od Grenlanda. "NATO: Recite Danskoj da ih izbaci odavde, ODMAH! Dvije pseće saonice to neće riješiti - to može samo SAD", napisao je Trump, prenosi Sky News.

Objavio je priložio i članak objavljen na stranici "Just the News" s naslovom: "Danska obavještajna služba prošle je godine upozorila na ruske i kineske vojne ciljeve prema Grenlandu i Arktiku" u kojem se navodi da danski političari umanjuju Trumpove tvrdnje o ruskim i kineskim prijetnjama Grenlandu. 

Grenlandski premijer: 'Ne bismo se trebali kockati s našim pravom na samoodređenje'

14.15 - Grenlandski premijer rekao je da sada "nije vrijeme" za razgovor o budućoj neovisnosti arktičkog otoka i ugrožavanje njegovog prava na samoodređenje, izvijestila je tiskovna agencija AFP.

"Ne bismo se trebali kockati se s našim pravom na samoodređenje kada druga zemlja govori o tome da nas uzme“, rekao je premijer Jens-Frederik Nielsen u intervjuu za grenlandske medije. "To ne znači da nećemo htjeti nešto drugačije u budućnosti. Ali ovdje i sada, mi smo dio (danskog) kraljevstva i stojimo uz kraljevstvo. To je posebno važno u ovoj ozbiljnoj situaciji", dodao je Nielsen.

Odgovor grenlandskog premijera uslijedio je nakon što je Donald Trump, uoči današnjeg sastanka, pooštrio retoriku oko američkog preuzimanja otoka. 

Što kažu Danski obavještajci? 

14.15 - Donald Trump nastavlja koristiti objave na društvenim mrežama kako bi povećao pritisak na Dansku i Grenland uoči sastanka u Washingtonu. 

Trump je, između ostalog, podsjetio na vijest o izvješću danske obavještajne službe od prošlog mjeseca, koje je upozorilo da "Rusija, Kina i SAD imaju različite interese u Arktiku, ali sve tri zemlje žele igrati veću ulogu u regiji".

Izvješće, između ostalog, upozorava da je intenzivnija konkurencija velikih sila na Arktiku privukla značajnu međunarodnu pozornost, s rastućim interesom SAD-a za Grenland.

U izvješću s također upozorava da Ruske "ključne sposobnosti na Arktiku ostaju uglavnom netaknute" unatoč ratu u Ukrajini i pogoršanju gospodarstva zemlje, što bi Rusiju učinilo "sposobnom za napad na zapadne ciljeve diljem većeg dijela Arktika i sjevernog Atlantika u kratkom roku".

Izvješće upozorava i da Kina - iako trenutačno nema vojnu prisutnost na Arktiku - cilja razviti sposobnost upravljanja brodovima i podmornicama u arktičkim vodama u roku od pet do deset godina te da bi Kina i Rusija mogle provesti zajedničke vježbe u ruskom Arktiku 2026. 

Macron upozorio na 'neviđene' posljedice

13.00 - Ako bi bio ugrožen suverenitet europske zemlje i saveznice, posljedice bi bile neviđene, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron tijekom sastanka kabineta, misleći pritom na napore Trumpa da preuzme kontrolu nad arktičkim teritorijem, izvijestio je Reuters.

"Ne podcjenjujemo izjave o Grenlandu", rekao je Macron kojeg je citirala glasnogovornica francuske vlade Maud Bregeon.

Von der Leyen: 'Teritorij pripada narodu'

12.37 - Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen podržala je Grenland rekavši da teritorij "pripada njegovom narodu" te dodala da je u kontaktu s Danskom oko tog pitanja.

"Grenland pripada svom narodu, stoga je na Danskoj i Grenlandu, i samo na njima, da odlučuju o pitanjima koja se tiču ​​Danske i Grenlanda. To je točka broj jedan, to je vrlo važno", rekla je Von der Leyen i dodala da je u kontaktu s danskom vladom "također kako bi saslušala njihove potrebe". 

Naglasila je i da je Grenland dio NATO saveza. 

"Postoji snažan, postojeći odnos između Europske unije i Grenlanđana. Za mene je važno da Grenlanđani znaju, i to znaju djelima, ne samo riječima, da poštujemo želje Grenlanđana i njihove interese te da mogu računati na nas", rekla je na konferenciji za novinare u Bruxellesu.

Reakcija Poljske i Španjolske 

12.15 - Španjolski ministar vanjskih poslova José Manuel Albares odbio je dati odgovor na pitanje hoće li američka invazija na Grenland značiti kraj NATO-a, ali je za El País rekao:

"Jasno smo iznijeli svoj stav: poput suvereniteta, teritorijalni integritet dio je međunarodnog prava. I to nije samo intelektualni konstrukt; to je častan način na koji se države odnose jedna prema drugoj, surađuju i mirno napreduju zajedno.

Ako bilo koji saveznik smatra da arktička sigurnost nije dovoljno dobro zaštićena, baš kao što je Španjolska pokrenula pitanje južnog boka na NATO samitu u Madridu, nema problema u raspravi o tome i suradnji na rješavanju svih sigurnosnih nedostataka koji mogu postojati.

Ali teritorijalni integritet bilo koje države, posebno ako je partner EU-a... Danska svakako ima našu punu podršku."

Poljski predsjednik Karol Nawrocki odbio je komentirati američke ambicije za Grenland. Rekao je da je to stvar o kojoj dvije zemlje moraju međusobno razgovarati.

"Mislim da bi rasprava o Grenlandu trebala prije svega ostati stvar između premijera Danske i predsjednika Donalda Trumpa. S jedne strane, svjedočimo vojnoj agresiji Ruske Federacije. S druge strane, možemo vidjeti ekonomsku konkurenciju između Sjedinjenih Država i Kine, i to je kontekst, prizma kroz koju gledamo na Grenland", rekao je u razgovoru za program BBC Radija 4 Today u sklopu posjeta Velikoj Britaniji. 

Na pitanje, poručuje li europskim čelnicima da se ne brinu zbog ambicija američkog predsjednika, odgovorio je: "Nisam u stanju predvidjeti budućnost."

Što kažu Amerikanci? 

Nova anketa pokazuje da samo 17% Amerikanaca odobrava Trumpove napore da prisvoji Grenland. Prema anketi Reutersa/Ipsosa, 47% ispitanika ne odobrava američke napore za akviziciju Grenlanda, dok je 35% reklo da nije sigurno.

Značajna većina demokrata i republikanaca protivi se upotrebi vojne sile za aneksiju otoka. Samo 4% Amerikanaca - uključujući tek jednog od 10 republikanaca i gotovo nijednog demokrata - reklo je da bi bila "dobra ideja" da SAD upotrijebi vojnu silu kako bi preuzele Grenland od Danske, izvijestio je Reuters.

Zabrinutost da će američki napori za preuzimanje Grenlanda naštetiti NATO savezu i odnosima SAD-a s europskim saveznicima, izrazilo je 66% ispitanika, uključujući 91% demokrata i 40% republikanaca. 

Američki Senat predložio zakon o zabrani aneksije teritorija NATO-a

11.20 - U američkom Senatu predložen je zakon kojim bi se administraciji predsjednika Donalda Trumpa zabranilo anektiranje, okupacija ili na drugi način kontrola teritorija saveznice NATO-a bez pristanka zemlje partnera, pišu 24ur.

Zakon su u utorak predstavili demokratski i republikanski senatori usred rastućih američkih ambicija za kontrolu Grenlanda e uoči današnjeg sastanka u Washingtonu. 

U spomenutom prijedlogu, senatorice Lisa Murkowski, republikanka, i Jeanne Shaheen, demokratkinja, upozorile su na slabljenje kohezije Sjevernoatlantskog saveza i potkopavanje napora u suprotstavljanju prijetnjama Rusije i Kine.

"NATO ostaje najuspješniji obrambeni savez u povijesti, a njegov kredibilitet ovisi o zajedničkom razumijevanju da će države članice poštivati ​​i braniti međusobni suverenitet“, napisali su senatori.

Prema ovom zakonu, američka vlada ne bi mogla koristiti sredstva Ministarstva obrane ili State Departmenta za akciju protiv teritorija NATO-a.

Američki predsjednik ima puno manevarskog prostora u vanjskoj politici, a oba doma Kongresa imaju glavnu riječ u trošenju proračunskih sredstava.

Još nije jasno ima li prijedlog zakona realne šanse za uspjeh u Senatu, a zatim i u Zastupničkom domu, prema njemačkoj novinskoj agenciji dpa. Isto vrijedi i za sličan prijedlog zakona koji je uveden u Zastupničkom domu uz podršku nešto više od 20 kongresmena.

Što je NATO predložio u pogledu sigurnosti na Arktiku?

Razgovori su u preliminarnoj fazi. Broj vojnika još nije određen, ali rasprave uključuju moguće raspoređivanje vojnika, ratnih brodova, zrakoplova, podmornica i sposobnosti za borbu protiv dronova u regiji.

Jedan konkretan prijedlog je formiranje pomorske NATO-ove "Arktičke straže", po uzoru na "Baltičku stražu" koju je savez uspostavio u Baltičkom moru nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Morsko dno i Baltika i Arktika prepuno je podvodne infrastrukture, poput energetskih cjevovoda i internetskih kabela - Svi su ranjivi na hibridne napade.

"Mnogo više se može učiniti na Arktiku“, rekla je za BBC Oana Lungescu, do 2023. najdugovječnija glasnogovornica NATO-a. 

„Ne predviđam da će UK ili Njemačka poslati značajan broj vojnika na Grenland, ali mogli bi održati više vježbi u regiji ili proširiti postojeće. UK i drugi saveznici NATO-a već su počeli raspoređivati ​​pomorske resurse za veliku dvogodišnju vježbu koju predvodi Norveška, pod nazivom Hladni odgovor. Arktik je postao strateški prioritet za NATO nakon ruske invazije na Ukrajinu. Ali potrebno je učiniti više.“

Washington je prvi put osjetio pravu stratešku vrijednost Grenlanda tijekom Drugog svjetskog rata. SAD je okupirao otok kako bi spriječio da ga nacistička Njemačka zauzme nakon invazije na Dansku. SAD je pokušao kupiti Grenland nakon rata, ali Kopenhagen je odbio. Nedugo nakon toga, dvije zemlje postale su osnivačice NATO-a, a 1951. potpisale su obrambeni sporazum, koji vrijedi i danas te dopušta SAD-u da zadrži svoje vojne baze na Grenlandu i da na otok dovede onoliko trupa koliko žele.

U vodama između Grenlanda, Islanda i Ujedinjenog Kraljevstva nalazi se pomorska uska točka - takozvani GIUK jaz - koji se smatra ključnim za praćenje ruskih i kineskih brodova, a posebno podmornica koje se kreću između Arktika i Atlantika.

Ako je sigurnost doista jedino što zabrinjava Trumpa, onda je pacifički visoki sjever daleko osjetljivije područje Arktika za SAD od Grenlanda, tvrdi Ian Lesser, istaknuti član Njemačkog Marshallovog fonda Sjedinjenih Država.

Tu se ruska i američka prisutnost i interesi blisko susreću, kaže. Zapravo, usred Beringovog tjesnaca postoje dva mala otoka, gdje biste potencijalno mogli pješice doći iz Sjedinjenih Država u Rusiju usred zime. Veliki Diomed je u Rusiji, a Mali Diomed u američkoj saveznoj državi Aljasci, dodaje.

Vode Beringovog tjesnaca ključne su za Rusiju za tranzit strateških nuklearnih sredstava, a američki i kanadski borbeni zrakoplovi više su puta bili prisiljeni presresti ruske vojne zrakoplove kod arktičke obale.

Ian Lesser smatra da Trumpov fokus na Grenland, a ne na Aljasku, sugerira veći interes za ekonomsku sigurnost, a ne za sigurnost u tradicionalnom smislu. Smatra da bi se oboje moglo riješiti bez diranja danskog ili grenlandskog suvereniteta.

'Zauzimanje Grenlanda dovelo bi NATO u 'neviđenu' poziciju'

11.00 - Njemački ministar obrane Boris Pistorius rekao je da bi svaki potez SAD-a da preuzme kontrolu nad Grenlandom bio neviđena situacija za NATO, ponavljajući ranija upozorenja povjerenika EU za obranu Andriusa Kubiliusa.

"Najmanje što možemo reći jest da bi to bila zaista neviđena situacija u povijesti NATO-a i u povijesti bilo kojeg obrambenog saveza na svijetu", rekao je Pistorius u utorak na konferenciji za novinare u Berlinu.

Danski ministar najavio veću vojnu prisutnost na Grenlandu

10.35 - Danska će "ojačati" svoju vojnu prisutnost na Grenlandu nakon američkih kritika zbog njezinih obrambenih ulaganja u taj teritorij, rekao je danski ministar obrane te zemlje Troels Lund Poulsen.

"Nastavit ćemo jačati našu vojnu prisutnost na Grenlandu, ali ćemo se unutar NATO-a još više usredotočiti na više vježbi i povećanu NATO-ovu prisutnost na Arktiku", rekao je Poulsen u izjavi za novinsku agenciju AFP. 

Dodao je da je Danska uključena u "kontinuirani dijalog sa svojim saveznicima o novim i povećanim aktivnostima u 2026. godini".

Francuska otvara konzulat na Grenlandu 

10.00 - Francuska je najavila planove za otvaranje konzulata na Grenlandu sljedeći mjesec. Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot rekao je da bi to trebalo poslati "politički signal" usred Trumpovog rastućeg interesa za taj teritorij.

Barrot je za francusku televizijsku mrežu RTL rekao da je odluka o otvaranju konzulata donesena prošlog ljeta kada je predsjednik Emmanuel Macron posjetio Grenland u znak podrške, izvijestio je AFP.

"Što se mene tiče, otišao sam tamo krajem kolovoza kako bih isplanirao konzulat, koji će se otvoriti 6. veljače", rekao je. "To je politički signal koji je povezan sa željom za većom prisutnošću na Grenlandu, uključujući i u znanstvenom području."

"Grenland ne želi biti u vlasništvu, pod upravom... ili integriran u Sjedinjene Države. Grenland je odabrao Dansku, NATO, (Europsku) uniju", rekao je.

Izvanredno obraćanje premijera Danske i Grenlanda

Jučer - Premijeri Danske i Grenlanda u utorak su održali zajednički brifing uoči današnjeg sastanka u Washingtonu. 

Danska premijerka Mette Frederiksen i grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen jasno su poručili da Grenland nije na prodaju.

Danska premijerka rekla je da Danskoj "nije bilo lako“ izdržati "potpuno neprihvatljiv pritisak našeg najbližeg saveznika“. Upozorila je kako postoje jasni znakovi da "najteži dio tek dolazi“.

"Danska ne traži sukob, ali poruka je jasna: Grenland nije na prodaju", poručila je premijerka te dodala da NATO mora "braniti Grenland jednako kao i svaki drugi milimetar NATO-ovog teritorija".

Braneći svoju odluku da se osobno ne uključi u razgovore sa SAD-om, Frederiksen je pojasnila da je unaprijed dogovoreno da se oni vode na razini ministara vanjskih poslova, te da se taj dogovor ne mijenja unatoč odluci J. D. Vancea da se pridruži sastanku. Također je naglasila da to ne mijenja dansku poruku kako Grenland nije na prodaju i da će Danska učiniti sve kako bi osigurala sigurnost u arktičkoj regiji u suradnji s NATO saveznicima.

Grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen istaknuo je da bi, ako bi morao birati, Grenland "odabrao Dansku umjesto SAD-a".

"Jedna stvar mora biti jasna svima: Grenland ne želi biti u vlasništvu SAD-a, Grenland ne želi biti pod upravom SAD-a, Grenland ne želi biti dio SAD-a", poručo je. 

Više je puta ponovio da se Grenland ne može kupiti i da o njegovoj budućnosti mogu odlučivati isključivo Grenlanđani, dodavši da je to "poruka koju ćemo sutra ponijeti sa sobom u SAD".

Više pročitajte OVDJE.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!