Premijeri Danske i Grenlanda održali su u utorak zajednički brifing uoči sutrašnjeg sastanka u Washingtonu. Danska premijerka Mette Frederiksen i grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen adresirali su aktualnu sigurnosnu situaciju i pritiske povezane s Grenlandom.

Danska premijerka uvodno je izjavilada Danskoj "nije bilo lako“ izdržati "potpuno neprihvatljiv pritisak našeg najbližeg saveznika“. Upozorila je kako postoje jasni znakovi da "najteži dio tek dolazi“.

Naglasila je da se ne radi samo o Grenlandu, već o temeljnim načelima međunarodnog poretka: da se granice ne mogu mijenjati silom, da se drugi narodi ne mogu „kupovati“ te da se male zemlje ne bi trebale bojati velikih.

Jasna poruka

"Danska ne traži sukob, ali poruka je jasna: Grenland nije na prodaju“, poručila je premijerka. Dodala je i da NATO mora "braniti Grenland jednako kao i svaki drugi milimetar NATO-ovog teritorija“.

Frederiksen je istaknula dugu povijest savezništva između Danske i SAD-a, ali i upozorila da se Europa danas suočava s prijetnjama na više frontova: s Rusijom na istoku, terorizmom na jugu te sve važnijim sjevernim krilom, gdje se otvaraju pitanja sigurnosti Arktika i uloge NATO-a.

Također je rekla da aktualna situacija uzrokuje nepotrebnu neizvjesnost među stanovnicima Grenlanda, što smatra neprihvatljivim, jer Grenland "nikada nije želio biti u sukobu ni s kim“.

Braneći svoju odluku da se osobno ne uključi u razgovore sa SAD-om, Frederiksen je pojasnila da je unaprijed dogovoreno da se oni vode na razini ministara vanjskih poslova, te da se taj dogovor ne mijenja unatoč odluci J. D. Vancea da se pridruži sastanku.

"Poruka ostaje ista: Grenland nije na prodaju, a Danska će učiniti sve što je potrebno kako bi osigurala sigurnost u arktičkoj regiji, u suradnji s NATO saveznicima“, zaključila je.

AKO KRENE... /

Kotromanović o opasnim scenarijima: Što ako NATO pukne i susjedi krenu po dijelove Hrvatske?

Grenlandski premijer: "Odabrali bismo Dansku"

Grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen ponovno je jasno poručio da Grenland nije na prodaju. Istaknuo je da bi, ako bi morao birati, Grenland "odabrao Dansku umjesto SAD-a“.

"Jedna stvar mora biti jasna svima: Grenland ne želi biti u vlasništvu SAD-a, Grenland ne želi biti pod upravom SAD-a, Grenland ne želi biti dio SAD-a.“

Dodao je kako su Grenlanđani "odabrali Grenland kakav danas poznajemo, kao dio Kraljevine Danske“, te naglasio: „Stojimo uz Kraljevinu Dansku“.

Više je puta ponovio da se Grenland ne može kupiti i da o njegovoj budućnosti mogu odlučivati isključivo Grenlanđani, dodavši da je to "poruka koju ćemo sutra ponijeti sa sobom u SAD“.

U međuvremenu, dužnosnik danske vlade kaže da je Danska pružila podršku SAD-u u zapljeni tankera s naftom koji je prekršio sankcije usred spora oko Grenlanda, izvijestio je AP.

Dužnosnik, koji nije bio ovlašten javno komentirati osjetljivo pitanje i koji je govorio pod uvjetom anonimnosti, odbio je dati detalje o tome što je podrazumijevala ta podrška.

Rutte bez komentara 

U međuvremenu, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte govorio je na forumu Renew Europe Global Europe u Belgiji, gdje je također dobio niz pitanja o Grenlandu.

Podsjetio je da na Arktiku djeluje osam zemalja dalekog sjevera, od kojih je sedam članica NATO-a, dok je Rusija jedina izvan Saveza. Istaknuo je da je još tijekom prvog mandata američki predsjednik Donald Trump upozoravao na otvaranje morskih putova te pojačanu aktivnost Rusije i Kine u regiji.

„Svi se u NATO-u slažemo da kada je riječ o zaštiti Arktika, moramo surađivati. I to je upravo ono što radimo“, rekao je Rutte, dodajući da se u Savezu već vode rasprave i poduzimaju daljnji koraci.

Odbio je komentirati rasprave između saveznika, naglasivši da to nije njegova uloga. Na ponovljena pitanja o Grenlandu i mogućim američkim potezima, odgovarao je općenito, govoreći o jačanju regionalne sigurnosti.

Rutte je istaknuo da je Danska povećala obrambena ulaganja, ne samo radi vlastite sigurnosti, nego i sigurnosti NATO-a u cjelini, posebno kada je riječ o Arktiku i Grenlandu.

Na kraju je rekao da očekuje dodatne rasprave „u nadolazećim tjednima“ o jačanju sigurnosnih inicijativa NATO-a na krajnjem sjeveru.

Na pitanja zastupnika u Europskom parlamentu, uključujući izravno pitanje je li u principu prihvatljivo da jedna članica NATO-a prijeti drugoj uporabom sile radi zauzimanja teritorija, Rutte je više puta odbio dati izravan odgovor.

Ponovio je da je njegova uloga rješavanje problema iza zatvorenih vrata, a ne javno komentiranje sporova među saveznicima, te je ostao pri općenitom stavu da je suradnja na Arktiku nužna.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!