Europska unija je "pucala sebi u pluća" nepromišljenim ekonomskim sankcijama Rusiji, koje, ukoliko se ne povuku, riskiraju uništiti europsku ekonomiju, rekao je mađarski premijer Viktor Orban.
"U početku sam mislio da smo si pucali u stopalo, ali sada je jasno da je europska ekonomija pucala sebi u pluća i hvata zrak", rekao je Orban, inače dugogodišnji kritičar sankcija u jednom radio-intervjuu, prenosi AlJazeera.
Orban je rekao da je Ukrajini potrebna pomoć, ali da bi europski lideri trebali preispitati svoju strategiju, jer su sankcije nanijele veliku štetu europskoj ekonomiji bez slabljenja Rusije ili približavanja višemjesečnog rata bilo kakvom rješenju.
"Trenutak istine mora doći u Bruxellesu, kada lideri priznaju da su pogriješili, da je politika sankcija utemeljena na pogrešnim pretpostavkama i da se ona mora promijeniti", rekao je Orban.
Mađarska objavila izvanredno stanje zbog energetske krize
Mađarska vlada jučer je objavila "izvanredno stanje" kako bi odgovorila na energetsku krizu s predviđenim povećanjem proizvodnje ugljena i pozivom domaćinstvima da smanje potrošnju.
"Situacija je izuzetno teška svugdje u Evropi zbog rata u Ukrajini i sankcija uvedenih kao reakcija na njega. Prema tome, došao je trenutak da se proglasi izvanredno stanje”, rekao je Gergely Gulyas, šef Orbanovog kabineta na konferenciji za novinare u Budimpešti.
Zbog skoka cijena i neizvjesnosti oko opskrbe tijekom nadolazeće zime, niz mjera će stupiti na snagu početkom kolovoza. Među najistaknutijim mjerama vlada je odlučila znatno povećati nacionalnu proizvodnju ugljena koji se proizvodi i troši uglavnom lokalno. Najavljen je plan pokretanja velike termoelektrane Matra, a uvodi se i mjera prema kojoj potrošači, koji troše više plina i struje od prosjeka, trebaju smanjiti potrošnju ili plaćati dodatak na tržišnu cijenu.
Pravo veta kao sredstvo ucjene EU članica i institucija
Inače, ranije ovoga tjedna Orbanove su političke poteze za Politico komentirali Pedro Marques, član Europskog parlamenta i potpredsjednik skupine Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D), Paul Tang, predsjednik poreznog odbora Europskog parlamenta i Aurore Lalucq, glasnogovornica S&D-a za poreze.
Naime, osim što često kritizira politiku ostalih EU članica, mađarski predsjednik poznat je i po tome da rado koristi pravo veta. Tako je, nakon globalnog sporazuma o minimalnom porezu za multinacionalne korporacije - koji je podržalo više od 130 zemalja uključujući sve članice Europske unije - mađarska vlada odlučila da će se ipak usprotiviti sporazumu i blokirati ga.
Autori članka smatraju da mađarski premijer koristi svoje pravo veta kako bi ucjenjivao institucije EU i zemlje članice da isplate sredstva koja su Mađarskoj trenutno uskraćena. Osim što pokazuje da ne poštuje temeljna načela liberalne demokracije, Orban pokazuje potpuno zanemarivanje europske socijalne države, pa tako i u vlastitoj zemlji, navode autori.
Gubitak od 80 milijardi eura godišnje
Odgodom sporazuma o minimalnom porezu i, vjerojatno, odgodom njegove provedbe, Mađarska i preostalih 26 zemalja članica izgubit će značajne prihode - vjerojatno više od 80 milijardi eura godišnje. To je osobito neodgovorno nakon pandemije COVID-19, s tekućim ratom na vanjskim granicama EU-a i posljedičnim poteškoćama uzrokovanim skokom cijena energije, a sve to vrši pritisak na javne financije, stoji u tekstu.
Naime, iako je pokretač gospodarskog rasta, trgovine i učinkovitosti, unutarnjem europskom tržištu još uvijek nedostaje učinkovit zaštitni mehanizam za poreznu konkurenciju, prebacivanje dobiti i druge štetne porezne sheme. Velikim korporacijama i bogatim pojedincima uglavnom je dopušteno da traže najbolji porezni dogovor u 27 jurisdikcija, bježeći od društvene odgovornosti.
To sukobljava europskih zemalja jedne protiv druge, tjera na stalno snižavanje poreza kako bi se spriječio bijeg kapitala i zaštitila porezna osnovica. Konačan rezultat toga je manji ukupni porezni prihod i prebacivanje poreznog tereta na radnike, srednju klasu i mala poduzeća.
Iako je moguće pronaći način kako zaobići Orbanov veto i pogurati dogovor kroz pojačanu suradnju među preostalim članicama, u pitanju je kratkoročno, a ne temeljno rješenje, što otvara pitanje uvođenja pravila "kvalificirane većine" kako bi se ovakve situacije u budućnosti izbjegle.
