Već dva tjedna diplomati i dužnosnici Europske unije bezuspješno se bore ne bi li postigli dogovor svih članica o obustavi uvoza ruske nafte. A sve to vrijeme na putu prema dogovoru stoji mađarski premijer Viktor Orbán. I dok se neki diplomati još nadaju brzom sporazumu, mogla bi proći barem još dva tjedna prije nego što EU usvoji šesti paket sankcija Rusiji, piše Politico.
Danas bi Bruxelles trebao predstaviti veliku energetsku strategiju s opcijama za financijsku pomoć zemljama poput Mađarske ako odustanu od ruskih energenata. Neki diplomati nadali su se da bi time mogli pridobiti Orbána i dobiti njegovu podršku sankcijama.
Ponuđeno im 750 milijuna, traže 15 milijardi eura
No, početkom tjedna mađarska je vlada postavila novu prepreku: zatražila je od 15 do 18 milijardi eura kako bi ublažila gospodarske gubitke zbog prelaska s ruske nafte na druge izvore energenata. Taj iznos dramatično je veći u odnosu na Mađarskoj prethodno ponuđenih 750 milijuna eura za prilagodbu njene naftne i plinske infrastrukture. Najnoviji zahtjev Budimpešte izazvao je ogorčenje europskih diplomata i natjerao neke od njih da se zapitaju hoće li uopće biti postignut ikakav dogovor o zajedničkoj zabrani uvoza ruske nafte.
"Ako postavite letvicu tako visoko, gdje je onda sredina? Svi želimo pronaći rješenje za ekonomsku zabrinutost Mađarske, ali takve brojke ne dolaze u obzir", kazao je jedan briselski diplomat za Politico.
Drugi, pak, diplomat nazvao je taj potez Mađarske "nemoralnim" ističući da se na takav način ne pregovara za vrijeme rata.
Protivljenje je ekonomske, a ne političke naravi?
Ciljanje sankcija na rusku naftnu industriju ključno je za smanjenje izvora financiranja Putinova rata u Ukrajini. Od početka invazije EU je potrošio desetke milijardi eura na uvoz ruskih energenata. Dok je 4. svibnja izlagala svoj plan, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen priznala je da potpuna zabrana uvoza ruske sirove nafte i rafiniranih goriva "neće biti laka", ali da se "jednostavno to mora učiniti".
Mađarska, koja nema izlaz na more i stoga se oslanja na opskrbu naftovodima, nastojala je uvjeriti Bruxelles da je njezino protivljenje paketu sankcija EU-a isključivo ekonomske, a ne političke naravi. U ponedjeljak je Orbán rekao da ne vjeruje u korištenje sankcija, ali da ih "u interesu europskog jedinstva" Mađarska neće blokirati. No, pritom je upozorio da mjere "ne smiju ugroziti energetsku sigurnost Mađarske". Istoga dana, mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó stavio je na stol novu cijenu potpore svoje zemlje: od 15 do 18 milijardi eura. Rekao je da je taj novac potreban za financiranje "potpune modernizacije mađarske energetske strukture" i za suočavanje s rastućim cijenama. Ponovio je i zahtjev da ruska nafta koja se isporučuje naftovodom bude izuzeta od zabrane.
Orban želi pregovarati samo s čelnicima država
Dužnosnici i diplomati EU-a isprva su se nadali da će nudeći neki oblik financijske kompenzacije privoljeti Mađarsku i da će EU okončati svoju ovisnost o ruskoj nafti i plinu do kraja desetljeća. Sama Ursula von der Leyen prevalila je zavidnu kilometražu putujući u Budimpeštu na razgovore licem u lice s Orbanom, ali sada se čini da su ta putovanja bila bezuspješna. Do planirane videokonferencije s regionalnim čelnicima na kojoj bi se razgovaralo o tome kako pomoći Mađarskoj u energetskoj prilagodbi nikada nije došlo, a zapeli su i razgovori između vlada i briselskih dužnosnika. Sastanak ministara vanjskih poslova u ponedjeljak prekinut je bez napretka jer su, kako je rekao visoki diplomat EU-a Josep Borrell, pitanja previše složena i za njihovo rješavanje treba mnogo više tehničkog rada. "Nadam se da to neće trajati duže, ali ne mogu vam reći hoće li potrajati tjedan ili dva", rekao je.
Neminovno je da se o tome na koncu razgovara na samitu čelnika zemalja EU-a potkraj svibnja. Orbán i njegov tim već su rekli kako su energetske sankcije toliko važne da bi o njima trebali raspravljati čelnici država i vlada, a ne njihovi predstavnici u Bruxellesu. Politico podsjeća da je Orbán i ranije više volio pregovarati o osjetljivim odlukama s kolegama čelnicima država članica, nego s diplomatima i dužnosnicima u Bruxellesu.
Raste frustracija: Dokle je Mađarska spremna ići?
Sada se u središtu EU-a postavlja pitanje: dokle je Mađarska spremna ići? Orbán ima povijest prijetnji vetom kako bi ishodio političke ustupke od EU-a. Primjerice, 2020. zaprijetio je blokiranjem proračuna EU-a i paketa za oporavak zbog dogovora o uvjetovanju isplata novca iz EU fondova s poštivanjem vladavine prava. Dužnosnici EU-a i diplomati sumnjaju da je Orbánova taktika odugovlačenja usmjerena na to da Komisija odustane od smanjenja financiranja Mađarske zbog narušavanja standarda vladavine prava, iako su pregovori o naftnim sankcijama usredotočeni na zahtjeve Mađarske za novcem potrebnim za financiranje njene energetske tranzicije. Nekoliko zemalja upozorilo je da se ta dva pitanja ne bi smjela povezivati.
"Jasno je da moramo razdvojiti te dvije stvari", rekao je nizozemski ministar vanjskih poslova Wopke Hoekstra. "Rasprava o vladavini prava dugoročno je od temeljne i najveće važnosti i ne smije se razvodnjavati. Posve druga je rasprava o energiji i o tome kako da dođemo do sporazuma koji je prihvatljiv svima", dodao je Hoekstra.
No, iza briselskih kulisa frustracija raste, a posljedice Orbanova pozicioniranja teško je predvidjeti. Jedan od diplomata je rekao: "Ovoga puta (Mađarska) je na krivoj strani povijesti."
