Günter Verheugen važi za odmjerenog promatrača političkih zbivanja. Deset godina je bio povjerenik Europske unije. On dobro poznaje parket međunarodne politike i fine nijanse diplomacije. Prema njegovom mišljenju Kremlj samo štiti svoje interese. Odgovornima u Washingtonu i Bruxellesu predbacio je da su jednako krivi zbog eskalacije krize u Ukrajini. Verheugen nije jedini koji tako misli. Sve više stručnjaka optužuje Zapad zbog propusta u svezi s politikom prema Rusiji. Zajedno su složni: trebalo je ranije slušati što Moskva ima za reći, piše Deutsche Welle.

U svakoj krizi odnosa dođe vrijeme da se potegne pitanje krivnje. U slučaju Zapada i Rusije dosad je izgledalo kao da su uloge jasno podijeljene: bez obzira je li riječ o novinskim napisima, televizijskim izvještajima, radiju ili internetu. Mišljenja zapadnih medija o potezima ruske politike bila su identična: za sve je kriv Vladimir Putin. Međutim, postoje jaki glasovi koji se suprotstavljaju mainstreamu i koji se opiru već zacrtanom mišljenju.

Fašisti u vladi

Alexander Rahr, direktor Njemačko-ruskog foruma, smatra da je situacija u Rusiji potpuno podcijenjena. On je za ZDF, drugi program njemačke televizije, govorio o odnosu Zapada prema "Majdanskom pokretu": "Zapad je, vjerujući da se radi o demokratskoj revoluciji, jednostrano stao na stranu oporbe." Ali, ta revolucija je značila i vjetar u leđa nedemokratskim snagama, što se moglo vidjeti po vodećoj ulozi, koju je tijekom prosvjeda imala stranka Svoboda.

Ulazak te stranke u vladu, koja je, među ostalim, u uskom kontaktu s desničarskom Nacionaldemokratskom strankom Njemačke (NPD), Günter Verheugen ocjenjuje kao apsolutno kršenje tabua. Prema njegovom mišljenju, fatalna greška je bila, što su "prvi put u ovom stoljeću u jednu vladu pušteni nacionalistički ideolozi i pravi fašisti". Tu stranku karakterizira mržnja prema židovima, Poljacima, kao i prema Rusima. Verheugen uspoređuje kako je EU uvela sankcije Austriji zbog ulaska desničarsko-populističke Slobodarske stranke Austrije (FPÖ) Jörga Haidera u vladu. "Haiderova Slobodarska stranka Austrije od tada, u usporedbi s ovim što sada imamo u Ukrajini sa Svobodom, djeluje kao dječji rođendan."

Dakle, uopće ne čudi što Kremlj osjetljivo reagira. Prema ocjeni Armina Lascheta, drugog čovjeka CDU-a, javno mišljenje vlada na Zapadu prema Rusiji bazira prije svega na nedovoljnom poznavanju druge strane: "Demonizacija Putina nije politika, već alibi zbog njezinog nedostatka", izjavio je. Zapad je, prije svega u početnoj fazi propustio priliku da razgovara s Rusima.

Novo ledeno doba

Već godinama se moglo naslutiti da Rusija neće tolerirati prejako povezivanje Ukrajine sa Zapadom. Još kad je 2007. godine na Konferenciji o sigurnosti u Münchenu razgovarano o pristupanju Ukrajine NATO paktu, Putin je podvukao crvenu liniju. Stoga Alexander Rahr upozorava na suzdržanost kad su u pitanju budući pokušaji približavanja Zapada Ukrajini. "Ukrajini je neophodan neutralan status, koji bi prihvatili i Zapad i Rusija. U suprotnom nećemo riješiti sukobe." Günter Verheugen upozorava na opasnost od novog političkog ledenog doba u Europi – ukoliko se situacija bude dalje zaoštravala.

U četvrtak je objavljeno da i oblast Pridnjestrovlje na istoku Moldavije traži pripajanje Ruskoj Federaciji. Predsjednik Moldavije odmah je zatražio pomoć od Europske unije. Odgovora iz Bruxellesa i Moskve za sada nema. Ali se ujedno i poručuje da Moldavija ne smije postati druga Ukrajina. http://www.dw.de/razumijevanje-za-rusiju/a-17512526