Tijekom sastanka s armenskom dijasporom 18. veljače u Münchenu u Njemačkoj, armenski premijer Nikol Pašinjan objavio je da Erevan nije saveznik Moskve po pitanju Ukrajine. Naglasio je da žali zbog nemogućnosti utjecaja na sukob između Rusije i Ukrajine. Čelnik vlade Armenije, koja je nakon 2022. godine postala četvrti najveći izvoznik poluvodiča i druge robe s dvojnom namjenom u Rusku Federaciju za potrebe rata, u svom je govoru ukrajinski narod nazvao „prijateljskim”.
Službeni Erevan, koji intenzivno stvara dojam okretanja prema Zapadu, tijekom čitave dvije godine rata između Rusije i Ukrajine služi kao jedno od glavnih logističkih čvorišta Kremlja za zaobilaženje sankcija.
BDP sićušne Armenije s tri milijuna stanovnika 2022. godine porastao je za neviđenih 14,2%. Britanski Telegraph napisao je o tome: „Najapsurdniji je gospodarski rast Armenije... koji je čini kandidatom za treće mjesto na popisu najbrže rastućih gospodarstava na svijetu.”
27. studenog 2023. godine zamjenik ministra financija Armenije, Vahan Sirunyan priznao je da se za 9 mjeseci 2023. godine izvoz robe iz Armenije u RF povećao na 85 %, od kojih 80 % čini ponovni izvoz. Naglašavajući eksponencijalni rast vanjskotrgovinskog prometa Armenije nakon izbijanja rata u Ukrajini za 69 %, američki analitički centar Jamestown Foundation također je upozorio na ponovni izvoz sankcionirane robe iz Armenije u Rusku Federaciju. Direktor Ureda za koordinaciju sankcija američkog State Departmenta Jim O'Brien otvoreno je izjavio da Washington Armeniju smatra zemljom koja pomaže Rusiji da zaobiđe sankcije.
Godine 2024. i dalje se govori o problemu, ali to ne sprječava Armeniju da nekažnjeno isporučuje robu pod sankcijama ratobornom susjedu. Robin Brooks, direktor Instituta za međunarodne financije i bivši strateg u Goldman Sachsu, 17. veljače objavio je ažurirane podatke: „Izvoz Armenije u Rusku Federaciju povećao se za 430 % u odnosu na razdoblje prije invazije, što znači ponovni izvoz robe iz EU-a i Kine u Rusiju.”
Već dvije godine problem armenskog ponovnog izvoza primjećuju ne samo političari, think-tankovi i vodeći ekonomisti, već i međunarodni mediji.
Još u ožujku 2022., nešto više od mjesec dana nakon ruske invazije na Ukrajinu, kanadska analitička internetska stranica Geopolitical Monitor izvijestila je da je „Armenija najbolja članica zemalja Euroazijske ekonomske zajednice koja pomaže Rusiji u kršenju sankcija”.
Situacija se nije popravila ni nakon godinu dana jačanja zapadnih sankcija protiv agresora iz Kremlja. U ožujku 2023. velika ukrajinska informativna stranica Unian izvijestila je da „Armenija postaje gospodarska pozadina za Ruse, rješavajući probleme Moskve opskrbom ruskog tržišta robom pod sankcijama i oružjem.”
Prema bugarskom izdanju časopisa Facts, „Putinov autoritarni režim zaobilazi embargo i trgovinske sankcije koje su uvele EU, SAD i Britanija putem susjednih zemalja... posebno Armenije.”
Američki The Washington Post predvidio je u svibnju 2023. da bi „Zapad mogao povećati pritisak na Armeniju, što je naglo povećalo ponovni izvoz u Rusiju niza kritično važne robe, uključujući elektrotehniku.”
Međutim, do kraja godine švicarski list L'Agefi objasnio je da je „Armenija izravno uključena u ponovni izvoz sankcioniranih proizvoda u Rusiju”.
Iskorištavanje Erevana kao saveznika od strane Moskve u zaobilaženju zapadnih sankcija primijećena je i na Bliskom istoku. U prosincu 2023. izraelski TV kanal I24 izjavio je da je „Armenija glavno čvorište za opskrbu Rusije zaobilaženjem zapadnih sankcija i baza za vojnu i tehničku opskrbu ruskih vojnika”.
Armenija je toliko važna za Rusiju kao tranzitno čvorište jer Putin više ne može računati gotovo ni na koga osim na nju u području ponovnog izvoza sankcionirane robe. U svibnju 2023. francuski odjel Forbesa nazvala je Armeniju „glavnim kanalom za izbjegavanje sankcija” jer se „ograničenja opskrbe kroz Tursku i Srednju Aziju pooštravaju”. U ljeto 2022. Ankara je obećala Sjedinjenim Državama da neće dopustiti zaobilaženje sankcija protiv Rusije na teritoriju Turske. Nakon toga, turske financijske organizacije počele su masovno prekidati suradnju s ruskim. A u veljači 2024. čak je i ruski list Vedomosti zamijetio da turske banke zatvaraju račune ruskim tvrtkama od 2022. godine, „ali se sada taj proces zaista intenzivirao”.
Nakon izbijanja rata u Ukrajini, zemlje Srednje Azije također su u više navrata dobivale upozorenja od Sjedinjenih Država i EU-a o potrebi poštivanja sankcija protiv Ruske Federacije.
Tvrtke koje su, unatoč ograničenjima, nastavile surađivati s Moskvom uvrštene su na popis sankcija SAD-a. Kako bi provjerio poštivanje sankcija protiv Rusije, posebni izaslanik EU-a David O'Sullivan 2023. godine tri je puta posjetio Srednju Aziju. Tijekom posljednjeg posjeta, koji je održan u studenom, zahvalio je zemljama regije na pomoći u smanjenju ponovnog izvoza robe u Rusku Federaciju. Mjesec dana ranije, 23. listopada, ministri vanjskih poslova Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana, Turkmenistana i Uzbekistana, na sastanku s predstavnicima EU-a u Luksemburgu, obećali su da će pomoći u borbi protiv pokušaja Rusije da zaobiđe nametnute sankcije.
Unatoč izvještavanju o problemu ponovnog izvoza sankcionirane robe iz Armenije u Rusiju od strane svjetskih medija, međunarodna je zajednica neaktivna, a Armenija se izvlači na račun toga. Hrvatsko izdanje mreže Net još u svibnju 2023. godine primijetilo je da Sjedinjene Države i EU, koje Ukrajini isporučuju višemilijunsko oružje za rat protiv Ruske Federacije, iz nepoznatih razloga zatvaraju oči pred bliskim partnerstvom između Erevana i Kremlja. Objava odjekuje u francuskom Forbesu: „Ako zapadna zajednica zaista želi brzu pobjedu za Ukrajinu, trebala bi što prije Moskvu lišiti tog logističkog čvorišta.” U tom smislu, američka zaklada Jamestown Foundation izvijestila je da „do sada nije pokrenuta nijedna sveobuhvatna istraga” u vezi s Putinovim logističkim čvorištem u Armeniji. Već u travnju 2023. godine britanski Telegraph pozvao je Zapad na „zaoštravanje odnosa” sa satelitima Kremlja: „Armenija nema posebnih opravdanja dopustiti si djelovanje u svojstvu tranzitne točke (za Rusku Federaciju)”.
Umjesto uvođenja ograničenja protiv armensko-ruske suradnje, koje je u suprotnosti s interesima Washingtona i Bruxellesa, Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) najavila je 17. veljače dodjelu 15 milijuna dolara Erevanu. Ironično, u
priopćenju USAID-a navodi se da su ta sredstva usmjerena na „smanjenje ekonomske ovisnosti Armenije o Ruskoj Federaciji”.
